Hrvatska književnost 18. stoljeća
Hrvatska književnost 18. stoljeća regionalnoga je karaktera: svako je hrvatsko područje specifično po svojim gospodarskim, političkim i kulturnim obilježjima, a to je vidljivo i u književnom stvaralaštvu.
U 18. stoljeću postoji nekoliko različitih poetika:
- u prvoj polovici stoljeća još uvijek nastaju djela s baroknim obilježjima (Antun Kanižlić, Sveta Rožalija)
- javljaju se i klasicistička djela (Matija Petar Katančić, Jesenski plodovi)
- nastaju i prosvjetiteljska djela (Andrija Kačić Miošić i Matija Antun Relković)
- potkraj 18. stoljeća javljaju se i djela s predromantičarskim obilježjima.
Najznačajniji hrvatski prosvjetitelji svoja su djela pisali namjenjujući im poučnu ulogu, tj. pokušavajući njima djelovati na uglavnom neobrazovane ljude u hrvatskim krajevima. Da bi im se približili, uglavnom su se služili stihom narodne pjesme (deseterac), koja im je bila poznata iz hrvatske usmene književnosti.
Predstavnici i djela
Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga
Dalmatinski prosvjetitelj Andrija Kačić Miošić bio je franjevac i teolog. Napisao je Razgovor ugodni naroda slovinskoga, najznačajnije djelo hrvatskoga prosvjetiteljstva. Djelo je pisano po uzoru na narodnu epiku.
TEMATIKA: Događaji iz povijesti slavenskih zemalja (kršćansko-turski sukobi i dr.). Najveći dio posvećen je povijesti Dalmacije.
KOMPOZICIJA: Na početku djela nalazi se predgovor Bratu štiocu. Nakon predgovora izlažu se događaji iz slavenske prošlosti (proza, epske pjesme u desetercu).
JEZIK: štokavska ikavica.
NAMJENA: To je djelo imalo izniman odjek u vremenu kada je nastalo i smatra se bestselerom. Ljudi su ga nazvali Pismaricom i ona im je nerijetko služila kao početnica, odnosno kao knjiga iz koje su učili čitati i pisati. Čitajući Razgovor ugodni naroda slovinskoga, čitatelji su istovremeno upijali nacionalni duh i slavensko zajedništvo.
REGIJA: Dalmacija
Matija Antun Relković, Satir iliti divji čovik
Slavonski prosvjetitelj Matija Antun Reljković bio je vojni časnik (kapetan). Svoj rad usmjerio je na prosvjećivanje Slavonije nakon oslobođenja od turske vlasti.
NASLOV: U djelu se pojavljuje lik satira (mitološki lik) koji poučava čitatelja kako bi trebao organizirati svoje gospodarstvo - on iznosi autorove napredne prosvjetiteljske ideje.
TEMATIKA: Poučavanje seljaka radu na vlastitome napretku (gospodarstvo, štetni naslijeđeni turski običaji i sl.).
KNJIŽEVNA VRSTA: prosvjetiteljski ep
JEZIK I STIH: štokavska ikavica, epski deseterac
REGIJA: Slavonija
Matija Petar Katančić, Jesenski plodovi (Fructus auctumnales)
Matija Petar Katančić pjesnik je stihova na hrvatskom i na latinskom jeziku koje je objavio u pjesničkoj zbirci Jesenski plodovi (Fructus auctumnales). U njoj se predstavlja kao klasicistički pjesnik koji piše po uzoru na antičke autore.
TEMATIKA: Pjesme su uglavnom prigodnice, tj. nastale su povodom neke stvarne situacije, događaja, osobe i sl.
KNJIŽEVNA VRSTA: lirske pjesme (ode, elegije, prigodnice…)
JEZIK: latinski jezik, hrvatski jezik
REGIJA: Slavonija
Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak
Kajkavski prosvjetitelj Tituš Brezovački preteča je moderne komedije. Svojim je prosvjetiteljskim dramama ukazivao na društvene mane i na potrebu njihova otklanjanja. Najpoznatije su mu komedije Matijaš grabancijaš dijak i Diogeneš iliti sluga dveh zgubljenih bratov.
NASLOV: Izraz „grabancijaš dijak“ označava učenika koji je osim redovnoga školovanja završio i 13. razred, tzv. čarobnjačku školu, u kojoj je naučio sve o nadnaravnim moćima, a kojima se i sam koristi.
TEMATIKA: Razotkrivanje negativnih pojava u suvremenom društvu (Zagreb).
GLAVNI LIK: Matijaš je nositelj prosvjetiteljskih ideja, a svojim se čarobnjačkim moćima koristi za razotkrivanje društvenih mana i poroka.
KNJIŽEVNA VRSTA: komedija
JEZIK: kajkavsko narječje
REGIJA: Hrvatsko zagorje