Utapanje
Uvod
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji utapanje je na trećem mjestu nenamjernih ozljeda u svijetu s udjelom od 7 % u skupini ozljeda. U svijetu godišnje od utapanja umre oko 360 000 osoba. Najveći postotak, njih 90 % je iz gospodarskih i ekonomski slabo razvijenih zemalja.
Klikom na sliku saznajte koje su preporuke za sigurno ponašanje u vodi.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji utapanje je na trećem mjestu nenamjernih ozljeda u svijetu s udjelom od 7 % u skupini ozljeda.
U svijetu godišnje od utapanja umre oko 360 000 osoba.
Najveći postotak (90 %) utopljenika je iz gospodarskih i ekonomski slabo razvijenih zemalja.
Klikom na sliku saznajte koje su preporuke za sigurno ponašanje u vodi.
Preporuke za sigurno ponašanje u vodi
- zaštita prilaza bazenima
- stalan nadzor djece u vodi
- izbjegavanje ulaska u vodu pod utjecajem alkohola i opojnih sredstava
- nošenje sigurnosnog prsluka za neplivače
- edukacija o mjerama sigurnog ponašanja u vodi
- oprez kod kupanja u rijekama i jezerima ("divlja kupališta")
Utapanje
Utapanje je respiratorno oštećenje uzrokovano uranjanjem u tekući medij, a rezultira hipoksijom.
Pogledajte videozapis i naučite što je utapanje.
Utapanje
Čimbenici o kojima ovise promjene u organizmu utopljenika
Vrsta vode
Morska voda sadrži oko 3 % NaCl i pri ulasku u pluća zbog razlike u osmotskim tlakovima sol velikom brzinom prelazi iz pluća u krvne žile, a voda iz krvnih žila u alveole. Slatka voda je hipotonična u odnosu na krv. Voda prelazi alveokapilarnu membranu velikom brzinom i puni cirkulaciju.
Morska voda sadrži oko 3 % NaCl.
Pri ulasku u pluća zbog razlike u osmotskim tlakovima sol velikom brzinom prelazi iz pluća u krvne žile, a voda iz krvnih žila u alveole.
Slatka voda je hipotonična u odnosu na krv.
Voda prelazi alveokapilarnu membranu velikom brzinom i puni cirkulaciju.
Temperatura vode
Žrtve utapanja uobičajeno razvijaju i hipotermiju što utopljeniku pruža veće šanse za očuvanje moždane funkcije čak i ako je prošlo dulje vremena od kardiorespiratornog aresta.
Žrtve utapanja uobičajeno razvijaju i hipotermiju.
Hipotermija utopljeniku pruža veće šanse za očuvanje moždane funkcije čak i ako je prošlo dulje vremena od kardiorespiratornog aresta.
U slučaju izrazito hladne vode hipotermija se javlja vrlo brzo i osigurava određenu zaštitu od hipoksije.
Zagađenost vode
Zagađenost vode igra veću ulogu u zbrinjavanju utopljenika kasnije nakon uspješnog spašavanja od utapanja.
Klinička slika unesrećene osobe ide u progresiju zbog prisutnosti patogenih mikroorganizama ili toksičnih tvari u vodi.
Zagađena voda
Opće stanje organizma prije utapanja
Uzrok utapanja mogu biti akutna zbivanja poput akutne intoksikacije alkoholom, akutni infarkt miokarda, konvulzije.
Postupak spašavanja
Kod provođenja postupka spašavanja utopljenika prioritet je osobna sigurnost. Nakon izvlačenja unesrećene osobe potrebno je provesti postupke ABCD i ne provoditi mehaničko izvlačenje vode iz pluća ili pritisak na trbuh kako bi se spriječila aspiracija želučanog sadržaja u pluća. Pluća se mogu ventilirati i s većom količinom vode u njima.
Kod provođenja postupka spašavanja utopljenika prioritet je osobna sigurnost.
Nakon izvlačenja unesrećene osobe potrebno je provesti postupke ABCD.
Ne treba provoditi mehaničko izvlačenje vode iz pluća ili pritisak na trbuh.
Mehaničko izvlačenje vode iz pluća ili pritisak na trbuh mogli bi dovesti do aspiracije želučanog sadržaja u pluća.
Pluća se mogu ventilirati i s većom količinom vode u njima.
Suho utapanje
Suho utapanje javlja se u 10 - 15 % slučajeva, a označava ga stanje bez ulaska vode u pluća. Javlja se laringospazam uzrokovan vagalnim refleksom uz pojavu malignih aritmija.
Sekundarno utapanje
Sekundarno utapanje ili postimerzijski sindrom javlja se 4 - 24 sata nakon utapanja. Svaka unesrećena osoba koja je doživjela incident utapanja treba u zdravstvenu ustanovu na opservaciju iako se osjeća dobro.
Kašalj, povraćanje, tahipneja i dispneja mogući su znakovi sekundarnog utapanja.
Sekundarno utapanje ili postimerzijski sindrom
Javlja se 4 - 24 sata nakon utapanja.
Svaka unesrećena osoba koja je doživjela incident utapanja treba u zdravstvenu ustanovu na opservaciju iako se osjeća dobro.
Kašalj, povraćanje, tahipneja i dispneja mogući su znakovi sekundarnog utapanja.
Plućni edem
Komplikacije utapanja
Diseminirana intravaskularna koagulacija (DIK) moguća je komplikacija utapanja u slatkoj vodi.
To je po život opasno stanje koje nastaje zbog pretjerane koagulacije krvi s mogućnošću stvaranja krvnih ugrušaka.
Također je moguće zatajivanje bubrega kao posljedica hipotenzije i hipoksije.
Završetak
U svjetskoj literaturi opisani su slučajevi uspješnog oživljavanja i nakon provedenih 40 minuta ispod leda u hladnoj vodi.
Zbog toga je potrebno započeti s osnovnim mjerama održavanja života što ranije nakon izvlačenja unesrećene osobe iz vode.
Na mnogim javnim kupalištima postoje educirani spasioci koji nadziru i sudjeluju u spašavanju unesrećenih osoba.
Na stranicama Crvenog križa potraži detalje o programima osposobljavanja spasilaca.
Pronađene podatke prezentiraj pomoću alata Popplet nastavniku i kolegama u razredu.