Hrvatska srednjovjekovna književnost

Pojam književnosti u srednjem vijeku razlikuje se od današnjega pojma. Srednjovjekovni je pojam mnogo širi – u njega ulaze i djela koja danas ne bismo svrstali u književnost (npr. pravni tekst, povijesni tekst i sl.).

Hrvatsko je srednjovjekovlje tropismeno i trojezično: tekstovi su zapisani trima pismima –glagoljicom, latinicom i hrvatskom ćirilicom i trima jezicima: latinskim jezikom, staroslavenskim jezikom i hrvatskim jezikom.

Na početku hrvatske srednjovjekovne književnosti stoje prvi zapisi na hrvatskom jeziku, od kojih je najznačajnija Bašćanska ploča (oko 1100.), a na njezinu je kraju završetak rada senjske tiskare (1508.).

Vrhunac srednjovjekovnoga razdoblja predstavlja Misal po zakonu rimskoga dvora (1483.), prva hrvatska tiskana knjiga.

Djela

Čitanje s razumijevanjem

Pročitajte polazni tekst, a potom odgovorite na pitanja.

Bašćanska ploča

Ja, u ime Oca i Sina i Svetoga Duha, ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski, u svoje dane svetoj Luciji, i svjedoci: Desimra, župan Krbave, Mratin u Lici, Prbineža, poslanik u Vinodolu, Jakov na otoku. Ako tko to zaniječe, neka ga prokune Bog i dvanaest apostola i četiri evanđelista i sveta Lucija, amen. I tko ondje živi, neka moli za njih Boga.

Ja opat Dobrovit zidah ovu crkvu sa svoje devetero braće u dane kneza Kosmata koji vladaše svom Krajinom. I bješe u te dane Mikula u Otočcu sa svetom Lucijom zajedno.

Pravni tekstovi, povijesni tekstovi, poučna proza

Najstarije pjesme na hrvatskom jeziku sačuvane su u rukopisnim zbornicima iz 14. i 15. stoljeća. To su duhovne pjesme pučkoga karaktera namijenjene pjevanju, a najčešće su vezane uz velike crkvene blagdane (Božić, Uskrs). Neke su pjesme prevedene s latinskoga jezika – jedna je od njih božićna pjesma Va se vrime godišća.

Najstariji je pjesnički tekst na hrvatskom jeziku Šibenska molitva (14. st.). Zapisana je latinicom, a autor je anoniman. Naziv Šibenska molitva dobila je po mjestu gdje je pronađena (samostan svetoga Frane u Šibeniku). Zbog svojega sadržaja ova je pjesma poznata i pod nazivom Pohvale Gospi.

Početak je hrvatske svjetovne poezije pjesma Svit se konča. U njoj anonimni pjesnik glagoljaš na satiričan način progovara o nemoralnom životu ljudi koji bi trebali služiti Bogu. Utemeljena je na kontrastu kršćanski moral (Biblija) – stvarnost.

Pripovjedna proza

U srednjem su vijeku popularne svetačke legende i viteški romani.

U legendama se pripovijeda o svecima i mučenicima čiji je život predstavljao uzor običnim ljudima. Tako su, primjerice, popularne legende o Mariji Magdaleni, svetom Jeronimu i dr.
Viteški romani dolazili su do naših krajeva najčešće preko Italije. Hrvatske verzije tih romana bile su prijevodi i preradbe originalnih djela. Dva su najvažnija takva teksta Rumanac trojski i Aleksandrida.

Dramski tekstovi (crkvena prikazanja)

Prvi su hrvatski dramski tekstovi crkvena prikazanja, a potječu iz 15. stoljeća. Najčešće su teme vezane uz Isusovu muku, ali se javljaju i dramatizirane svetačke legende. Jedna je od njih i legenda o svetoj Margariti, na temelju koje je nastala hrvatska srednjovjekovna drama Muka svete Margarite.