Europska unija

Kroz povijest, europske su se zemlje spajale, pripajale ili razdvajale iz raznih političkih, vojnih i/ili gospodarskih razloga. Gospodarstvo Europe, uništeno ratnim razaranjima nakon Drugog svjetskog rata, dodatno se poljuljalo jačanjem azijskih zemalja (jugoistočna Azija) te SAD-a koji postaju njeni glavni gospodarski rivali (protivnici).

Od kraja rata razmišlja se tako o ujedinjenju u zajednicu koja će nuditi mir i blagostanje, a koja će biti obogaćena raznolikošću kultura, tradicija i jezika. Svaki bi narod u toj novonastaloj zajednici imao pravo zadržati svoje običaje, kulturu, jezik, način života. U isto bi vrijeme imao slobodu kretanja po Europi, slobodu izbora obrazovanja na cijenjenim sveučilištima i veleučilištima kao i slobodu zaposlenja bilo gdje u Europi. Osnivaju se tako brojne gospodarske, političke i vojne zajednice od kojih su neke opstale, a neke na koncu nestale.

Prvo veliko ujedinjenje započele su Nizozemska, Belgija i Luksemburg ujedinivši se 1947. u carinsku uniju koja se zvala Beneluks. To je savez koji je omogućio slobodan protok poljoprivrednih i industrijskih proizvoda među zemljama u savezu.

Već 1951. nastaje i druga organizacija pod nazivom Europska zajednica za ugljen i čelik (ESCS) koju su činile zemlje Beneluksa te Francuska, Italija i Njemačka. Taj je savez omogućavao slobodu trgovine bez carine kao i slobodno kretanje stanovništva, robe i usluga među zemljama potpisnicima.

Širenjem ovlasti nad drugim granama gospodarstva ESCS 1957. godine postaje Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ) sa sjedištem u glavnom gradu Belgije – Bruxellesu. EEZ se 1961. godine preimenovala u Europsku zajednicu (EZ).

Daljnji proces rasta i razvoja onog što će uskoro postati Europska unija možemo podijeliti na više faza rasta.

Dvanaest zemalja Europske zajednice odlučilo je, potpisivanjem posebnog ugovora, ojačati svoju suradnju i zajedništvo. Tako je 1992. godine potpisan Ugovor o Europskoj uniji poznatiji i kao Ugovor iz Maastrichta. Isti je stupio na snagu 1. studenog 1993. godine. Tim je ugovorom utemeljena Europska unija (EU) te je označena nova etapa integriranja naroda Europe u čvrstu zajednicu. Europska unija danas je najjača gospodarska i politička organizacija na prostoru europskog kontinenta. Iako većina zemalja teži priključenju Europskoj uniji, neke države odlučile su se ne pripojiti (Norveška, Švicarska, Island), dok je 2020. godine Ujedinjeno Kraljevstvo postala prva država koja se referendumskim pitanjem odvojila od Europske unije (BREXIT - složenica koja je nastala spajanjem dvaju riječi Britain (Velika Britanija) i exit (izlazak)).

Ujedinjena Europa označila je stvaranje velikog i jedinstvenog tržišta kao i mogućnost povezivanja na više razina. Potpisivanjem ugovora u Lisabonu 2007. godine potvrđeni su ciljevi Europske unije.

Sve zemlje Europske unije nisu na istom stupnju gospodarskog razvoja, no daljnjim rastom i razvojem država članica i te se razlike polako umanjuju.

Europska unija ima vrlo složenu organizaciju upravljanja. Glavne institucije Europske unije su Europsko vijeće, Vijeće Europske unije, Europski parlament, Europska komisija, Sud Europske unije te Europska središnja banka.