Red riječi
Dosad ste već naučili redoslijed nenaglašenih riječi u rečenici. Ta vam pravila mogu pomoći i u slaganju rečeničnih dijelova, a uz ta i pravila redoslijeda (su)rečenica koja slijede sigurno nećete pogriješiti pri sljedećemu sastavljanju nekoga teksta.
Neobilježen red riječi u rečenici
- Neobilježen red riječi podrazumijeva sljedeći redoslijed: subjekt – predikat – objekt.
Sandro voli planine.
- U neobilježenome su redu riječi pridjevni atribut i apozicija ispred imenice:
Zgodni planinar Sandro voli planine.
- Imenski atribut dolazi iza imenice:
Sandro je kralj planina.
Zanaglasnice (enklitike)
- Zanaglasnice ili enklitike (riječi koje nemaju vlastiti naglasak, nego se naslanjaju na riječ ispred sebe i s njom čine naglasnu cjelinu) mogu biti zamjenične: me, te, se, glagolske: je, su, će, bih i čestica li. One stoje na drugome mjestu u rečenici uz subjekt uz koji ne stoji atribut ili apozicija:
Planinar je prehodao Medvednicu i Biokovo.
- Ako uz rečenični subjekt stoji atribut ili apozicija, zanaglasnica može stajati iza dijela predikata koji nosi značenje:
Spretni planinar Tomislav prehodao je Medvednicu i Bikovo.
- Zanaglasnica može stajati i na drugome mjestu u rečenici, odnosno iza prve naglašene riječi u rečenici s kojom čini naglasnu cjelinu:
Spretni je planinar prehodao Medvednicu i Biokovo.
- Rastavljanje imena i prezimena zanaglasnicom, npr. Tomislav je Perković prohodao planinu. stilski je obilježeno, odnosno red riječi u takvim rečenicama nije neutralan.
Red riječi u rečenici
- U običnome poretku zavisna je surečenica iza glavne:
Ići ćemo planinariti kada se razbudimo.
- Zavisna surečenica može biti i u inverziji, odnosno nalaziti se ispred glavne surečenice:
Kada se razbudimo, ići ćemo planinariti.
- Zavisna surečenica može biti i umetnuta u glavnu:
Sutra ćemo, kad se razbudimo, ići planinariti.
PAZI!
- Kada se nalazi u inverziji, odnosno ispred glavne surečenice, zavisna se surečenica od nje odjeljuje zarezom.
- Umetnuta se zavisna surečenica zarezima odjeljuje od glavne surečenice.