Geografski smještaj i položaj Azije
Što nas spaja, a što nas razdvaja?
Azija je najveći kontinent na svijetu s površinom od skoro 44,6 milijuna km2. Zauzima skoro trećinu ukupnog kopna na Zemlji. Uz to je i najmnogoljudniji kontinent s oko 4,7 milijardi stanovnika (procjena UN-a za 2022. godinu).
Kad govorimo o geografskom položaju govorimo u kakvom je odnosu Azija smještena u odnosu na druge kontinente. S Europom je spojena u jedinstven kontinent kojeg nazivamo još i Euroazija. Granica između ova dva kontinenta je dogovorena, no njena tradicija seže još iz vremena Asiraca koji su Aziju zvali assu što znači istok, dok im je Europa bila ereb što znači zapad. Granicu čini gorje i rijeka Ural, Kaspijsko jezero, planina Kavkaz, Crno more i Mramorno more te prolazi Bospor i Dardaneli.
Od Afrike ju razdvaja umjetno prokopani Sueski kanal, Crveno more te morski prolaz Bab al-Mandab kao i Adenski zaljev. Vrlo joj je blizu i američko kopno te je od njega odvojena Beringovim prolazom. Od Australije ju odvaja Arafursko i Timorsko more te mnoštvo indonezijskih otoka koji se u njima nalaze.
ZANIMLJIVOST: Istanbul – grad na dva kontinenta
Uz obale morskog prolaza Bospor smjestio se i jedan predivan grad – Istanbul. Istanbul spada u najstarije azijske gradove, a zbog svoje burne prošlosti često je mijenjao vladare pa tako i nazive. Kroz povijest je bio poznat kao Carigrad, Konstantinopol, odnosno Bizantion kako se zvao u vremenu svog nastanka.
Grad je preko Bospora povezan s dva mosta koja su nešto duža od 1000 metara. Na suprotni kraj Istanbula moguće je doći i željeznicom putem podvodnog tunela Marmaray koji je dug 13,6 km. Nalazi se na nešto više od 60 metara ispod morske površine što ga čini i najdubljim tunelom na svijetu. Po kraju Prvog svjetskog rata te nastankom moderne Turske Istanbul prestaje biti njenim glavnim gradom, no zadržava status kulturnog i gospodarskog središta.
Azija izlazi na tri od pet velikih oceana. Njene obale oplakuju Tihi, Indijski i Arktički ocean. Velik dio svjetski pomorskih pravaca prolazi upravo uz Azijske obale. To se posebno odnosi na njen jugoistočni dio koji je, kako kroz povijest tako i danas, veliko križište trgovačkih puteva. Osim ranije spomenutih prolaza Bospor i Dardaneli, od velike su prometne važnosti Hormuz (kojim se odvija trgovina naftom), Malajski prolaz (trgovina od luke Singapur prema Tihom oceanu) te Sueski kanal koji je svojom dužinom od 193,3 kilometra skratio putovanje iz Sredozemnog mora u Arapsko more. Beringov prolaz, za razliku od ovih, nije od velike prometne važnosti.
Obale Azije vrlo su dobro razvedene, posebice njen jugoistočni dio s mnoštvom otoka i otočića. Na azijskom kopnu možemo uočiti osam velikih poluotoka: Mala Azija, Arapski poluotok, Indijski poluotok, poluotok Indokina, Malajski poluotok, Korejski poluotok, Kamčatka te Čukotski poluotok. U zemlji sa skoro 25 000 otoka njih sedam je impresivne veličine: Borneo, Sumatra, Java, Nova Gvineja, Sulawesi (Celebes) te Lozon i Mindanao koji se nalaze u sklopu Filipinskog otočja.
Mjesto gdje Sunce ne zalazi
Kad govorimo o geografskom smještaju govorimo o tome gdje se Azija smjestila u odnosu na geografsku mrežu. Većina Azijskog kopna je sjeverno od ekvatora i istočno od početnog meridijana. Zbog svoje veličine prostire se kroz čak 11 vremenskih zona. To bi značilo da Sunce u Aziji nikad ne zalazi (kad na jednom kraju kontinenta sviće, na drugom pada noć).
Azija se zbog svog smještaja prostire kroz čak tri toplinska pojasa (sjeverni hladni, sjeverni umjereni i žarko pojas).
ZANIMLJIVOST: Azijski „naj“
Azija je u mnogu čemu kontinent s najviše „naj“ u svom nazivu. To je kontinent s najvećim temperaturnim rasponom od -68˚C (Sibir) do +54˚C (Izrael i Kuvajt) kao i kontinent s velikom klimatskom raznolikošću (od pustinjske do polarne klime). Azija je dom najkišovitijeg grada na svijetu (Cherrapunji, 9300 mm kroz srpanj 1861.). Azija je kontinent s najvišim vrhovima svijeta (njih čak deset poviše 8000 metara) i najnižom točkom ispod razine mora (Mrtvo more -430m). Uz obale Azije nalazi se i najdublja brazda na svijetu – Marijanska brazda. U Aziji se nalazi najdublje jezero na svijetu (Bajkalsko jezero) i najveća visoravan na svijetu (Tibet). Šest od deset najvećih rijeka svijeta teče azijskim kontinentom. Najveća umjetna brana na svijetu smjestila se upravo u Aziji – brana Tri klanca na rijeci Jangce. Uz sve to, Azija je dom brojnih kultura i kolijevka svjetskih civilizacija.
Azija u brojkama
U Aziji se nalaze najveće i najmnogoljudnije države svijeta. No isto tako, Azija je dom i vrlo malenim državicama kao što su Macao (33 km2), Maldivi (300 km2), Singapur (716 km2) te Bahrain (783 km2).