Opekline i smrzotine
Uvod
Skrb za rane važan je ekonomski, zdravstveni i socijalni problem. Ozljeda utječe na kvalitetu života unesrećene osobe i iziskuje ekonomski zahtjevna i moderna pomagala za njihovo tretiranje. Zbrinjavanje opeklina spominje se već u spisima iz starog doba.
Jeste li čuli za katastrofu Užas Texas Citya? Klikom na sliku saznajte detalje o toj nesreći.
Skrb za rane važan je ekonomski, zdravstveni i socijalni problem.
Ozljeda utječe na kvalitetu života unesrećene osobe i iziskuje ekonomski zahtjevna i moderna pomagala za njihovo tretiranje.
Zbrinjavanje opeklina spominje se već u spisima iz starog doba.
Jeste li čuli za katastrofu Užas Texas Citya?
Klikom na sliku saznajte detalje o toj nesreći.
Užas Texas Cityja
1947. godine na dokovima Texas Citya dogodila se jaka eksplozija amonijeva nitrata, uslijed koje je smrtno stradalo 560 ljudi i bilo teško ozlijeđeno više od 3000 osoba.
Dr. Truman G. Blocker Jr. prvi je primijenio multidisciplinarno liječenje teških opeklina.
Ta je katastrofa nazvana užasom Texas Citya i danas je poznata kao najveća industrijska nesreća s najviše poginulih u američkoj povijesti.
Dr. Truman devet godina je pratio oporavak i tijek bolesti kod gotovo 800 osoba s teškim opeklinama te na temelju toga objavio velik broj znanstvenih radova sa svojim opažanjima.
Zahvaljući njemu i kolegama izgrađen je Centar za opekline djece u Galvestonu, Texas.
Užas Texas Citya
1947. godine na dokovima Texas Citya dogodila se jaka eksplozija amonijeva nitrata.
Uslijed eksplozije je smrtno stradalo 560 ljudi, a teško je ozlijeđeno više od 3000 osoba.
Dr. Truman G. Blocker Jr. prvi je primijenio multidisciplinarno liječenje teških opeklina.
Ta je katastrofa danas poznata kao najveća industrijska nesreća s najviše poginulih u američkoj povijesti.
Dr. Truman devet godina je pratio oporavak i tijek bolesti kod gotovo 800 osoba s teškim opeklinama.
Na temelju promatranja objavio je velik broj znanstvenih radova sa svojim opažanjima.
Zahvaljući njemu i kolegama izgrađen je Centar za opekline djece u Galvestonu, Texas.
Koža
Koža je naš najveći i najvidljiviji organ koji pokriva gotovo 2 m² i čini gotovo šestinu naše tjelesne mase. Koža je od vitalne važnosti za naše cjelokupno zdravlje i dobrobit. Osim što djeluje kao prva linija obrane tijela protiv bakterija i virusa, zdrava koža pomaže u regulaciji tjelesne temperature. Također, koža je odgovorna za stvaranje vitamina D u našem organizmu, prima raznovrsne podražaje koji rezultiraju osjetima dodira, topline, hladnoće, boli, vibracije, pritiska.
S obzirom na strukturu dijelimo je na 3 sloja.
Koža je naš najveći i najvidljiviji organ.
Koža pokriva gotovo 2 m² i čini gotovo šestinu naše tjelesne mase.
Koža je od vitalne važnosti za naše cjelokupno zdravlje i dobrobit.
Koža djeluje kao prva linija obrane tijela protiv bakterija i virusa.
Zdrava koža pomaže u regulaciji tjelesne temperature.
Koža je odgovorna za stvaranje vitamina D u našem organizmu.
Koža prima raznovrsne podražaje koji rezultiraju osjetima dodira, topline, hladnoće, boli, vibracije, pritiska.
S obzirom na strukturu kožu dijelimo na 3 sloja.
Struktura kože
Koži još pripadaju dlake, žlijezde lojnice i znojnice, apokrine mirisne žlijezde, živci i nokti.
Koži pripadaju i:
- dlake
- žlijezde lojnice i znojnice
- apokrine mirisne žlijezde
- živci i nokti.
Funkcija kože
Najvažnije funkcije kože su:
- sprečavanje gubitka vode, elektrolita i drugih sastojaka iz tijela
- barijera nepoželjnim i štetnim tvarima iz okoline u organizam
- regulacija tjelesne temperature
- eliminacija nepotrebnih tvari iz organizma
- zaštita tijela od mehaničkih, kemijskih i drugih utjecaja.
Opekline
Opekline (combustio) su ozljede kože i tkiva nastale djelovanjem topline, kemikalija ili električnom strujom.
Dio tijela, tkiva i unutarnji organi mogu biti opečeni kod očuvane kože.
Na primjer, pijenje vrlo vruće tekućine ili kaustičke tvari kao što je kiselina može opeći jednjak i želudac.
Udisanje dima i vrućeg zraka od vatre može opeći pluća.
Opekline (combustio)
- ozljede kože i tkiva nastale djelovanjem topline, kemikalija ili električnom strujom.
Dio tijela, tkiva i unutarnji organi mogu biti opečeni kod očuvane kože.
Pijenje vrlo vruće tekućine ili kaustičke tvari kao što je kiselina može opeći jednjak i želudac.
Udisanje dima i vrućeg zraka od vatre može opeći pluća.
Podjela opeklina prema dubini oštećenja
Opeklina prvog stupnja
Opekline prvog stupnja su najlakše. Opečena koža postane crvena, vrlo osjetljiva na dodir te vlažna ili otečena bez razvoja mjehura. Opečeno područje pobijeli (poblijedi) kada ga se dotakne.
Opekline prvog stupnja su najlakše.
Opečena koža postane:
- crvena
- vrlo osjetljiva na dodir
- vlažna ili otečena bez razvoja mjehura.
Opečeno područje pobijeli (poblijedi) kada ga se dotakne.
Opeklina prvog stupnja
Opeklina drugog stupnja
Opekline drugog stupnja uzrokuju dublje oštećenje kože sa stvaranjem mjehura. Baza mjehura može biti crvena ili bjelkasta i ispunjena bistrom, gustom tekućinom.
Opekline drugog stupnja uzrokuju dublje oštećenje kože.
Stvaraju se mjehuri.
Baza mjehura može biti crvena ili bjelkasta i ispunjena bistrom, gustom tekućinom.
Opeklina drugog stupnja
Opeklina trećeg stupnja
Opekline trećeg stupnja zahvaćaju čitavu debljinu dermisa i šire se u potkožno masno tkivo. Općenito, opekline trećeg stupnja nisu bolne jer su uništeni živčani završeci u koži.
Opekline trećeg stupnja zahvaćaju čitavu debljinu dermisa i šire se u potkožno masno tkivo.
Opekline trećega stupnja nisu bolne jer su uništeni živčani završeci u koži.
Opeklina trećeg stupnja
Opekline čevtrtog stupnja
Opekline četvrtog stupnja zahvaćaju sve slojeve kože i dublje strukture sve do kosti koje izgledaju poput ugljena.
Opekline četvrtog stupnja zahvaćaju sve slojeve kože i dublje strukture sve do kosti.
Izgledaju poput ugljena.
Pogledajte kratki videozapis i saznajte što se koristi za procjenu stupnja opekline.
Procjena stupnja opekline
Podjela opeklina prema postotku zahvaćenosti ukupne površine tijela
Kod procjene površine tijela zahvaćene opeklinama u obzir se uzima cijela opečena površina dijela tijela uključujući i crvenilo, a procjena površine zahvaćene opekline određuje se Wallaceovim pravilom devetke. Za djecu u dobi do 10 godina pravilo devetke se razlikuje kod izračuna postotka opečenih dijelova tijela.
Kod procjene površine tijela zahvaćene opeklinama u obzir se uzima cijela opečena površina dijela tijela uključujući i crvenilo.
Procjena površine zahvaćene opekline određuje se Wallaceovim pravilom devetke.
Za djecu u dobi do 10 godina pravilo devetke se razlikuje kod izračuna postotka opečenih dijelova tijela.
Pravilo devetke kod odraslih (Wallaceovo pravilo)
Pravilo devetke kod odraslih:
- glava i vrat 9 %
- prednji dio trupa 18 %
- leđa 18 %
- svaka ruka 9 %
- svaka noga 18 %
- perineum 1 %.
Pravilo devetke kod djece do 10 godina
Pravilo devetke kod djece do 10 godina:
- glava i vrat 18 %
- prednji dio trupa 18 %
- leđa 18 %
- svaka ruka 9 %
- svaka noga 14 %
- perineum 1 %.
Prilikom procjene manjih ili nepravilno raspoređenih opečenih površina koristi se veličina dlana čija površina iznosi oko 1 % ukupne tjelesne površine. Teške opekline, zbog velikih količina toksičnih tvari koje se oslobađaju na mjestu ozljede i ulaze u cirkulaciju, dovode do sistemskih promjena. U kapilarama dolazi do povećane popustljivosti i vrlo brzo nakon teške se opekline može razviti šok zbog hipovolemije.
Prilikom procjene manjih ili nepravilno raspoređenih opečenih površina koristi se veličina dlana.
Površina veličine dlana iznosi oko 1 % ukupne tjelesne površine.
Teške opekline dovode do sistemskih promjena.
Do sistemskih promjena dolazi zbog velikih količina toksičnih tvari koje se oslobađaju na mjestu ozljede i ulaze u cirkulaciju.
U kapilarama dolazi do povećane popustljivosti.
Vrlo brzo se nakon teške opekline može razviti šok zbog hipovolemije.
Opekline dišnog puta
Opekline dišnog puta nastaju zbog inhalacije vrućeg zraka, dima ili pare. Ugroženiji su gornji dišni putevi zbog topline dima ili zraka, a iznimka je vruća para koja često oštećuje donje dišne puteve.
Opekline dišnog puta nastaju zbog inhalacije vrućeg zraka, dima ili pare.
Ugroženiji su gornji dišni putevi zbog topline dima ili zraka.
Iznimka je vruća para koja često oštećuje donje dišne puteve.
Simptomi opeklina dišnog puta
Oštećenje gornjih dišnih puteva izaziva simptome vrlo brzo nakon incidenta.
Oštećenje donjih dišnih puteva izaziva kašalj, zaduhu, bol u prsištu.
U zbrinjavanju unesrećene osobe prioritet je siguran pristup i evakuacija iz opasne sredine.
Postupak kod opekline dišnoga puta
Održavanje prohodnosti dišnih puteva i prevencija hipoksije prioritet je zbrinjavanja unesrećenih osoba. Edem i opstrukcija dišnog puta najčešći je uzrok rane smrti od opeklina. Ponekad se u svrhu održavanja dišnog puta izvodi i endotrahealna intubacija.
Održavanje prohodnosti dišnih puteva i prevencija hipoksije prioritet je zbrinjavanja unesrećenih osoba.
Edem i opstrukcija dišnog puta najčešći je uzrok rane smrti od opeklina.
Ponekad se u svrhu održavanja dišnog puta izvodi i endotrahealna intubacija.
Opekline fosforom i napalmom
U doticaju s kisikom, bijeli fosfor se pali i gori stvarajući gusti bijeli dim specifičnog mirisa nalik mirisu češnjaka. Fosforne bombe imaju zastrašujući učinak, jer osim snažnog eksplozivnog efekta, izazivaju i ozbiljne opekline. Fosfor tijekom izgaranja također stvara vrlo otrovni fosforni oksid.
U doticaju s kisikom, bijeli fosfor se pali i gori.
Stvara se gusti bijeli dim specifičnog mirisa nalik mirisu češnjaka.
Fosforne bombe imaju zastrašujući učinak.
Osim snažnog eksplozivnog efekta fosforne bombe, izazivaju i ozbiljne opekline.
Fosfor tijekom izgaranja također stvara vrlo otrovni fosforni oksid.
Raspršena masa prilijepi se uz kožu. Gašenje vodom ne uspijeva jer napalm sadrži metalni natrij koji gori u dodiru s vodom. Gasi se prekidom dodira s kisikom. Nakon gašenja plamena na koži ostaje ljepljiva tekućina koja se pretvara u krastu koja se ne smije skidati. Opekline od fosfora i napalma često se zadobivaju u ratnim sukobima.
Raspršena masa prilijepi se uz kožu.
Gašenje vodom ne uspijeva jer napalm sadrži metalni natrij koji gori u dodiru s vodom.
Gasi se prekidom dodira s kisikom.
Nakon gašenja plamena na koži ostaje ljepljiva tekućina koja se pretvara u krastu.
Krasta se ne smije skidati.
Opekline od fosfora i napalma često se zadobivaju u ratnim sukobima.
Opekline izazvane fosforom
Kod zbrinjavanja opeklina potrebno je osigurati vlažnost rane dodavanjem fiziološke otopine 0,9 % NaCl ili 1 %-tnog bakrenog sulfata (modre galice). Na taj način nastaje kemijska reakcija stvaranja bakrenog sulfida koji sprečava daljnju oksidaciju fosfora i omogućuje lakše uklanjanje toksičnih čestica.
Kod zbrinjavanja opeklina potrebno je osigurati vlažnost rane.
Rana se održava vlažnom dodavanjem fiziološke otopine 0,9 % NaCl ili 1 %-tnog bakrenog sulfata (modre galice).
Na taj način nastaje kemijska reakcija stvaranja bakrenog sulfida.
Bakreni sulfid sprečava daljnju oksidaciju fosfora i omogućuje lakše uklanjanje toksičnih čestica.
Opekline izazvane fosforom
Zbrinjavanje unesrećenih osoba s opeklinama
Procijeniti osobnu sigurnost i sigurnost mjesta nesreće. Po potrebi premjestiti unesrećenu osobu na sigurnu lokaciju. Procijeniti stanje unesrećene osobe prema ABCDE protokolu.
Procijeniti osobnu sigurnost i sigurnost mjesta nesreće.
Po potrebi premjestiti unesrećenu osobu na sigurnu lokaciju.
Procijeniti stanje unesrećene osobe prema ABCDE protokolu.
Intervencije medicinske sestre/tehničara prilikom zbrinjavanja osobe s opeklinama
Nakon procjene sigurnosti i stanja unesrećene osobe medicinska sestra/tehničar provodi intervencije prema protokolu.
Tijekom transporta u zdravstvenu ustanovu potrebno je trajno nadzirati unesrećenu osobu:
- (puls, EKG, krvni tlak, EKG monitoring, zasićenje krvi kisikom).
Smrzotine
Izlaganje niskim temperaturama u hladno zimsko vrijeme može uzrokovati štetne posljedice na zdravlje te dovesti do nastanka ozljeda (ozeblina, promrzlina, rovovskog stopala, smrzotina) i opće pothlađenosti tijela (hipotermija), što može rezultirati i smrtnim ishodom.
Izlaganje niskim temperaturama u hladno zimsko vrijeme može uzrokovati štetne posljedice na zdravlje.
Može doći do nastanka ozljeda (ozeblina, promrzlina, rovovskog stopala, smrzotina) i opće pothlađenosti tijela (hipotermija). Ozljede i pothlađenost tijela mogu rezultirati i smrtnim ishodom.
Ozljede nastale pri niskim temeperaturama
Smrzotine obično nastaju pri ekstremno niskim temperaturama, a dodatno ih pogoršava hipotermija. Najčešće zahvaća distalne dijelove ekstremiteta i odjećom nezaštićene dijelove tijela.
Smrzotine obično nastaju pri ekstremno niskim temperaturama.
Smrzotine dodatno pogoršava hipotermija.
Smrzotine najčešće zahvaćaju:
- distalne dijelove ekstremiteta
- odjećom nezaštićene dijelove tijela.
Postupak pri smrzotinama
Pri smrzotinama unesrećenu osobu potrebno je zaštititi od daljnjeg izlaganja hladnoći. Zabranjeno je smrzotine trljati snijegom jer to pogoršava simptome. Potrebno je postupno podizati unutarnju tjelesnu temperaturu i okrajine kako bi se spriječile moguće komplikacije. Smrznuti dijelovi tijela moraju potpuno mirovati jer oštri kristali u stanicama i međustaničnom prostoru mogu izazvati dodatna oštećenja.
Pri smrzotinama unesrećenu osobu potrebno je zaštititi od daljnjeg izlaganja hladnoći.
Zabranjeno je smrzotine trljati snijegom jer to pogoršava simptome.
Potrebno je postupno podizati unutarnju tjelesnu temperaturu i okrajine kako bi se spriječile moguće komplikacije.
Smrznuti dijelovi tijela moraju potpuno mirovati.
Oštri kristali u stanicama i međustaničnom prostoru mogu izazvati dodatna oštećenja ukoliko osoba ne miruje.
Završetak
Kliknite na ikonu u donjem desnom kutu ispod slike i riješite projektni zadatak prateći upute.