Barok

Barok

Terminom barok (port. barocco– nepravilan, neobrađen biser) u početku su se imenovala djela koja nisu bila savršena poput renesansnih, odnosno djela u kojima se umjesto renesansne jednostavnosti javljala prekomjerna kićenost.

Kasnije termin gubi to negativno značenje i postaje naziv za razdoblje koje se javlja u književnosti krajem16. stoljeća, u vremenu protureformacije (katoličke obnove) i traje u 17. stoljeću.

Barokni je čovjek podvojen između svoje svjetovne prirode (Carpe diem!, tj. Iskoristi dan!) i straha od vlastite prolaznosti, odnosno spoznaje o smrti (Memento mori!, tj. Sjeti se svoje smrtnosti!). U baroknim se djelima često naglašava religiozna tematika, odnosno propituje se odnos prema duhovnome (Bogu).

Predstavnici i djela

Pedro Calderón de la Barca, Život je san

Pedro Calderón de la Barca (1600. – 1681.)

Kritičari ga smatraju najznačajnijim autorom španjolskoga zlatnog vijeka. Pisao je dramska djela svjetovnoga i vjerskoga sadržaja. Njegova filozofska drama Život je san (1636.) smatra se jednom od najboljih baroknih drama.
Život je san

U drami Život je san postavlja se barokna teza o prolaznosti svega u čovjekovu životu i naglašava barokni svjetonazor prema kojemu se čovjek treba okrenuti Bogu, tj. zemaljskim životom  zaslužiti vječni život nakon smrti.

TEMA: Realtivnost ljudske spoznaje, tj. problem odnosa stvarnosti i privida stvarnosti. 

DRAMSKA RADNJA: Dramska radnja utemeljena je na priči o princu Sigismundu  koji zbog situacije u kojoj se našao ne svojom voljom ne razlikuje san od jave.

KOMPOZICIJA: Drama je podijeljena u tri čina.

MJESTO RADNJE: Poljska (dvor, kula nedaleko od dvora).

KNJIŽEVNA VRSTA: filozofska drama
Kratak sadržaj

Knez Sigismund živi utamničen jer je njegov otac, kralj Bazilije, povjerovao proročanstvu da će ga sin svrgnuti s vlasti. Jedini čovjek s kojim utamničeni Sigismund komunicira jest njegov tamničar, starac Klotaldo.

Da bi ipak bio siguran da nije pogriješio, Bazilije daje uspavati Sigismunda i tako uspavanoga dovode ga na dvor. Kad se Sigismund probudio, rekli su mu da je on zapravo vladar, a da je njegova tamnica bila samo san. Međutim, Sigismund je reagirao vrlo burno i nasilno, a kralju Baziliju to je bio dokaz da proročanstvo nije pogriješilo. Stoga je ponovno dao uspavati Sigismunda i vratio ga u tamnicu.

Kada se probudio, Sigismund nije znao što je stvarnost, a što san, odnosno nije znao je li on knez koji sanja da je u tamnici ili je zatvorenik koji sanja da je knez. S njim je opet bio starac Klotaldo i uvjerio ga je da je sve sanjao, tj. da se nije ni maknuo iz tamnice.

Do preokreta radnje dolazi kada treba riješiti pitanje nasljednika poljskoga prijestolja. Naime, Bazilije je pozvao svog nećaka kneza Astolfa i nećakinju princezu Stelu želeći njima ostaviti svoje kraljevstvo. Međutim, poljski vojnici upadaju u tamnicu jer žele Sigismunda za svojega vladara. Zbog te pobune Bazilije mora bježati i uvjeren je da će mu se Sigismund osvetiti, ali zbiva se nešto potpuno drukčije: Sigismund oprašta Baziliju poučen prijašnjim iskustvom: spoznao je da je čovjekov život samo san nakon kojeg slijedi buđenje, ali da i u tom snu čovjek treba biti dobar i plemenit jer nikad ne zna kad će se i gdje opet probuditi. Tako Sigismund postaje dobrim i pravednim vladarom Poljske.

Uz ovu glavnu radnju u drami se pojavljuje i paralelna radnja u čijemu je središtu ljubavna priča: prerušena u muškarca, djevojka Rosaura došla je u Poljsku tražiti mladića (kneza Astolfa) koji joj je obećao ljubav, a onda je napustio. Istu je sudbinu doživjela i njezina majka: starac Klotaldo zapravo je Rosaurin otac, što se otkriva kad starac vidi mač koji ona nosi. S Rosaurom je došao i lakrdijaš Klarin, čovjek koji tijekom cijele radnje pokušava spasiti vlastitu glavu, ali na kraju ipak umire.

Ljubavna priča između Rosaure i Astolfa na kraju završava sretno i oni se, uz Sigismundovo dopuštenje, mogu vjenčati.

Pitanja za samoprovjeru

Čitanje s razumijevanjem

Pročitajte polazni tekst, a potom odgovorite na pitanja.

Pedro Calderon de la Barca, Život je san

SIGISMUND

Pa što onda
što imam da ti zahvaljujem?
Bio si krvnik mog života,
a sad si star i slab i, eto,
na samrti mi nešto daješ.
A zar mi možda daješ više
nego je uvijek bilo moje?
Ti moj si otac i moj kralj,
Dakle, sve časti i sve vlasti
Priroda sama meni daje
Po svome pravu i zakonu.
I stoga, premda sve to dobih,
ništa ti nisam obavezan,
čak imam pravo da od tebe
tražim račune o vremenu,
u tijeku kojeg ti mi uze
slobodu, život i sve časti.
I tako, ti si meni dužan,
i budi sretan što od tebe
ne tražim za to nadoknadu.

BAZILIJE

Ti si okrutan i prkosan.
Riječ je nebeska ispunjena
i zato nebo nek' me štiti,
o naduveni oholniče.
I premda sebe vidiš ovdje
gdje si važniji od svih drugih,
poslušaj ipak što ti velim:
budi ponizan i poslušan,
jer možda sve to samo sanjaš, iako vidiš da si budan.
(Odlazi.)

SIGISMUND

Kako? Da možda sve to sanjam,
iako vidim da sam budan?
O, ne, ne sanjam.Dobro vidim
i znam što bijah i što jesam.
Sad je uzalud da se kaješ,
jer sasvim dobro znadem tko sam;
sve tvoje suze i uzdasi
neće mi moći oduzeti
pravo na krunu, jer sam rođen
kao nasljednik tvog prijestolja.
Ako sam prije sa strpljenjem
okove svoje podnosio,
bio sam strpljiv i poslušan
jer nisam znao tko sam bio,
a sad sam dobro obaviješten,
te znadem tko sam i znam da sam
sazdan od zvijeri i čovjeka.

Završna samoprovjera

P. C. de la Barca, Život je san