Metode zaustavljanja krvarenja
Uvod
Osim klasičnih metoda zaustavljanja krvarenja važnu ulogu u organizmu imaju fiziološki mehanizmi. Da bi cirkulacijski sustav nesmetano funkcionirao, krv mora biti u tekućem obliku i u stalnoj količini. Količina krvi u organizmu će se smanjiti ukoliko dođe do pretjeranog zgrušavanja krvi i prekida kontinuiteta krvne žile.
Klikom na sliku saznajte još neke zanimljivosti o fiziološkim mehanizmima zaustavljanja krvarenja.
Osim klasičnih metoda zaustavljanja krvarenja važnu ulogu u organizmu imaju fiziološki mehanizmi.
Da bi cirkulacijski sustav nesmetano funkcionirao, krv mora biti u tekućem obliku i u stalnoj količini.
Količina krvi u organizmu će se smanjiti ukoliko dođe do pretjeranog zgrušavanja krvi i prekida kontinuiteta krvne žile.
Klikom na sliku saznajte još neke zanimljivosti o fiziološkim mehanizmima zaustavljanja krvarenja.
Svrha fizioloških mehanizama je smanjiti gubitak krvi.
Tri su ključne komponente fizioloških procesa kojima se zaustavlja krvarenje:
- kvaliteta stijenke krvnih žila
- trombociti i trombocitni faktori
- plazmatski čimbenici zgrušavanja (koagulacijske bjelančevine i kalcijevi ioni).
U normalnim uvjetima trombociti se kreću kroz cirkulaciju kao neaktivne pločice i ne povezuju se s drugim krvnim stanicama. Prilikom ozljede dolazi do lokalnog poremećaja i trombociti se vežu za kolagen, dolazi do njihove aktivacije i na taj način zaustavljaju krvarenje.
Svrha fizioloških mehanizama je smanjiti gubitak krvi.
Tri su ključne komponente fizioloških procesa kojima se zaustavlja krvarenje:
- kvaliteta stijenke krvnih žila
- trombociti i trombocitni faktori
- plazmatski čimbenici zgrušavanja (koagulacijske bjelančevine i kalcijevi ioni).
U normalnim uvjetima trombociti se:
- kreću kroz cirkulaciju kao neaktivne pločice
- ne povezuju se s drugim krvnim stanicama.
Prilikom ozljede dolazi do lokalnog poremećaja i trombociti se vežu za kolagen.
Dolazi do aktivacije trombocita koji na taj način zaustavljaju krvarenje.
Mjere osobne zaštite kod zaustavljanja krvarenja
Pristup unesrećenoj osobi kod koje postoji sumnja na krvarenje zahtijeva korištenje osobnih zaštitnih sredstava. Već prilikom početne procjene potrebno je planirati koja osobna zaštitna sredstva će se koristiti u zbrinjavanju pacijenta. Zbog postojanja mogućnosti prskanja krvi i tjelesnih tekućina svi zdravstveni djelatnici trebaju koristiti barem osnovna zaštitna sredstva.
Pristup unesrećenoj osobi kod koje postoji sumnja na krvarenje zahtijeva korištenje osobnih zaštitnih sredstava.
Već prilikom početne procjene potrebno je planirati koja osobna zaštitna sredstva će se koristiti u zbrinjavanju pacijenta.
Zbog postojanja mogućnosti prskanja krvi i tjelesnih tekućina svi zdravstveni djelatnici trebaju koristiti barem osnovna zaštitna sredstva.
Digitalna kompresija
Digitalna kompresija primjenjuje se kad se želi prekinuti dotok krvi do ozlijeđenog dijela tijela, pritiskom na krvnu žilu koja u taj dio tijela dovodi krv. Kompresija se radi na mjestu između srca i rane, proksimalno od mjesta krvarenja. Metoda koristi samo pritisak prstiju bez zavojnog materijala. Može se izvoditi na mjestima sljepoočne arterije, lične arterije, vratne arterije, pazušne arterije, potključne arterije, nadlaktične arterije, arterije šake, natkoljenične arterije te arterije stopala.
Digitalna kompresija primjenjuje se kad se želi prekinuti dotok krvi do ozlijeđenog dijela tijela.
Kompresija se izvodi pritiskom na krvnu žilu koja u taj dio tijela dovodi krv.
Kompresija se radi na mjestu između srca i rane, proksimalno od mjesta krvarenja.
Metoda koristi samo pritisak prstiju bez zavojnog materijala.
Može se izvoditi na mjestima:
- sljepoočne arterije, lične arterije, vratne arterije, pazušne arterije, potključne arterije, nadlaktične arterije, arterije šake, natkoljenične arterije te arterije stopala.
Metoda digitalne kompresije može se koristiti i u kombinaciji sa zavojem i/ili elevacijom ekstremiteta.
To je privremena metoda kojom se postiže kratkotrajno zaustavljanje krvarenja.
Potrebno ju je što prije zamijeniti trajnijom metodom zaustavljanja krvarenja.
Izravna digitalna kompresija – direktni pritisak
Kod primjene direktnog pritiska na ranu obvezno je korištenje zaštitnih rukavica jer se pritisak primjenjuje direktno na ranu ili u samu ranu. Izravno se na ranu stavlja sterilna kompresa i izvrši se pritisak nekoliko minuta ili do zaustavljanja krvarenja. Ako je krvarenje srednje jako, pritisak se održava 10 – 30 minuta. Kod jakog krvarenja potrebno je čvrsto pritisnuti ranu do prestanka krvarenja i postaviti kompresivni zavoj.
Kod primjene direktnog pritiska na ranu obvezno je korištenje zaštitnih rukavica.
Pritisak se primjenjuje direktno na ranu ili u samu ranu.
Izravno na ranu stavlja se sterilna kompresa.
Izvrši se pritisak nekoliko minuta ili do zaustavljanja krvarenja.
Ako je krvarenje srednje jako, pritisak se održava 10 - 30 minuta.
Kod jakog krvarenja potrebno je čvrsto pritisnuti ranu do prestanka krvarenja i postaviti kompresivni zavoj.
Postavljena sterilna kompresa se ne skida već se u slučaju potrebe na postojeću stavlja dodatna kompresa i zavoj.
Skidanjem komprese može se prekinuti proces zgrušavanja krvi i vratiti na početak, a taj proces traje oko 10 minuta.
Postavljena sterilna kompresa se ne skida.
U slučaju potrebe se na postojeću kompresu stavlja dodatna kompresa i zavoj.
Skidanjem komprese može se prekinuti proces zgrušavanja krvi i vratiti na početak.
Taj proces traje oko 10 minuta.
Kompresivni zavoj
Kompresivni zavoj je privremena metoda koja može biti i trajna u slučaju većeg krvarenja. Nakon postavljanja kompresivnog zavoja potrebno je izvršiti provjeru djelotvornosti učinjene kompresije. U slučaju pojave krvi na kompresivnom zavoju potrebno je jače zategnuti zavoj. Pozornost treba obratiti na kontrolu i zaustavljanje krvarenja, a ne podvezati područje rane. Kontrolom osjeta i cirkulacije (puls, boja kože, toplina) u distalnim dijelovima ekstremiteta prati se da nije prejako stegnut kompresivni zavoj. Imobilizacijom i elevacijom ekstremiteta nakon postavljanja kompresivnog zavoja dodatno se smanjuje krvarenje.
Kompresivni zavoj je privremena metoda.
Ova metoda može biti i trajna u slučaju većeg krvarenja.
Nakon postavljanja kompresivnog zavoja potrebno je izvršiti provjeru djelotvornosti učinjene kompresije.
U slučaju pojave krvi na kompresivnom zavoju potrebno je jače zategnuti zavoj.
Pozornost treba obratiti na kontrolu i zaustavljanje krvarenja, a ne podvezati područje rane.
Kontrolom osjeta i cirkulacije (puls, boja kože, toplina) u distalnim dijelovima ekstremiteta prati se je li kompresivni zavoj prejako stegnut.
Imobilizacijom i elevacijom ekstremiteta nakon postavljanja kompresivnog zavoja dodatno se smanjuje krvarenje.
Na perifernim dijelovima ekstremiteta kada prethodne metode zaustavljanja krvarenja nisu uspjele, može se preko sterilne komprese staviti neki tvrdi predmet ili smotuljak zavoja paralelno s uzdužnom osi ekstremiteta i učvrstiti zavojem kako bi se učinila dodatna kompresija.
Kada prethodne metode zaustavljanja krvarenja nisu uspjele, može se preko sterilne komprese staviti neki tvrdi predmet ili smotuljak zavoja paralelno s uzdužnom osi ekstremiteta i učvrstiti zavojem.
Ova metoda se primjenjuje na perifernim dijelovima ekstremiteta.
Tako se učini dodatna kompresija.
Zavoj
Zavoj se postavlja u svrhu fiksacije sterilne komprese na rani.
Sterilna kompresa postavljena na ranu se ne mijenja jer bi se njezinim pomicanjem ponovno aktiviralo krvarenje.
Zavoj
Elevacija
Elevacija je podizanje ekstremiteta iznad razine srca u cilju usporavanja cirkulacije i smanjenja krvarenja. Radi se u kombinaciji s digitalnom kompresijom i kompresivnim zavojem. Kontraindicirana je u slučaju prijeloma kostiju ekstremiteta bez imobilizacije, kod sumnje na povredu kralježnice te prisutnosti stranog tijela na ektremitetu.
Elevacija je podizanje ekstremiteta iznad razine srca u cilju:
- usporavanja cirkulacije i smanjenja krvarenja.
Radi se u kombinaciji s digitalnom kompresijom i kompresivnim zavojem.
Kontraindicirana je:
- u slučaju prijeloma kostiju ekstremiteta bez imobilizacije
- kod sumnje na povredu kralježnice
- prisutnosti stranog tijela na ektremitetu.
Poveska
Postavljanje poveske je metoda izbora kod jakog krvarenja koje se ne može zaustaviti niti jednom drugom metodom i kada je neposredno ugrožen život ozlijeđene osobe.
Postavljanje poveske
Pogledajte videozapis o metodama zaustavljanja krvarenja i usvojite nova saznanja.
Metode zaustavljanja krvarenja
Unutarnje krvarenje
Unutarnje krvarenje nastaje kod ozljeda unutarnjih organa te bolesti/stanja koja su dovela do oštećenja krvne žile. Zbog svoje lokalizacije nije moguća kontrola takvog krvarenja. Unesrećena osoba se transportira u vodoravnom položaju uz primjenu kisika visokog protoka. Kroz postavljena dva venska puta primjenjuje se 0,9 %-tna vodena otopina NaCl u dozama koje ordinira liječnik.
Unutarnje krvarenje nastaje kod ozljeda unutarnjih organa te bolesti/stanja koja su dovela do oštećenja krvne žile.
Zbog svoje lokalizacije nije moguća kontrola takvog krvarenja.
Unesrećena osoba se transportira u vodoravnom položaju uz primjenu kisika visokog protoka.
Postavljaju se dva venska puta.
Kroz venske puteve primjenjuje se 0,9 %-tna vodena otopina NaCl u dozama koje ordinira liječnik.
Do dolaska u zdravstvenu ustanovu potrebno je pratiti vitalne parametre.
Unutarnje krvarenje
Završetak
Jedna od metoda zaustavljanja krvarenja je stavljanje poveske – podvezivanje udova.
Na modelu lutke u kabinetu zdravstvene njege izvježbajte podvezivanje ekstremiteta koristeći se priručnim sredstvom i trokutastom maramom.
Svaki korak pripreme i postavljanja poveske fotodokumentirajte i prezentirajte u razredu.