Rečenični dijelovi

Predikat

Predikat je središnji rečenični dio. Može biti glagolski i imenski. Vrlo je važno razlikovati ih.

Vrste predikata
Za one koji žele znati više

Predikatni skup čini predikat sa svojim dopunama – objektom, priložnom oznakom i predikatnim proširkom.

  • Pere rado ide u dvoranu. (Predikatni skup čini priložna oznaka rado, predikat ide i priložna oznaka u dvoranu.)

  • Karlo prilazi lavu oprezan. (Predikatni skup čine predikat prilazi, objekt lavu i predikatni proširak oprezan.)

Predikatni proširak dio je glagolskoga predikata i može biti imenski ili glagolski.

  • Imenski predikatni proširak najčešće je pridjev sročan sa subjektom ili objektom. (Otišla je u grad sređena.)

  • Glagolski predikatni proširak ima oblik glagolskoga priloga sadašnjega ili glagolskoga priloga prošloga. (Otišla je u grad smijući se. Nasmijavši se, otišla je u grad.)

Subjekt

Subjekt označuje ono o čemu je u rečenici riječ. Vrlo je često vršitelj radnje, a ako je imenska riječ, uvijek je u nominativu. U rečenici može biti izrečen i neizrečen.

Vrste subjekta
Za one koji žele znati više

Subjektni skup čini subjekt sa svojim dopunama – atributom i apozicijom.

  • Profesor Željko najradije predaje o mejozi. – subjektni skup čini subjekt Željko s apozicijom profesor.
  • Dobri ljudi čine dobra djela. – subjektni skup čini subjekt ljudi s atributom dobri.

JEZIČNA PRAVILA: Slaganje subjekta i predikata

Objekt

Objekt je predmet radnje u rečenici. Mjesto u rečenici objektu otvara predikat. Neki predikati ne otvaraju mjesto objektu. To su glagoli stanja (ležati, stajati, sjediti, klečati, čučati, mirovati itd.) i glagoli kretanja (skakati, lutati, putovati itd.).

Objekt može biti izravni i neizravni.

Vrste objekta
Za one koji žele znati više

Objektni skup čini objekt sa svojim dopunama – atributom i apozicijom.

  • Ne vole nikakvo izležavanje. – objektni skup čine objekt izležavanje i atribut nikakvo.
  • Luftić ću pokloniti prijatelju Stjepanu. – objektni skup čine objekt Stjepanu i apozicija prijatelju.

Priložne oznake

Priložna oznaka izriče različite okolnosti u kojima se vrši radnja označena predikatom. Mjesto priložnoj oznaci u rečenici otvara i glagolski i imenski predikat. Postoji više vrsta priložnih oznaka: mjesta, vremena, načina... U nastavku saznajte kako ih razlikovati.

Vrste priložnih oznaka

Kako razlikovati objekt i priložnu oznaku?

Objekt ne može biti dio predikatnoga skupa imenskoga predikata, a priložna oznaka može.

Tamo ćemo ići radi zarade.

Objekt utječe na značenje glagola u glagolskome predikatu, a priložna oznaka ne utječe.

Primjerice, značenje glagola podnijeti ili imati ovisi o objektu i razlikuje se u izrazima podnijeti bol i podnijeti prijavu ili imati predavanje i imati visoku temperaturu.

Atribut

Atribut stoji uz imensku riječ u rečenici da je po čemu pobliže odredi. Može biti imenički i pridjevni.

Vrste atributa

Apozicija

Apozicija pobliže označuje drugu imenicu i s njom se slaže u padežu, ali ne nužno i u rodu i broju.

Vrste apozicija

Zadaci za ponavljanje