Kardijalni arest
Uvod
Riješite zadatak i na taj način provjerite svoja ranija znanja.
Kardijalni arest
Bolesti srca i krvnih žila danas su zbog svoje učestalosti i smrtnosti velik zdravstveni, ekonomski i socijalni problem. Osobe koje boluju od navedenih bolesti zahtijevaju doživotnu zdravstvenu skrb i hitno zbrinjavanje u slučaju patoloških zbivanja u kardiovaskularnom sustavu. Rana intervencija unutar 3 – 5 minuta od incidenta povećava mogućnost preživljavanja za više od 50 %.
Bolesti srca i krvnih žila danas su zbog svoje učestalosti i smrtnosti velik zdravstveni, ekonomski i socijalni problem.
Osobe koje boluju od navedenih bolesti zahtjevaju doživotnu zdravstvenu skrb i hitno zbrinjavanje u slučaju patoloških zbivanja u kardiovaskularnom sustavu.
Rana intervencija unutar 3-5 minuta od incidenta povećava mogućnost preživljavanja za više od 50 %.
Akutni srčani zastoj ili kardijalni arest je neočekivani i nagli zastoj rada srca s potpunim prekidom cirkulacije i tkivne perfuzije.
Gubitak svijesti slijedi nakon 15 sekundi, a apneja praćena midrijazom i agonalnim disanjem javlja se unutar jedne minute.
Srčani rad
Akutni srčani zastoj ili kardijalni arest je:
- neočekivani i nagli zastoj rada srca s potpunim prekidom cirkulacije i tkivne perfuzije.
Gubitak svijesti slijedi nakon 15 sekundi.
Apneja praćena midrijazom i agonalnim disanjem javlja se unutar jedne minute.
Uzroci srčanog zastoja mogu biti povezani s cirkulirajućim volumenom, tromboembolijskim incidentom, trovanjem i/ili patološkom temperaturom tijela.
Uzroci srčanog zastoja mogu biti povezani s:
- cirkulirajućim volumenom, tromboembolijskim incidentom, trovanjem i/ili patološkom temperaturom tijela.
Monitoriranje
Elektrokardiogram (EKG) je metoda registriranja električnih potencijala koje srce proizvodi svojim radom, kao rezultat srčanog rada vide se oscilacije koje se ponavljaju u ritmu (sinus ritam). Oscilacije su vidljive zbog depolarizacijskog vala koji putuje od sinuatrijskog čvora kroz atrijski mišić (P val), zatim preko ventrikularnog mišića do atrioventrikularnog čvora te putem Hisovog snopa i Purkinijevih niti do oba ventrikla (QRS kompleks). Za kraj nastaje T val koji označava repolarizaciju ventrikla.
Elektrokardiogram (EKG)
Metoda registriranja električnih potencijala koje srce proizvodi svojim radom.
Kao rezultat srčanog rada vide se oscilacije koje se ponavljaju u ritmu (sinus ritam).
Oscilacije su vidljive zbog:
depolarizacijskog vala koji putuje od sinuatrijskog čvora kroz atrijski mišić (P val)⟹
preko ventrikularnog mišića do atrioventrikularnog čvora⟹
putem Hisovog snopa i Purkinijevih niti do⟹
oba ventrikla (QRS kompleks).
Za kraj nastaje T val koji označava repolarizaciju ventrikla.
EKG krivulja
Kod kardijalnog aresta potrebno je što prije procijeniti srčani ritam pomoću samoljepljivih elektroda defibrilatora.
Kod kardijalnog aresta provodi se procjena unesrećene osobe primjenom ABCDE pristupa, kontrolirana primjena kisika i umjetne ventilacije, praćenje putem trokanalnog EKG-a uz zbrinjavanje reverzibilnih uzroka.
Kod kardijalnog aresta provodi se:
- procjena unesrećene osobe primjenom ABCDE pristupa
- kontrolirana primjena kisika i umjetne ventilacije
- praćenje putem trokanalnog EKG-a uz zbrinjavanje reverzibilnih uzroka.
Pogledajte kratki videozapis i saznajte više o kardijalnom arestu.
Kardijalni arest
Printanje EKG zapisa
Srčani ritmovi za defibrilaciju
Kod srčanog zastoja najčešće se na EKG-u očituje ventrikularna fibrilacija u obliku brzih, nepravilnih i neorganiziranih QRS kompleksa i valova zbog koje dolazi do depolarizacije klijetki. Takav ritam zahtijeva primjenu defibrilacije. Osim ventrikularne fibrilacije, ritam koji također zahtijeva primjenu defibrilacije je ventrikularna tahikardija bez pulsa koja se očituje pravilnim srčanim ritmom, frekvenciji rada srca od 100 - 300 otkucaja u minuti s karakterističnim širokim QRS kompleksima.
Kod srčanog zastoja najčešće se na EKG-u očituje ventrikularna fibrilacija.
Oblikuju se brzi, nepravilni i neorganizirani QRS kompleksi i valovi zbog koje dolazi do depolarizacije klijetki.
Takav ritam zahtijeva primjenu defibrilacije.
Osim ventrikularne fibrilacije, ritam koji također zahtijeva primjenu defibrilacije je ventrikularna tahikardija bez pulsa.
Tahikardija bez pulsa se očituje:
- pravilnim srčanim ritmom
- frekvenciji rada srca od 100 - 300 otkucaja u minuti s karakterističnim širokim QRS kompleksima.
Srčani ritmovi koji nisu za defibrilaciju
Stanja koji nisu za defibrilaciju su asistolija kao stanje bez atrijske i ventrikularne aktivnosti i električna aktivnost bez pulsa ili PEA.
Stanja koji nisu za defibrilaciju su:
- asistolija kao stanje bez atrijske i ventrikularne aktivnosti
- električna aktivnost bez pulsa ili PEA.
Električna aktivnost ili PEA stanje u kojem je vidljiva normalna električna aktivnost bez minutnog volumena, a tretira se kao srčani zastoj bez defibrilacije.
Narušeno stanje kardiovaskularnog, respiratornog ili živčanog sustava najčešće se očituje kliničkim znakovima, a za preživljavanje osobe važno je prepoznati pogoršanje njezina stanja. Jedan od alata koji se koristi je tablica za bodovanje ranog upozorenja ili na engleskom EWS- early warning scores. Veći broj bodova označava povećanu mogućnost za pogoršanje stanja, ali i smrti bolesnika.
Električna aktivnost ili PEA
Stanje u kojem je vidljiva normalna električna aktivnost bez minutnog volumena.
Ttretira se kao srčani zastoj bez defibrilacije.
Narušeno stanje kardiovaskularnog, respiratornog ili živčanog sustava najčešće se očituje kliničkim znakovima.
Za preživljavanje osobe važno je prepoznati pogoršanje njezina stanja.
Jedan od alata koji se koristi je tablica za bodovanje ranog upozorenja ili na engleskom EWS- early warning scores.
Veći broj bodova označava povećanu mogućnost za pogoršanje stanja, ali i smrti bolesnika.
Završetak
Kliknite na ikonu u desnom kutu ispod videozapisa te riješite zadatak prateći upute.