Morfem. Alomorf. Oblikotvorna i rječotvorna osnova.

Morfem

Riječ je sastavljena od jednoga ili više morfema, tj. od jedinica koje imaju svoje značenje (sadržaj). Sadržaj morfema može biti leksički (značenje riječi) i gramatički (npr. rod, broj, padež i sl.). Pokazat ćemo to na primjeru riječi podstanarski.

pod-stan-ar-sk-i

  • prefiks pod- kojim se izriče da se netko/nešto nalazi ispod čega 

  • korijen -stan- u značenju prostora namijenjena stanovanju
  • sufiks -ar kojim se označuje osoba muškoga roda kao vršitelj radnje 
  • sufiks -sk  za oznaku pripadnosti
  • sufiks -i za oznaku muškoga roda.

Morfemska analiza. Podjela morfema

Podjela riječi na morfeme naziva se morfemska analiza: mor-e, plav-i, moj-a, dva-Ø, iz-govor-i-ti, na-pis-a-ti.

Dobro je znati:

  • U riječima se ponekad pojavljuje ništični morfem (Ø): stol-Ø, mrak-Ø, vodič-Ø, starac-Ø, plav-Ø. Tako se naziva jer nije izražen u svim oblicima neke riječi: N stol, G stola, D stolu, A stol…
  • Kada dijelite imenske riječi na morfeme, uvijek ih stavite u nominativ i provjerite javlja li se u njemu ništični morfem: hod-Ø, kuć-a, ljet-o, crven-Ø, bijel-i.

PRIMJERI

ja: K
mor-e: K-S
bran-ič-ø: K-S-S
stan-ar-sk-i: K-S-S-S
pod-stan-ar-sk-i: P-K-S-S-S
pad-a-ti: K-S-S
nos-i-ti: K-S-S
iz-nos-i-ti: P-K-S-S

Alomorf

Alomorf je inačica (varijanta) morfema koja je izrazom (djelomično) različita, a sadržajem jednaka. Do pojave alomorfa, tj. različitih ostvaraja istoga morfema, dolazi zbog glasovnih promjena. Navest ćemo nekoliko primjera.

  • junak, junače: alomorfi junak- i junač-
  • učiti, udžbenik: alomorfi uč- i udž-
  • odletjeti, otpasti: alomorfi od- i  ot-
  • razdijeliti, raspisati, raščistiti: alomorfi raz-, ras-, raš-
  • starac, starca: alomorfi -ac- i -c-

Alomorfi jednoga morfema mogu biti djelomično ili potpuno različiti. Potpuno različiti alomorfi istoga morfema nazivaju se supletivni alomorfi. Supletivni su alomorfi, primjerice, oblici nekih zamjenica (npr. ja – mene, ti – tebe), imenica (npr. čovjek – ljudi), pridjeva (npr. dobar – bolji, zao – gori).

Oblikotvorna i rječotvorna osnova

Na morfološkoj razini riječ se sastoji od oblikotvorne osnove i nastavka (npr. pregrad-a, iznosi-ti).

  • Oblikotvorna osnova dio je riječi koji nosi njezino leksičko značenje, što znači da je sastavljena od leksičkih morfema (prefiksalni, korijenski, sufiksalni): pre-grad-, iz-nos-i.

  • Nastavak se dodaje osnovi i sadrži gramatičko značenje riječi: -a, -ti. Mijenja se ovisno o padežu ili glagolskom licu: (Nastavak je zapravo oblikotvorni, tj. gramatički morfem.)

 

Oblikotvornu osnovu dobijemo kada riječi oduzmemo oblikotvorni morfem, odnosno nastavak. 

  • Oblikotvornu osnovu imenskih riječi (imenica, zamjenica, pridjeva, brojeva) dobivamo kada riječ stavimo u genitiv jednine i maknemo joj nastavak: voda – vod-e, mokri – mokr-oga, moja – moj-e, prvi – prv-oga.

  • Glagoli imaju dvije oblikotvorne osnove:

o infinitivnu osnovu koju najčešće dobivamo odvajanjem nastavka -ti (radi-ti)

o prezentsku osnovu koju najčešće dobivamo kada u 3. licu množine oduzmemo nastavak za prezent (rad-e).

Rječotvornu osnovu dobijemo kada riječi oduzmemo zadnje dodani rječotvorni morfem. To je lako vidjeti na sljedećim primjerima:

kip: rječotvorna je osnova kip

kipar: rječotvorna je osnova kip (jer smo na nju dodali rječotvorni morfem -ar)

kiparski: rječotvorna je osnova kipar (jer smo na nju dodali rječotvorni morfem -sk)

PAZI! Rječotvorna osnova i rječotvorni morfem nisu isto! Rječotvorna osnova je ona na koju dodajemo rječotvorni morfem da bismo tvorili novu riječ.