Nepromjenjive riječi

1. Sveza dvaju priloga piše se sa spojnicom: brže-bolje, danas-sutra, desno-lijevo, gore-dolje, jedanput-dvaput, kad-tad, kako-tako, koliko-toliko, malo-pomalo, manje-više…

2. Priloge treba pisati sastavljeno, a prijedložno-padežne izraze (veze prijedloga i imenskih riječi) odvojeno.

NEPRAVILNO:

Uz put se zapitao hoće li sve biti kako treba. Usput je raslo raznobojno, divlje cvijeće. Na žalost, ništa nije kako bi trebalo biti. Nažalost svih nazočnih, brzo je otišao s domjenka.

PRAVILNO:

Usput se zapitao hoće li sve biti kako treba. Uz put raslo je raznobojno, divlje cvijeće. Nažalost, ništa nije kako bi trebalo biti. Na žalost svih nazočnih, brzo je otišao s domjenka.

3. Neke je priloge nastale od dviju sastavnica od kojih je jedna prijedlog, a druga imenica zbog česte uporabe dopušteno pisati i sastavljeno i rastavljeno: naprimjer / na primjer, navrijeme / na vrijeme.

4. Posebnu pozornost obratite na pisanje priloga koji se često koriste: takav je prilog, primjerice, naposljetku.

1. Prijedlog kroz označava kretanje. Pogrešno ga je upotrebljavati kao sredstvo.

NEPRAVILNO: Kroz učenje ostvarujemo cilj.

PRAVILNO: Učenjem ostvarujemo cilj. Prolazim kroz vrata.

2. Prijedlozi nasuprot, unatoč, usprkos dolaze uz dativ. Pogrešno ih je upotrebljavati uz genitiv.

NEPRAVILNO: Nastavili su s učenjem unatoč umora.

PRAVILNO: Nastavili su s učenjem unatoč umoru.

3. Prijedlog putem pogrešno je upotrebljavati za izricanje priložne oznake sredstva.

NEPRAVILNO: Najavite se putem telefona.

PRAVILNO: Najavite se telefonom.

1. Ispred sastavnih veznika i, pa, te, ni, niti  ne piše se zarez: Čekali smo te i na kraju odustali.

2. Ispred rastavnoga veznika ili također se ne piše zarez: Čekat ćemo te ili ćemo odustati.

3. Ispred suprotnih veznika a, ali, no, nego, već  piše se zarez: Čekali smo te, ali nismo odustajali.