Pregled ozlijeđene osobe
Uvod
Djelatnici hitne medicinske pomoći u svom svakodnevnom zbrinjavanju unesrećene osobe koriste opremu koja se nalazi u vozilima hitne medicinske pomoći. Izgled vozila reguliran je Zakonom o standardu vozila i vanjskog izgleda vozila za obavljanje djelatnosti izvanbolničke hitne pomoći. Razmislite i odgovorite što čini osnovni izgled vozila hitne medicinske pomoći. Klikom na sliku provjerite svoje odgovore.
Djelatnici hitne medicinske pomoći u svom svakodnevnom zbrinajvanju unesrećene osobe koriste opremu koja se nalazi u vozilima hitne medicinske pomoći.
Izgled vozila reguliran je Zakonom o standardu vozila i vanjskog izgleda vozila za obavljanje djelatnosti izvanbolničke hitne pomoći.
Razmislite i odgovorite.
Što čini osnovni izgled vozila hitne medicinske pomoći?
Klikom na sliku provjerite svoje odgovore.
Izgled vozila hitne medicinske pomoći:
- područje za ulazak u odjeljak za pacijente nalazi se na desnoj bočnoj strani vozila
- sve unutrašnje obloge moraju biti zaobljenih rubova i termički izolirane, od negorivog materijala, lako perive te otporne na mehanička oštećenja i dezinficijense
- na stropu se mora nalaziti minimalno dva sklopiva stropna nosača za vrećice infuzijskih otopina
- na lijevoj bočnoj strani mora biti smješten plastični ormar zatvorenog tipa
- mora biti osiguran prostor za smještaj i učvršćivanje defibrilatora, moraju biti ugrađena dva priključka za centralni sustav za primjenu kisika, mora biti ugrađen regulator protoka kisika s ovlaživanjem, moraju biti ugrađene tri utičnice za 12 V i tri utičnice za 220 V i to neposredno uz prostor za smještaj medicinskih električnih uređaja
- sjedala za pacijente i osoblje
- glavna nosila u medicinskom vozilu moraju imati nosila i podvozje
- rasklopna stolica za nošenje
- sustav za primjenu i spremanje kisika
- sustav za grijanje infuzijskih otopina
- spremnik za odlaganje inertnog medicinskog otpada
- spremnik za odlaganje infektivnog otpada.
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_09_80_1814.html
Izgled vozila hitne medicinske pomoći
Područje za ulazak u odjeljak za pacijente nalazi se na desnoj bočnoj strani vozila.
Sve unutrašnje obloge moraju biti:
- zaobljenih rubova
- termički izolirane
- od negorivog materijala
- lako perive
- otporne na mehanička oštećenja i dezinficijense.
Na stropu se moraju nalaziti minimalno dva sklopiva stropna nosača za vrećice infuzijskih otopina.
Na lijevoj bočnoj strani mora biti smješten plastični ormar zatvorenog tipa.
Mora biti osiguran prostor za smještaj i učvršćivanje defibrilatora.
Moraju biti ugrađena dva priključka za centralni sustav za primjenu kisika.
Mora biti ugrađen regulator protoka kisika s ovlaživanjem.
Moraju biti ugrađene tri utičnice za 12 V i tri utičnice za 220 V.
Utičnice se moraju nalaziti neposredno uz prostor za smještaj medicinskih električnih uređaja.
Trebaju imati sjedala za pacijente i osoblje.
Glavna nosila u medicinskom vozilu moraju imati nosila i podvozje.
Mora imati i rasklopnu stolicu za nošenje.
Mora imati ustav za primjenu i spremanje kisika.
Mora imati sustav za grijanje infuzijskih otopina.
Mora imati spremnik za odlaganje inertnog medicinskog otpada
Mora imati spremnik za odlaganje infektivnog otpada.
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_09_80_1814.html
Pregled unesrećene osobe
Uspjeh zbrinjavanja ozlijeđenih osoba ovisi o dobroj koordinaciji i komunikaciji unutar tima.
Osnovna smjernica prilikom zbrinjavanja je informacija o mehanizmu nastanka ozljede.
Mehanizmi nastanka ozljede mogu biti:
generalizirani mehanizam ozljede – prometna nesreća, pad s visine, blast ozljeda
ciljani/lokalizirani mehanizam – strijelna i ubodna rana
mehanizam ozljede bez komponente opasne po život – ozljeda koja ne ugrožava život (prijelom u području nožnog zgloba).
Pregled ozlijeđene osobe
generalizirani mehanizam ozljede:
- prometna nesreća, pad s visine, blast ozljeda
ciljani/lokalizirani mehanizam:
- strijelna i ubodna rana
mehanizam ozljede bez komponente opasne po život:
- ozljeda koja ne ugrožava život (prijelom u području nožnog zgloba).
Kod prometnih nesreća odnosno direktnom sudaru dvaju automobila ili udarcem automobila o zid najčešće dolazi do višestrukih ozljeda odnosno politraume. Način sudara najčešće upućuje i na nastanak mogućih ozljeda.
Redoslijed prioriteta kod zbrinjavanja ozlijeđenih osoba
Redoslijed zbrinjavanja određuju mehanizam nastanka ozljede, broj unesrećenih te stanja unesrećenih osoba. Procjena unesrećenih obuhvaća primarni traumatološki pregled, sekundarni pregled i kontrolni pregled.
Primarni traumatološki pregled
Primarni traumatološki pregled (Basic trauma life suport – BTLS) je metoda pregleda unesrećenih osoba koja se provodi kako bi se na vrijeme uočila stanja koja neposredno ugrožavaju život.
Primarni traumatološki pregled (Basic trauma life suport – BTLS)
Metoda pregleda unesrećenih osoba koja se provodi kako bi se na vrijeme uočila stanja koja neposredno ugrožavaju život.
Procjena stanja svijesti po AVPU metodi
A (eng. alert) – budan
V (eng. voice) – reagira na poziv
P (eng. pain) – reagira na bolni podražaj
U (eng. unresposive) – ne reagira.
Važno je znati!
Ukoliko ozlijeđena osoba nekontrolirano krvari protokol se mijenja iz ABC u CAB !!!
Brzi traumatološki pregled
Brzi traumatološki pregled se provodi na način da se dobije uvid u stanje unesrećene osobe od glave do pete.
Pogledajte kratki videozapis i saznajte što sve obuhvaća pregled ozlijeđene osobe.
Pregled ozlijeđene osobe
Proučite tablicu i saznajte kako se boduje Glasgow koma scala prilikom procjene stanja svijesti.
Kod unesrećenih osoba s poremećajem svijesti potrebno je izmjeriti razinu glukoze u krvi. Ako osoba na AVPU ljestvici je U ili je zbroj na glasgowskoj skali kome manji od 8, osobu treba intubirati i mehanički ventilirati. Ukoliko se tijekom traumatološkog pregleda otkriju simptomi koji brzo vode u šok, kreće se sa situacjom "ukrcaj i kreni".
Kod unesrećenih osoba s poremećajem svijesti potrebno je izmjeriti razinu glukoze u krvi.
Ako je osoba na AVPU ljestvici U ili je zbroj na glasgowskoj skali kome manji od 8, osobu treba:
- intubirati i mehanički ventilirati.
Ukoliko se tijekom traumatološkog pregleda otkriju simptomi koji brzo vode u šok, kreće se sa situacijom:
- "ukrcaj i kreni".
Stanja koja upućuju u stanje šoka:
- abnormalan nalaz prsnog koša/abdomena
- nestabilnost zdjelice
- nestabilni prijelom natkoljenice
- prostrijelne/ubodne rane.
Situacija "ukrcaj i kreni"
Kontrolni traumatološki pregled
Kontrolni traumatološki pregled provodi se tijekom transporta radi uvida u promjene stanja ozlijeđene osobe. Ozlijeđene osobe koje su u kritičnom stanju kontrolira se svakih 5 minuta, a stabilne svakih 15 minuta do dolaska u zdravstvenu ustanovu.
Kontrolni traumatološki pregled provodi se tijekom transporta radi uvida u promjene stanja ozlijeđene osobe.
Ozlijeđene osobe koje su u kritičnom stanju kontrolira se svakih 5 minuta.
Stabilne ozlijeđene osobe kontrolira se svakih 15 minuta do dolaska u zdravstvenu ustanovu.
TIJEKOM TRANSPORTA POTREBNO JE:
- pitati osobu kako se osjeća
- provjeriti ABC i stanje svijesti
- provjeriti vene vrata (nabrekle vene i položaj traheje)
- provjeriti šum disanja i srčane tonove auskultacijom
- palpirati područje trbuha
- provjeriti mjesto krvarenja.
Završetak
Projektni zadatak
Na stranici Hrvatskog traumatološkog društva pročitaj članak o Hrvatski_trauma_sustav.pdf.
Na stranicama od 11 do 15 nalaze se kriteriji za trauma centre.
Istraži što je sve potrebno da bi neka bolnica zadovoljila uvjete da akreditira trauma centar.
Dobivene podatke podijeli u razredu s nastavnikom i kolegama.