Europske regije

Europa se tradicionalno dijeli na regije na temelju geografskog položaja i kulturnih sličnosti pojedinih država. Europu tako dijelimo na šest regija  Zapadna, Sjeverna, Srednja, Južna, Jugoistočna i Istočna Europa.

Zapadna Europa

Države Zapadne Europe okrenute su Sjevernom moru i Atlantskom oceanu.

Zapadnoj Europi pripadaju tako dvije otočne države: 
Ujedinjeno Kraljevstvo (koje se prostire na dva otoka Velike Britanije i Irske), Irska,
te pet kopnenih država:
Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Francuska i Monako.

Od navedenih, jedino je Luksemburg ostao „zarobljen“ na kontinentu, dok sve ostale imaju izlaz na more i dugu pomorsku tradiciju.

Ovo su države burne ratne povijesti, no isto tako i države iz kojih je poteklo širenje tekovina prve i druge industrijske revolucije. Također, ovo su države s prvim modernim prometnicama, autocestama i željezničkim prugama te su međusobno dobro povezane svim oblicima prometa. Najbolji primjer toga je gradnja Eurotunela, podmorske željezničke linije koja spaja Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Jezično gledajući, ove države nisu previše povezane. Engleski i flamanski jezik (koji se priča u Belgiji) spadaju u germansku skupinu, francuski i valonski (koji se priča u Belgiji) spadaju u romansku skupinu. Irski spada u keltsku skupinu. Luksemburg ima najsloženiju strukturu s čak tri službena jezika koji spadaju u germansku i romansku skupinu jezika. Slično kao i jezična struktura, vrlo je složena i vjerska struktura gdje se izmjenjuju katolici i protestanti.

Zapadna Europa vrlo je razvijena s visokim nacionalnim dohotkom, razvijenim obrazovanjem i životnim standardom te vrlo niskoj nezaposlenosti.

Sjeverna Europa

Sjeverna Europa tradicionalno uključuje Island, Finsku,
tri skandinavske zemlje: Norvešku, Švedsku i Dansku
kao i tri pribaltičke države: Litvu, Latviju i Estoniju.

Gotovo su sve ove zemlje bile pod utjecajem Vikinga. Njihovi glavni gradovi također su i njihove glavne luke, izuzev Litve čiji se glavni grad Vilnius nalazi na kontinentu.

Jezici triju skandinavskih zemalja su iz skupine germanskih jezika i međusobno su razumljivi. Finski i estonski nisu indoeuropski jezici, već su iz porodice uralskih jezika. Većina stanovnika Islanda su potomci skandinavskih Vikinga, no spadaju u germansku skupinu naroda. Litva i Latvija imaju baltičke, vrlo slične jezike.

Većina stanovnika ovih država su protestanti izuzev Estonije i Litve gdje većinu čine ateisti, odnosno katolici. Hladnija sjeverna klima pomogla je u oblikovanju kulturnih aktivnosti i zimskih sportova koji su dio naslijeđa ovih država.

Sjeverna Europa prostor je velikih prirodnih bogatstava i ljepota te je već dugi niz godina okrenuta održivom razvoju.

Srednja Europa

Srednja Europa je regija koja čini samo srce Europe.

Čine je države: Njemačka, Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska,
kao i alpske države Austrija, Švicarska, Lihtenštajn i Slovenija.

Srednjoj Europi možemo priključiti i sjeverni dio Hrvatske zbog snažnog utjecaja srednjoeuropskog kulturno-civilizacijskog kruga na taj prostor.

To je vrlo velika regija koja se proteže od Baltičkog do Jadranskog mora. Povijesno gledajući, ovo je regija s najviše povijesnog nesklada zbog utjecaja zapadnjačkog kapitalizma i komunizma s istoka. Promjene su nastupile raspadom SSSR-a 1991. godine kad su ove zemlje prošle gospodarsku tranziciju.

Srednja Europa, zbog svoje bogate nacionalnosti, dom je brojnim jezicima. Većinski su germanski jezici, dok Poljaci, Česi, Slovaci i Slovenci pričaju slavenskim jezicima. Mađarski jezik nije indoeuropski jezik, već je iz porodice uralskih jezika. Najsloženiju jezičnu strukturu ima Švicarska s čak četiri službena jezika iz porodice germanski i romanskih jezika. Vrlo je složena i vjerska struktura gdje se izmjenjuju katolici i protestanti, dok se pola populacije Češke deklariralo kao ateisti.

Na kraju, na prostoru Srednje Europe nalazi se i planinski lanac Alpa koji djeluje kao prijelazna zona između romanske, germanske i slavenske kulture. Alpe tako stoljećima razdvajaju kulture i narode, a i velika su prepreka u prometnom povezivanju Europe.

Južna Europa

Južna Europa obuhvaća čak tri velika poluotoka koji se protežu u Sredozemno more i Atlantski ocean. Na Pirenejskom poluotoku nalaze se Portugal, Španjolska i Andora. Grčka uključuje stotine okolnih otoka i veliki otok Kretu. Uz nju je i njen susjed Albanija. Apeninski poluotok ima oblik čizme, a na njemu se smjestila Italija kao i dvije malene države San Marino i Vatikan. Italija također uključuje otoke Sardiniju i Siciliju, dok se u njihovoj blizini nalazi i država patuljak Malta. Tehnički, otočnu državu Cipar možemo također svrstati u Južnu Europu. Južnoj Europi možemo priključiti i južni, obalni dio Hrvatske zbog snažnog utjecaja sredozemnog kulturno-civilizacijskog kruga.

Ovo je prostor prvih europskih civilizacija te se na kulturnoj ostavštini tih naroda (Rimljana i Grka) temelji i dobar dio turističke ponude ovih zemalja. Uz kulturni i gastronomski turizam, u ovom dijelu Europe, sve više jača i nautički turizam.

Jezično gledajući, većina naroda ovdje spada u romansku skupinu naroda s izraženim katoličanstvom. Izuzetak je grčki i albanski jezik koji ne pripada ni jednoj velikoj indoeuropskoj skupini jezika te malteški koji spada u afro-azijske jezike. Jedina islamska država na ovom prostoru je Albanija koja je uz to i najsiromašnija država Južne Europe.

Jugoistočna Europa

Područje Jugoistočne Europe najrazličitije je i najsloženije područje u Europi koje se sastoji od širokog spektra kultura. Česta politička previranja  i netrpeljivosti doveli su do društvene nestabilnosti i slabije razvijenog gospodarstva. Izlaz na Crno more imaju Rumunjska i Bugarska, dok na Jadransko more gleda Crna Gora i vrlo malim dijelom Bosna i Hercegovina.

Srbija, Sjeverna Makedonija i Kosovo nemaju izlaz na more.

Sve su te države tijekom povijesti mijenjale svoja imena osim Bugarske koja se, od svog nastanka 681. godine, tako naziva. Uzavreli je to lonac kultura, religija i jezika među kojima je najsloženija struktura u državi s čak tri konstitutivna naroda – Bosni i Hercegovini. Prevladavaju slavenski narodi. Jedini Romani na ovom prostoru su Rumunji koji se ponose ostavštinom Rimskog Carstva na svom prostoru.

U europskoj prometnoj mreži Jugoistočna Europa je most između Sjeverne, Južne, Istočne i Zapadne Europe. Karakterizira je široka biološka raznolikost i prirodni resursi visoke vrijednosti.

Istočna Europa

Najveća, no najrjeđe naseljena regija Europe je Istočna Europa s državama koje su proizašle kao ostatci nekadašnjeg SSSR-a: Rusija, Ukrajina, Bjelorusija i Moldavija.

Sve one koriste slavenske jezike i dijele zajedničko naslijeđe koje seže unazad do Ruskog Carstva i, ranije spomenutog, Sovjetskog Saveza, s pravoslavnim kršćanstvom kao glavnom religijom. U moru slavenskih jezika, samo Moldavci spadaju u romansku skupinu jezika.

Velika udaljenost od ostatka Europe, ovaj prostor čini prometno loše povezanim. Zbog dugogodišnjih ostataka komunističkog režima, ovo je najslabije razvijena regija Europe, no s velikim potencijalom zbog nepreglednih prostranstava žitarica i šuma, isprepletenih riječnih tokova i velikog rudnog bogatstva. Na žalost, odnedavna, ovaj je prostor puni medijske stupce zahvaljujući velikom ratnom sukobu na prostoru Ukrajine.