Funkcionalna raslojenost leksika

Standardni je jezik polifunkcionalan, što znači da se njime služimo u svim područjima ljudske djelatnosti: književnosti, znanosti, medijima (novine, televizija, radio, internet), javnim ustanovama, svakodnevnom govoru.

S obzirom na komunikacijsku svrhu razlikujemo pet funkcionalnih stilova: znanstveni, administrativni, publicistički, književnoumjetnički i razgovorni stil. Iako svaki od njih ima svoja posebna obilježja, nešto im je zajedničko: u osnovi su svakoga stila opća pravila standardnoga jezika.

PRIMJER: Ranko Marinković, Kiklop

A tramvaj je i dolazio, glupo: – Kad baš hoćeš… Na dvadeset, na deset, na pet metara! Lupa u zvono panično, zapomaže, moli: makni se, čovječe! Čovječe! Ti si pametan, ja sam glup, u redu, ali mi se ukloni! Vidiš koliki sam, zdrobit ću te!
Glupane veliki, moja je odluka veća od tebe! Ja ne pravim samoubojstvo, mamlazu željezni! Tu sam postavio pred tebe svoju misao, hajde, zgazi je ako možeš!
Tramvaj se odjednom trgne razumno. Zagrohće strahovito (nešto mu se zapraši pod nogama) i stane na mjestu kao da ga je neka ogromna sila lupila po gubici.

PRIMJER: Karmela Devčić, MAŠA KOLANOVIĆ; Kapitalizam nas pretvara u kukce koji svaki tren mogu biti zgnječeni

Od građana i ljudi smo spali na kupce i potrošače. A u pismima iz banaka ili preko razglasa u šoping-centrima obraćaju nam se s „poštovani“, što doživljavam kao duboku ironiju

Maša Kolanović napisala je zbirku pripovijedaka u kojoj razgovijetno kazuje kako nas kapitalizam gnječi o zid, iz njezinih rečenica čuje se pucketanje zdrobljenih krila kukaca, dezorijentirano se, smušeni koprcaju ti insekti, slabašno zuje, kad stvari dođu do usijanja ponekad se oglase kakofonično, ni oni se ne snalaze u društvu u kojem su do jučer uglavnom prevladavali ljudi. Svaka priča iz zbirke pokazuje kako nam novo doba lomi krila, umrtvljuje ticala, oslabljuje čula. Ako i preživimo, ako se fizički kafkijanski doista naposljetku ne preobrazimo, pitanje je – koliko će nam ljudskosti ostati.

PRIMJER: Diana Stolac, Verena Tibljaš, Konektori u znanstvenome stilu

Tradicionalna gramatika omogućuje raščlambe jezičnih podataka na više različitih razina. Ako cjelinu jezičnoga znaka čine izraz i sadržaj, onda možemo reći da samo neke od tih razina u svom središtu imaju jezični znak (morfologija, leksikologija, sintaksa). Neke pak razine proučavaju samo izrazni (fonetika i fonologija) ili samo sadržajni segment jezičnoga znaka (semantika). Ostanimo na razinama koje analiziraju jezični znak. Premda je u morfologiji temeljna jedinica morfem, nemoguće je morfološke odnose analizirati bez riječi, bez rečenice, pa i bez širega konteksta. Prožimanje jezičnih razina više je nego izvjesno.

PRIMJER: Zakon o vodama

Upravljanje javnim vodnim dobrom

Članak 16.

1. Javnim vodnim dobrom sukladno ovom Zakonu upravljaju Hrvatske vode, osim kada je ovim Zakonom drukčije određeno.
2. Pod upravljanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se održavanje, korištenje i čuvanje javnoga vodnoga dobra za namjene kojima javno vodno dobro služi.
3. Javnim vodnim dobrom iz članka 9. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona upravlja javni isporučitelj vodnih usluga.
4. Šume u javnom vodnom dobru su zaštitne šume. Šumama kao nasadima u javnom vodnom dobru gospodari pravna osoba određena propisima o šumama i sukladno propisima o šumama, sukladno planu gospodarenja na koji prethodnu suglasnost daju Hrvatske vode. Ovlast gospodarenja šumama kao nasadima u javnom vodnom dobru ne utječe na ovlast Hrvatskih voda na upravljanje javnim vodnim dobrom na kojem se nalaze nasadi šuma.

PRIMJER: Bilješka

Lik je stvarno puko. Samo hoda po šoping centru, sluša ziku, mlatara rukama, zagleda se ljudima u facu. Bio bi dobar predložak za neki strip.