Imenske riječi

IMENSKE RIJEČI

Imenske su riječi imenice, zamjenice, pridjevi i brojevi.

Imenice

Imenicama se označuju bića, stvari i pojave, tj. svijet izvan nas i naš unutarnji svijet. Možemo ih podijeliti prema različitim kriterijima. 

Proučite sljedeći grafički prikaz i ponovite vrste imenica. Nakon toga riješite zadatak i provjerite svoje predznanje.

Imenice (provjera predznanja)

Podjela imenica

I.  S obzirom na značenje, tj. opseg koji pojam obuhvaća, imenice se dijele na opće i vlastite.

  • OPĆA IMENICA (apelativ) – imenuje bilo koje biće, stvar, mjesto i sl.
  • VLASTITA IMENICA (ime) – imenuje pojedino biće, stvar, mjesto i sl.

Opća imenica može značiti:

  • (1) pojedinu vrstu (stvari, bića) ili bilo kojeg pripadnika iste vrste;
  • (2) skup pojedinih primjeraka shvaćenih kao cjelina (zbirna imenica) (cvijeće, granje, perje, burad, plemstvo, momčad;
  • (3) tvar, građu, materijal (gradivna imenica): srebro, brašno, snijeg, voda.

ZBIRNE IMENICE

Zbirna imenica imenuje skup primjeraka istovrsnih bića, stvari ili pojava koji se uzimaju kao cjelina: radništvo, djeca, narod, zvjerad, brodovlje, gorje, momčad, šiblje, perje, radništvo, otočje.

Budući da označuje (jedan) skup, zbirna je imenica redovito u jednini, što pokazuje pokazna zamjenica ili pridjev uz nju: ovo radništvo, brojno radništvo, ova zvjerad, nemirna zvjerad, naš narod. 

Zbirne imenice obično se tvore sufiksima -ad, -je i -stvo: momčad, unučad, zvjerad; lišće, perje, granje, slušateljstvo, svećenstvo, radništvo.

Zbirna imenica može biti muškoga roda (narod), ženskoga roda (zvjerad) ili srednjega roda (radništvo).

Dobro je znati

Kada određujemo rod zbirnim imenicama, valja imati na umu da one imaju samo jedninu, pa im rod određujemo prema nastavku za nominativ jednine: narodØ (m. r.), djeca, braća (ž. r.), granje (s. r.).

II. S obzirom na genitivni nastavak jednine:

  • imenice a-sklonidbe: čovjek - čovjeka, Marko - Marka, Ivan - Ivana
     
  • imenice e-sklonidbe: kuća - kuće, Luka - Luke, medo - mede 

  • imenice i-sklonidbe: laž - laži, misao - misli, stvar - stvari.

Gramatičke kategorije imenica: rod, broj, padež

ROD

Imenice mogu biti muškoga, ženskoga i srednjega roda, a rod obično ima karakteristične nastavke.

BROJ

Imenice najčešće imaju i jedninu i množinu. Međutim, neke imenice odstupaju od toga pravila, tj. imaju samo jedninu ili samo množinu. Imenice koje imaju samo jedninu nazivaju se singularia tantum. Toj skupini pripadaju vlastita imena (npr. Osijek, Marta, Blaž), zbirne imenice (npr. lišće, unučad, činovništvo), neke gradivne imenice (npr. zrak, mlijeko, zlato) i neke mislene imenice (npr. dobrota, sluh).

Imenice koje imaju samo množinu nazivaju se pluralia tantum. Toj skupini pripadaju neke opće imenice (vrata, hlače, pluća) i neka imena (Vinkovci, Vodice). Navest ćemo još nekoliko primjera: škare, naočale, jaslice, lazanje, poklade, ljestve, orgulje, kliješta, osti, kolica, usta, leđa i dr.

Dobro je znati

Imenica jetra nije pluralia tantum: N jd. jetra, G jd. jetre…

Dobro je znati

Kada određujemo rod imenicama koje pripadaju skupini pluralia tantum, trebamo imati u vidu da one imaju samo množinu, pa im rod određujemo prema nastavku za nominativ množine: Vinkovci (m. r., kao npr. pokušaji), naočale (ž. r., kao npr. kuće), vrata (s. r., kao npr. polja).

PADEŽ

Padežom se izriču različiti odnosi između onoga što riječ znači i sadržaja rečenice. Riječi koje se mijenjaju po padežima nazivaju se imenske riječi (imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi). Promjena riječi po padežima naziva se sklonidba (deklinacija). Padež se određuje padežnim pitanjima.

Podsjetnik: Imenice

Imenice (jezična norma)

Budući da se ponekad griješi u sklonidbi i uporabi imenica, u nastavku teksta donosimo nekoliko jezičnih savjeta koji vam mogu pomoći u boljem poznavanju jezične norme.
Sklonidba imenica kći i mati

1. Često se griješi u uporabi imenice kći. Zapamtite da ta imenica u nominativu glasi kći, a u akuzativu kćer.

NEPRAVILNO: Ja sam njezina kćer, a ti si moja kćer. Susjeda dugo nije vidjela svoju kći.

PRAVILNO: Ja sam njezina kći, a ti si moja kći. Susjeda dugo nije vidjela svoju kćer.

2. Imenica mati  ima isti oblik u nominativu i vokativu, a u ostalim padežima sklanja se s proširenom osnovom (matere).
Sklonidba imenica na -lac
  • Zapamtite da nominativ jednine tih imenica uvijek završava na -lac (a ne na -oc).

NEPRAVILNO: Antun Gustav Matoš bio je veliki mislioc.

PRAVILNO:     Antun Gustav Matoš bio je veliki mislilac.

Dobro je znati

U sklonidbi imenica na -lac provode se glasovne promjene: vokalizacija (zamjena l s o), nepostojani a i palatalizacija u vokativu.
Sklonidba imenica na -ist

Imenice na -ist  (simbolist, idealist, pesimist optimist, pesimist, petrarkist, manirist, gongorist, realist i sl.) muškoga su roda i u nominativu imaju ništični nastavak. Sklanjaju se kao i ostale imenice muškoga roda s ništičnim nastavkom (npr. kao imenica doktor).

NEPRAVILNO: Charles Baudelaire bio je simbolista prije pojave simbolizma.

PRAVILNO:     Charles Baudelaire bio je simbolist prije pojave simbolizma.
Sklonidba imenica na -i -i -io

Kod imenica muškoga roda koje u izgovoru završavaju na -i ili -io, u sklonidbi se umeće glas j.

NEPRAVILNO: Danju je radio, a noću je bio posvećen svom hobiu. Na radiu je svirala njegova omiljena pjesma.

PRAVILNO:     Danju je radio, a noću je bio posvećen svom hobiju. Na radiju je svirala njegova omiljena pjesma.
Skonidba imenica koje završavaju nepčanim glasom

Imenice koje završavaju nepčanim glasom (š, č, ć, đ, dž, ž, lj, nj, j) u vokativu jednine dobivaju nastavak -u, u instrumentalu jednine nastavak -em, a u dugoj množini nastavak -evi.

NEPRAVILNO: Na mostevima našega grada osvanuli su lokoti s ključovima.

PRAVILNO: Na mostovima našega grada osvanuli su lokoti s ključevima.

Dobro je znati

Imenice koje ne završavaju nepčanim glasom u vokativu jednine dobivaju nastavak -e (jelen - jelene), u instrumentalu jednine nastavak -om (jelenom), a u dugoj množini -ovi (snjegovi).
Sklonidba muških imena i prezimena
Sklonidba stranih imena i prezimena

1. Osobna strana imena i prezimena čija osnova završava glasom koji se piše, ali se ne izgovara, u pisanju zadržavaju taj glas, a na njega se dodaje nastavak za padež.

Na primjer, Shakespeare, Descartes, Poe [približno čitamo šekspir, dekart, po].

NEPRAVILNO:

Edgar Allan Poea smatramo začetnikom priče strave i detektivske novele.

PRAVILNO: 

Edgara Allana Poea smatramo začetnikom priče strave i detektivske novele.

2. Osobna strana imena i prezimena čija osnova završava glasom koji se izgovara, u pisanju zadržavaju taj glas, a na njega se dodaje nastavak za padež.

NEPRAVILNO:

Roman Patnje mladoga Werthera Johann Wolfgang Goetha pripada vrsti epistolarnoga romana.
Dante Alighieria smatramo posljednjim pjesnikom srednjega vijeka i prvim pjesnikom novoga doba.

PRAVILNO:

Roman Patnje mladoga Werthera Johanna Wolfganga Goethea pripada vrsti epistolarnoga romana.
Dantea Alighierija smatramo posljednjim pjesnikom srednjega vijeka i prvim pjesnikom novoga doba.

Dobro je znati

Ako takvo prezime završava glasom koji se izgovara kao -i (npr. Alighieri, Bradbury, Lee), u sklonidbi se prije nastavka za padež umeće -j (Alighierija, Bradburyja, Leeja).
Iz primjera je vidljivo da takvo i može biti predstavljeno i drugim slovima ili skupinama slova koje se čitaju kao i, primjerice -y ili -ee.

Imenice (zadatci)

Pridjevi

Pridjevi su promjenjive riječi koje se dodaju (pridijevaju) imenicama da bi ih pobliže označile. Njima se kazuju svojstva imenice uz koju stoje: plava boja, kućni broj, drvena klupa.

Uz pomoć grafičkoga prikaza prisjetite se pridjeva kao vrste riječi i potom riješite zadatak.

Pridjevi (provjera predznanja)

Neodređeni i određeni oblik pridjeva

Opisni i gradivni pridjevi mogu imati dva oblika: neodređeni (plav, voden) i određeni (plavi, vodeni):

  • Bio je to plav automobil. Taj smo plavi automobil vidjeli ispred knjižnice.

Neodređeni pridjev odgovara na pitanje Kakav? (plav, drven), a određeni na pitanje Koji? (plavi, drveni). Neodređeni i određeni oblik razlikuju se u sklonidbi i u uporabi.

Sklonidba neodređenih i određenih pridjeva

Neodređeni oblik pridjeva sklanja se kao imenica, tj. po imeničnoj  sklonidbi, a određeni oblik kao pridjev, tj. po pridjevnoj  sklonidbi.

Dobro je znati

Lakše ćete zapamtiti sklonidbu neodređenih pridjeva ako uz pridjev stavite imenicu:
N dobar∅  čovjek∅, G dobra  čovjeka, D dobru  čovjeku…

Kao što je vidljivo iz primjera, neodređeni pridjev sklanja se kao i imenica uz koju stoji, tj. dobiva iste nastavke.

Uporaba neodređenih i određenih pridjeva

Stupnjevanje (komparacija) pridjeva

Dobro je znati

KOMPARATIV

  1. Pri tvorbi komparativa ije  se uvijek krati, tj. prelazi u je  ili  e: lijep - ljepši, smiješan - smješniji, vrijedan - vrednjiji/vrjedniji.

  2. Budući da se ponekad griješi u tvorbi komparativa, navest ćemo nekoliko takvih primjera.

bijel, crn, plav - bjelji/bjeliji, crnji/crniji, plavlji/plaviji, ALI - žut - žući
gluh - gluši
vrijedan - vredniji/vrjedniji
sklizak - skliskiji
gorak - gorči
krepak - krepči/krepkiji
vruć - vrući

SUPERLATIV

Superlativ se tvori dodavanjem prefiksa naj- komparativu:

  • najmlađi, najslabiji, najuspješniji, najhladniji, najzdraviji, najjasniji.

Podsjetnik: Pridjevi

Pridjevi (jezična norma)

Budući da se ponekad griješi u tvorbi i sklonidbi pridjeva, u nastavku teksta donosimo nekoliko jezičnih savjeta koji vam mogu pomoći u boljem poznavanju jezične norme.
Posvojni pridjevi izvedeni od imena

1. Posvojni pridjevi izvedeni od imena na -ov, -ev, -in sklanjaju se kao neodređeni pridjevi i pišu se velikim početnim slovom. Ako se tvore od stranih imena, sufiks se dodaje na izvorno napisano ime.

NEPRAVILNO:

  • Shakespeareovoga Hamleta čitali smo kao lektirno djelo.

PRAVILNO:

  • Shakespeareova Hamleta čitali smo kao lektirno djelo.

2.  Odnosni pridjevi izvedeni od imena na -ski, -ški, -čki sklanjaju kao određeni pridjevi i pišu se malim početnim slovom.

  • Ako se izvode od stranih imena, pravopisno se prilagođuju izgovoru.
Zamjenički pridjev sav

Srednji rod zamjeničkoga pridjeva sav  u nominativu jednine glasi sve  (npr. sve  more).

Pridjevi (zadatci)

Zamjenice

Zamjenice su promjenjive riječi koje zamjenjuju neku drugu riječ. Najčešće zamjenjuju imenice i pridjeve, a mogu i upućivati na nešto njima označeno.

Ponovite uz grafički prikaz vrste zamjenica, a potom riješite zadatke i provjerite svoje poznavanje zamjenica.

Zamjenice (provjera predznanja)

Vrste zamjenica

Zamjenice se prema značenju dijele u sedam vrsta (skupina).

Sklonidba upitnih i odnosnih zamjenica

Neodređene zamjenice

Budući da se u njihovu prepoznavanju često griješi, navest ćemo nekoliko primjera neodređenih zamjenica koje su često u uporabi. Te se zamjenice sklanjaju na isti način kao i upitne i odnosne zamjenice.

Neodređene zamjenice kojima se izriče nešto neodređeno:

  • netko, nešto, neki, nekakav, nečiji
  • gdjetko, gdješto, gdjekoji, gdjekakav
  • tkogod, štogod, kojigod, kakavgod, čijigod

Neodređene zamjenice kojima se izriče nijekanje:

  • nitko, ništa, ničiji, nikakav

Neodređene zamjenice kojima se izriče nešto opće:

  • itko, išta, ikoji, ičiji, ikakav
  • bilo tko, bilo što, bilo koji, bilo čiji, bilo kakav
  • svatko, svašta, svaki, svačiji, svakakav
  • tko god, što god, koji god, čiji god, kakav god
  • kojetko, koješta, kojekakav
  • ma tko, ma što, ma koji, ma čiji, ma kakav, ma kolik
  • svi

Zamjenice (jezična norma)

Osobne zamjenice

1.  Osobne zamjenice imaju naglašeni i nenaglašeni oblik. Naglašeni se oblik upotrebljava:

  • kod isticanja: Pozvat ću u kino i tebe i nju.
  • kod suprotstavljanja: Vidjeli smo nju, a očekivali smo njega.
  • iza prijedloga: Znaš da sam uvijek uz tebe.

U ostalim se slučajevima upotrebljava nenaglašeni oblik: Pozvat ću te u kino. Očekivali smo ga.

2.  U obraćanju nepoznatoj ili starijoj osobi, iz poštovanja govorimo Vi  umjesto ti. U pismu se tako upotrijebljena zamjenica piše velikim početnim slovom: Molim Vas, gospodine, pogledajte moju preporuku. Glagol je u takvoj uporabi uvijek u množini bez obzira na spol osobe kojoj se obraćamo: Ana, Vi ste došli k nama, stoga ćemo Vam pokazati naš kraj.
Posvojne zamjenice
Neodređene zamjenice

1. S obzirom na to pišu li se sastavljeno ili rastavljeno, neke neodređene zamjenice imaju različito značenje.

  • Zamjenice tkogod, štogod, kojigod, čijigod, kakavgod znače nešto neodređeno, neutralno. Pišu se sastavljeno i imaju jedan naglasak. Možemo ih zamijeniti zamjenicama netko, nešto, neki, nečiji, nekakav. 

PRIMJER:
Ako tkogod dođe, neka čeka. Ako netko dođe, neka čeka.
Kad štogod nađeš, javi mi. Kad nešto nađeš, javi mi.

  • Zamjenice tko god, što god, koji god, čiji god, kakav god znače nešto opće. Možemo ih zamijeniti zamjenicama ma tko, ma što, ma koji, ma čiji, ma kakav, ma kolik.

PRIMJER:
Tko god došao, ti ga zadrži. Ma tko došao, ti ga zadrži.
Što god te pitao, nemoj mu odgovarati. Ma što te pitao, nemoj mu odgovarati.

2. Kad se zamjenice nitko, ništa, nikoji, ničiji, nikakav, nikolik, itko, išta, ikoji, ičiji, ikakav, ikolik upotrebljavaju s prijedlozima, onda se prefiksi i- i ni- odvajaju i dolaze ispred prijedloga:

PRIMJERI:

Ni za što me nemoj pitati. Jeste li se i za što raspitali? Nemoj me pitati ni za kakav razlog. Znate li i za kakav put? Ni u kojem slučaju ne čini to. Reci nam ako sudjeluješ i u kojem procesu.

NEPRAVILNO:

Za ništa od navedenoga ne bi se moglo reći da mu je zvučalo dobrim. Ne bih se odrekao svojih ideala pod nikakvim pritiskom. O nikomu nije želio govoriti.

PRAVILNO:

Ni za što od navedenoga ne bi se moglo reći da mu je zvučalo dobrim. Ne bih se odrekao svojih ideala ni pod kakvim pritiskom. Ni o komu nije želio govoriti.

Zamjenice (zadatci)

Brojevi

Pogledajte prikaz brojeva, riješite zadatke i provjerite svoje predznanje o toj vrsti riječi.

Brojevi (provjera predznanja)

Sklonidba brojeva

Od glavnih brojeva sklanjaju se samo brojevi jedan, dva, tri, četiri.

Brojevne imenice

Riječi koje imaju značenje brojeva, a po obliku su imenice nazivaju se brojevne imenice.

Brojevnim imenicama označujemo:

a) osobe muškoga spola: dvojica, obojica, trojica, četvorica…

b) osobe različita spola: dvoje, oboje, obadvoje, troje, četvero… 

Dobro je znati

  • Brojevne imenice dvojica, trojica, četvorica… upotrebljavaju se samo za muškarce: Trojica prijatelja svakodnevno čekaju četvrtoga natjecatelja.

  • Brojevne imenice dvoje, troje, četvero… upotrebljavaju se kada se misli na osobe različita spola: Troje prijatelja (Ivan, Ana i Tin) svakodnevno se druže.

Brojevni prilozi

Brojevni prilozi izriču približnu količinu nečega: petnaestak, desetak, stotinjak. Obično se tvore sufiksom -ak koji dodajemo broju: petnaest-ak, deset-ak.

Dobro je znati

U uporabi brojevnih priloga često se griješi, tj. pojavljuju se izrazi oko desetak, oko dvadesetak i sl. Pogreška je u tome što sufiks -ak i prijedlog oko imaju isto značenje, tj. označuju približnu vrijednost. Pravilno bi stoga bilo desetak, dvadesetak  ili oko deset, oko dvadeset.

Takva se pojava istodobnoga izricanja istoga sadržaja dvama izrazima naziva pleonazam.

Brojevi (jezična norma)

1. Brojevi mogu biti sastavljeni od jedne riječi (jedan, prvi) i od dviju ili više riječi  (dvadeset jedan/dvadeset i jedan, dvadeset prvi/dvadeset i prvi).

2. Brojevi koji znače približne vrijednosti pišu se sa spojnicom: jedan-dva, tisuću-dvije.

3. Sa spojnicom se piše i veza imenice i broja: minutu-dvije, dan-dva, korak-dva, čašu-dvije.

NEPRAVILNO:

  • Na trgu se okupilo sedam osam tisuća prosvjednika. Dva – tri govornika obratila su se okupljenom mnoštvu.

PRAVILNO:

  • Na trgu se okupilo sedam-osam tisuća prosvjednika. Dva-tri govornika obratila su se okupljenom mnoštvu.

Brojevi (zadatci)