Ozljede glave
Uvod
Mozak je anatomski podijeljen na nekoliko struktura u kojima se nalaze centri za važne osjetne, motoričke i asocijativne funkcije. Ozljedom glave i poremećajem funkcije određenih moždanih struktura može se ciljano locirati mjesto same ozljede. Razmislite i odgovorite koja je osnovna anatomska podjela mozga i gdje se nalaze važni centri primjerice za osjet, govor, disanje, dodir, vid i dr.
Klikom na sliku provjerite svoje odgovore.
Mozak je anatomski podijeljen na nekoliko struktura.
U strukturama mozga se nalaze centri za važne osjetne, motoričke i asocijativne funkcije.
Ozljedom glave i poremećajem funkcije određenih moždanih struktura može se ciljano locirati mjesto same ozljede. Razmislite i odgovorite.
Koja je osnovna anatomska podjela mozga?
Gdje se nalaze važni centri primjerice za osjet, govor, disanje, dodir, vid i dr.?
Klikom na sliku provjerite svoje odgovore.
Mozak ima četiri glavna dijela – mali mozak, srednji mozak, veliki mozak i produženu moždinu.
Veliki mozak sastoji se od čeonog režnja (centar osobnosti i planiranja), tjemenog režnja (centar osjeta dodira), sljepoočnog režnja (centar za zvuk i povezivanja zvuka sa slikom) i zatiljnog režnja (centar za vid i pohranu vidnog pamćenja).
Brockin motorički centar za govor smješten je u čeonom režnju dominantne moždane polutke, čijim oštećenjem nastaje motorna afazija.
Senzorički centar govora (Wernickovo područje) nalazi se u sljepoočnom režnju dominantne (lijeve kod dešnjaka) moždane polutke, čijim oštećenjem nastaje senzorna afazija (poremećaj razumijevanja govora).
U produženoj moždini nalaze se središta koja kontroliraju refleksne funkcije kao što su disanje, rad probavnih organa, krvni tlak, kihanje, kašljanje, gutanje itd.
Mozak ima četiri glavna dijela:
- mali mozak
- srednji mozak
- veliki mozak
- produžena moždina.
Veliki mozak
Sastoji se od :
- čeonog režnja
(centar osobnosti i planiranja)
- tjemenog režnja
(centar osjeta dodira)
- sljepoočnog režnja
(centar za zvuk i povezivanja zvuka sa slikom)
- zatiljnog režnja
(centar za vid i pohranu vidnog pamćenja).
Brockin motorički centar za govor smješten je u čeonom režnju dominantne moždane polutke.
Oštećenjem motoričkog centra za govor nastaje motorna afazija.
Senzorički centar govora (Wernickovo područje) nalazi se u sljepoočnom režnju dominantne (lijeve kod dešnjaka) moždane polutke.
Oštećenjem senzoričkog centra za govor nastaje senzorna afazija (poremećaj razumijevanja govora).
U produženoj moždini nalaze se središta koja kontroliraju refleksne funkcije kao što su disanje, rad probavnih organa, krvni tlak, kihanje, kašljanje, gutanje itd.
Ozljede glave
Ozljede glave i traumatske ozljede mozga vodeći su uzrok smrtnosti i invaliditeta u dobi od 1. do 40. godine te nakon 65. godine života. U skupinu ozljeda glave ubrajaju se ozljede kosti glave i mekih česti, te ozljede ostalih struktura unutar lubanje (moždane ovojnice i komornog sustava mozga).
Osnovna podjela ozljeda glave je na otvorene i zatvorene ozljede, a otvorene se s obzirom na stanje tvrde moždane ovojnice dijele na penetratne i nepenetratne.
Prilikom oštećenja tvrde moždane ovojnice dolazi i do oštećenja moždane mase.
Ozljede glave i traumatske ozljede mozga
Vodeći su uzrok smrtnosti i invaliditeta u dobi od 1. do 40. godine, te nakon 65. godine života.
U skupinu ozljeda glave ubrajaju se:
- ozljede kosti glave i mekih česti
- ozljede ostalih struktura unutar lubanje (moždane ovojnice i komornog sustava mozga).
Osnovna podjela ozljeda glave je na otvorene i zatvorene ozljede.
Otvorene se ozljede s obzirom na stanje tvrde moždane ovojnice dijele na:
- penetratne i nepenetratne.
Prilikom oštećenja tvrde moždane ovojnice dolazi i do oštećenja moždane mase.
Ovisno o mehanizmu ozljede i oštećenim strukturama, prilikom ozljede glave (može biti u kombinaciji s ozljedom vratne kralješnice) dolazi i do poremećaja razine stanja svijesti.
Poremećaj svijesti i neuromotorički ispad rezultat su:
- krvarenja u mozgu
- edema mozga
- porasta intrakranijalnog tlaka.
Unesrećena osoba s ozljedom glave
Ozljede lica
Ozljede lica nastaju djelovanjem izravne sile kod pada na lice te direktnim udarcem predmeta u lice.
S obzirom na manjak potkožnog masnog tkiva koji bi amortizirao djelovanje sile, vrlo lako dolazi do oštećenja kože i vaskularnih struktura te povećanog krvarenja na području ozljede.
Površinske ozljede zahtijevaju toaletu i prijevoj.
Kod prijeloma kosti lica potrebno je kirurško zbrinjavanje zbog opasnosti pomaka kostiju i opstrukcije dišnog puta.
Nastaju djelovanjem izravne sile kod pada na lice te direktnim udarcem predmeta u lice.
Na licu postoji manjak potkožnog masnog tkiva koji bi amortizirao djelovanje sile.
Zbog manjka potkožnog masnog tkiva vrlo lako dolazi do oštećenja kože i vaskularnih struktura te povećanog krvarenja na području ozljede.
Površinske ozljede zahtijevaju toaletu i prijevoj.
Kod prijeloma kosti lica potrebno je kirurško zbrinjavanje.
Kirurško zbrinjavanje potrebno je zbog opasnosti pomaka kostiju i opstrukcije dišnog puta.
Prijelom baze lubanje
Prijelom baze lubanje je primarna ozljeda mozga i s obzirom na komplikacije koje se mogu iz nje razviti predstavlja po život opasno stanje.
Simptomi koji upućuju na prijelom baze lubanje
Prisutan periorbitalni hematom kontraindikacija je za uvođenje nazogastrične sonde i nazotrahealnog tubusa jer bi prilikom uvođenja moglo doći do dislokacije koštanih ulomaka i oštećenja moždanih struktura.
Prisutan periorbitalni hematom kontraindikacija je za uvođenje nazogastrične sonde i nazotrahealnog tubusa.
Prilikom uvođenja sonde i tubusa moglo bi doći do dislokacije koštanih ulomaka i oštećenja moždanih struktura.
Primarna i sekundarna ozljeda mozga
Primarna ozljeda mozga nastaje kao posljedica ozljede mozga i izravnog djelovanja sile na moždane strukture. Primarne ozljede mogu biti otvorene u obliku penetratnih ozljeda (prostrijelne rane glave, otvoreni prijelom lubanje) i zatvorene ozljede (potres mozga, kontuzija mozga).
Primarna ozljeda mozga nastaje kao posljedica ozljede mozga i izravnog djelovanja sile na moždane strukture.
Primarne ozljede mogu biti:
- otvorene u obliku penetratnih ozljeda
(prostrijelne rane glave, otvoreni prijelom lubanje)
- zatvorene
(potres mozga, kontuzija mozga).
Sekundarna ozljeda mozga nastaje nekoliko sati nakon primarne ozljede i najčešće je posljedica hipoksije ili poremećaja lokalne cirkulacije u moždanim strukturama. Krvarenje koje nastaje kao posljedica traume radi lokalnu kompresiju na moždano tkivo i smanjuje protok krvi kroz mozak te dovodi do dodatnog oštećenja moždanog tkiva.
Sekundarna ozljeda mozga nastaje nekoliko sati nakon primarne ozljede.
Najčešće je posljedica hipoksije ili poremećaja lokalne cirkulacije u moždanim strukturama.
Krvarenje koje nastaje kao posljedica traume radi lokalnu kompresiju na moždano tkivo i smanjuje protok krvi kroz mozak.
Kompresija i smanjeni protok krvi dovode do dodatnog oštećenja moždanog tkiva.
Ozljede mozga
Potres mozga
Potres mozga ili commotio cerebri je zatvorena ozljeda glave uzrokovana udarcem u glavu prilikom kojeg dolazi do poremećaja funkcije mozga.
Simptomi potresa mozga su:
- kratkotrajni gubitak svijesti (poremećaj stanja svijesti koji može trajati od par sekundi do nekoliko sati)
- amnezija (gubitak pamćenja vezanog uz samu ozljedu)
- vrtoglavica, glavobolja
- mučnina i povraćanje.
Potres mozga
Oštećenja vaskularnih struktura i nastanak hematoma kod ozljede glave
Hematomi su nakupine krvi unutar ili izvan moždanih struktura, a nastaju kao posljedica traume uslijed penetrirajućih ili nepenetrirajućih ozljeda glave. Krvarenje može biti subarahnoidalno (SAH), subduralno, epiduralno i intracerebralno.
Hematomi su nakupine krvi unutar ili izvan moždanih struktura.
Hematomi nastaju kao posljedica traume uslijed penetrirajućih ili nepenetrirajućih ozljeda glave.
Krvarenje može biti:
- subarahnoidalno (SAH)
- subduralno
- epiduralno
- intracerebralno.
Epiduralni hematom
Epiduralni hematom je krvarenje prisutno između unutarnje strane lubanje i vanjske tvrde ovojnice mozga.
Krvarenje koje nastaje je posljedica oštećenja arterije i životno ugrožava unesrećenu osobu.
Razvoj kliničke slike ovisi o veličini samog oštećenja arterije i brzini nastanka krvarenja.
Simptomi se mogu javiti u roku jednog sata od ozljede ili čak i nekoliko dana kasnije.
Liječenje epiduralnog hematoma je kirurško i od vitalne je važnosti.
Epiduralni hematom
– krvarenje između unutarnje strane lubanje i vanjske tvrde ovojnice mozga
– krvarenje koje nastaje je posljedica oštećenja arterije.
Ovo krvarenje životno ugrožava unesrećenu osobu.
Razvoj kliničke slike ovisi o veličini samog oštećenja arterije i brzini nastanka krvarenja.
Simptomi se mogu javiti u roku jednog sata od ozljede ili čak i nekoliko dana kasnije.
Liječenje epiduralnog hematoma je:
- kirurško
- od vitalne važnosti.
Kirurško liječenje epiduralnog hematoma je otvaranje glave (kraniotomija), zaustavljanje krvarenja (hemostaza) i uklanjanje hematoma koji radi lokalnu kompresiju na moždano tkivo (dekompresija).
Kirurško liječenje epiduralnog hematoma je:
- otvaranje glave (kraniotomija)
- zaustavljanje krvarenja (hemostaza)
- uklanjanje hematoma.
Uklanja se hematom koji radi lokalnu kompresiju na moždano tkivo (dekompresija).
Subduralni hematom
Subduralni hematom je stanje uzrokovano ozljedom glave i oštećenjem vaskularnih struktura mozga između dure i arahnoidee.
Radi se o venskom krvarenju koje je sporije i simptomi se javljaju nekoliko sati ili dana nakon ozljede glave.
Simptomi koji se javljaju:
- glavobolja
- povraćanje
- promjene u ponašanju
- neurološki ispadi koji ovise o lokalizaciji samog hematoma.
Subduralni hematom
Stanje uzrokovano ozljedom glave.
Dolazi do oštećenja vaskularnih struktura mozga između dure i arahnoidee.
Radi se o venskom krvarenju.
Vensko krvarenje je sporije.
Simptomi se javljaju nekoliko sati ili dana nakon ozljede glave.
Simptomi koji se javljaju:
- glavobolja
- povraćanje
- promjene u ponašanju
- neurološki ispadi koji ovise o lokalizaciji samog hematoma.
Hernijacija mozga je dislokacija moždanih struktura zbog povećanja intrakranijalnog tlaka.
Najčešći uzroci su:
- subduralni hematom
- moždani udar (CVI)
- intracerebralno krvarenje u mozgu
- tumor na mozgu.
Znakovi i simptomi herniacije mozga su:
- poremećaj svijesti (GCS manji od 8)
- zjenice su nereaktivne i nejednake
- gornji i donji ekstremiteti su u hiperekstenziji.
Pročitajte upute, riješite zadatak i na taj način utvrdite svoje znanje o razlikovanju ozljeda glave.
Primarni traumatološki pregled osobe s ozljedom glave
Pristup i zbrinjavanje osobe s ozljedom glave ovisi o mehanizmu nastanka ozljede, vremenu nastanka ozljede i općem stanju ozlijeđene osobe.
Pristup ozlijeđenoj osobi provodi se prema protokolu.
Nakon početne procjene i procjene sigurnosti mjesta nesreće važno je uspostaviti kontakt s ozlijeđenom osobom. (Ne)verbalni odgovor osobe na poziv dat će uvid u stanje svijesti, što je važan pokazatelj moguće ozljede mozga i porasta intrakranijalnog tlaka te se provodi primarni traumatološki pregled.
Nakon početne procjene i procjene sigurnosti mjesta nesreće važno je uspostaviti kontakt s ozlijeđenom osobom. (Ne)verbalni odgovor osobe na poziv dat će uvid u stanje svijesti.
Uvid u stanje svijesti je važan pokazatelj moguće ozljede mozga i porasta intrakranijalnog tlaka.
Provodi se primarni traumatološki pregled.
Traumatološki pregled započinje od pregleda glave, vlasišta, lica te se traže otvorene ozljede ili znakovi udarca. Ostali svi postupci usmjereni su na sprečavanje progresije stanja i sekundarne nesvijesti.
Traumatološki pregled započinje od pregleda glave, vlasišta, lica.
Traže se otvorene ozljede ili znakovi udarca.
Ostali postupci usmjereni su na sprečavanje progresije stanja i sekundarne nesvijesti.
Ukoliko kod osobe postoji poremećaj svijesti, motorika i osjet ispituju se " bolnim štipanjem" za prst ruke i noge. Osoba očuvanog osjeta i motorike će refleksno povući ruku i nogu. Jedna od češćih intervencija u procjeni ozljede je uvid u stanje zjenica.
Ukoliko kod osobe postoji poremećaj svijesti, motorika i osjet ispituju se " bolnim štipanjem" za prst ruke i noge.
Osoba očuvanog osjeta i motorike će refleksno povući ruku i nogu.
Jedna od češćih intervencija u procjeni ozljede je uvid u stanje zjenica.
Tijekom transporta osobe s ozljedom glave važno je pratiti vitalne znakove, stanje svijesti, stanje zjenica i moguću pojavu neuroloških ispada.
Reakcija zjenica
Usporen puls (bradikardija) je važan pokazatelj povećanja intrakranijalnog tlaka. Hipotenzija se najčešće javlja kod kombinacije ozljede glave i krvarenja, odnosno hemoragijskog i neurogenog šoka. Obavezno se svakoj osobi s poremećajem svijesti mjeri razina glukoze u krvi.
Usporen puls (bradikardija) je važan pokazatelj povećanja intrakranijalnog tlaka.
Hipotenzija se najčešće javlja kod kombinacije ozljede glave i krvarenja (hemoragijskog i neurogenog šoka.)
Obavezno se svakoj osobi s poremećajem svijesti mjeri razina glukoze u krvi.
Ukoliko se radi o politraumatiziranoj osobi (s višestrukim ozljedama), potrebno je uspostaviti dva periferna venska puta radi sprečavanja hipovolemijskog šoka. Osoba se na brz i siguran način transportira u najbližu zdravstvenu ustanovu.
Ukoliko se radi o politraumatiziranoj osobi (s višestrukim ozljedama), potrebno je:
- uspostaviti dva periferna venska puta radi sprečavanja hipovolemijskog šoka.
Osoba se na brz i siguran način transportira u najbližu zdravstvenu ustanovu.
Transport osobe s ozljedom glave
Završetak
S kolegom/kolegicom iz klupe pročitajte na stranicama portala "Sigurnost" Članak o najčešćim ozljedama na radnom mjestu.
U navedenom članku istraži podatke:
- koja su to radna mjesta gdje se najčešće događaju ozljede
- koje su to prijavljene ozljede na mjestu rada prema ozlijeđenom dijelu tijela.
Dobivene podatke pomoću alata Piktochart prezentiraj nastavniku i kolegama u razredu.