Rečenice

Vezničko povezivanje rečenica

S obzirom na to kojom su vrstom veznika povezane, razlikujemo sastavne, rastavne, suprotne, zaključne i isključne rečenice.

Sastavne rečenice

U sastavnim rečenicama surečenice su povezane sastavnim veznicima – i, pa, te, ni, niti.

Vole planinariti i plivati.
Planinarit će do najvišega vrha Učke pa se okupati u moru.

PAZI!

• ispred sastavnih se veznika uglavnom ne piše zarez
• zarez se piše ako surečenice stoje u odnosu uzrok – posljedica:
  Predugo su planinarili, pa su bili umorni.

• veznik ni služi za nijekanje riječi, a veznik niti za nijekanje rečenica:
  Ne voli ni voće ni povrće.
  Ne voli niti planinariti niti plivati.

• sastavni je veznik i veznik a kad radnje dviju surečenica ne stoje u suprotnome odnosu:
  Došli su a dočekalo ih je lijepo vrijeme.

Rastavne rečenice

U rastavnim rečenicama surečenice su  povezane rastavnim veznikom  – ili.

Hoćeš li planinariti ili ćeš me čekati na plaži?

PAZI!

• ispred rastavnog se veznika ne piše zarez

Suprotne rečenice

U suprotnim rečenicama surečenice su povezane suprotnim veznicima – a, ali, nego, već, no.

Nisu se penjali na Anića kuk, ali su je dovezli na početak staze.

PAZI!

• ispred suprotnih se veznika uglavnom piše zarez
• ispred nego ne piše se zarez ako se u rečenici nalazi komparativ pridjeva ili priloga:
  Do Svete Gere hodali smo više nego do Vojka. → nego je komparativna čestica

• ako su rečenice sklopljene od dvije jesne ili dvije niječne ishodišne rečenice, zarez se ne piše:
  Ne samo da su došli do vrha nego su i oborili osobni rekord.
  Ne samo da nisu došli do vrha nego nisu ni pokušali.
  → takve rečenice imaju sastavno značenje.

• ako su rečenice sklopljene od jedne jesne i jedne niječne ishodišne rečenice, zarez se piše:
  Ne samo da nisu to dobro odradili, nego su to odradili iznimno loše.
  → takve rečenice imaju suprotno značenje.

Zaključne rečenice

U zaključnim rečenicama surečenice su povezane zaključnim veznicima – dakle, zato, stoga.

Dogovorili su se da će se penjati od nule, dakle pred njima je bio velik put.

PAZI!

• ispred zaključnih se veznika piše zarez

Isključne rečenice

U isključnim rečenicama surečenice su povezane isključnim veznicima – samo, tek, jedino, samo što, tek što, jedino što.

Stigli su do vrha, jedino što baš i nisu bili brzi.

Bezvezničko povezivanje rečenica

Rečenični niz

Rečenični niz jest nezavisnosložena rečenica u kojoj nema veznika. Surečenice u rečeničnome nizu odijeljene su zarezom ili crticom.

Plivali su, penjali se na planine.

Predikatne rečenice

U predikatnim rečenicama zavisna surečenica uvrštena je na mjesto imenske riječi u imenskome predikatu glavne surečenice. Glagolski dio imenskoga predikata (spona – oblik glagola biti) nalazi se u glavnoj surečenici.

• Jednostavna rečenica:
  On je planinar.
• Predikatna rečenica:
  On je koji se penje.

VAŽNO!

• veznik je predikatnih rečenica da. Službu veznika u predikatnim rečenicama imaju i odnosne zamjenice tko, što, koji

Subjektne rečenice

U subjektnim rečenicama zavisna surečenica uvrštena je na mjesto subjekta glavne surečenice.

• Jednostavna rečenica:
  Planinari vole osvajati vrhove.
• Subjektna rečenica:
  Koji se rado penju, osvajaju vrhove.

VAŽNO!

• veznici su subjektnih rečenica da, kako i gdje. Službu veznika u subjektnim rečenicama imaju i odnosne i upitne zamjenice (tko, što, koji, kakav, čiji), prilozi (kamo, kuda, dokle, kad, otkad, kako, koliko, zašto), izrazi poput zbog čega i upitna čestica li

Objektne rečenice

U objektnim rečenicama zavisna surečenica uvrštena je na mjesto objekta glavne surečenice.

• Jednostavna rečenica:
  Osjetio sam radost.
• Objektna rečenica:
  Osjetio sam da je radostan.

VAŽNO!

• veznici su objektnih rečenica da, kako, gdje. Službu veznika u objektnim rečenicama imaju i odnosne i upitne zamjenice (tko, što, koji, kakav, čiji), prilozi (kamo, kuda, dokle, kad, otkad, kako, koliko, zašto) te izrazi poput zbog čega i upitna čestica li.
• objektnim rečenicama pripada većina rečenica kojima se izriče neupravni govor: Planinar mi je rekao da nema bolje aktivnosti od njegove.

Dobro je znati:

• rečenice s besubjektnom glavnom surečenicom, npr. Priča se da često planinare., subjektne su rečenice. Rečenice u kojima glavna surečenica ima izrečeni ili neizrečeni subjekt, npr. Čujem da često planinare., objektne su rečenice

Priložne rečenice

U priložnim rečenicama zavisna surečenica uvrštena je na mjesto priložne oznake glavne surečenice.

Ovisno o tome na mjesto koje je priložne oznake zavisna surečenica uvrštena, priložne se rečenice dijele na mjesne, vremenske, načinske, uzročne, namjerne, pogodbene, usporedbene, posljedične i dopusne.

Atributne rečenice

Atributne su rečenice zavisnosložene rečenice u kojima je zavisna surečenica uvrštena na mjesto atributa uz koju imensku riječ u glavnoj surečenici.

• Jednostavna rečenica:
  Volim teška planinarenja.
• Atributna rečenica:
  Volim planinarenja koja su teška.

VAŽNO!

• veznici su atributnih rečenica što i da
• u službi su veznika atributnih rečenica i odnosne i upitne zamjenice koji, čiji i kakav

Apozicijske rečenice

U apozicijskim je rečenicama zavisna surečenica uvrštena na mjesto apozicije uz koju imenicu u glavnoj surečenici.

• Jednostavna rečenica:
  Planinar Tomislav voli nove izazove.
• Apozicijska rečenica:
  Tomislav, koji je planinar, voli nove izazove.

VAŽNO!

• u službi je veznika apozicijskih rečenica odnosna zamjenica koji

DOBRO JE ZNATI:

Apozicijska rečenica, kao i apozicija, dodatno određuje značenje već određene imenske riječi (često imena). Po tome se i razlikuje od atributne rečenice, koja određuje imensku riječ koja nije sama po sebi određena.

• Atributna rečenica:
  To je planinar Sandro koji će osvojiti vrh svijeta.
• Apozicijska rečenice:
  To je planinar Sandro, koji će osvojiti vrh svijeta.

Višestruko složene rečenice su rečenice koje se sastoje od više nezavisnih i zavisnih surečenica.

Kako bismo je bolje upoznali, pozvali smo je na planinu i pitali želi li da idemo automobilom, a ona je odgovorila da joj je svejedno i pozdravila me.

• Kako bismo se bolje upoznali – namjerna rečenica
• pozvali smo je na planinu – glavna rečenica
• (i) pitali – sastavna rečenica
• želi li – objektna rečenica
• da idemo automobilom – objektna rečenica
• (a) ona mi je odgovorila – suprotna rečenica
• da joj je svejedno – objektna rečenica
• (i) pozdravila me – sastavna rečenica

Dobro je znati!

• Kao glavnu surečenicu označujemo prvu surečenicu u koju se na mjesto jednoga rečeničnoga dijela uvrštava zavisna surečenica.
• Broj surečenica određuje se po broju predikata: koliko je u rečenici predikata, toliko je i surečenica.