Geografski smještaj i položaj Latinske Amerike
Gdje se smjestila Amerika
Amerika je velika kopnena cjelina za koju možemo reći da se proteže od pola do pola, od hladnih prostranstava Arktičkog oceana do rta Horn gdje skoro dodiruje Antarktiku. Naziv je to za dva kontinenta koji su povezani uskom Panamskom prevlakom. Zbog svoje velike dužine proteže se kroz četiri od pet toplinskih pojaseva. Okružena je s čak četiri od pet velikih oceana. Cijelom površinom smjestila se na zapadnoj Zemljinoj polutci.
ZANIMLJIVOST
Panamski kanal
Panamski kanal je umjetno prokopani kanal na najužem dijelu američkog kopna, poznatog kao Panamska prevlaka. Kanal se počeo kopati 1880. godine, s prekidima do 1904., a završen je u ljeto 1914. godine. Dugačak je 81,6 kilometara. Na najužem mjestu širok je 91,5 m, a na najširem 350 m. Kroz njega dnevno, u prosjeku, prođe 40 brodova. Sustav ustava podiže i spušta brodove na razinu dvaju jezera - Gatunskog jezera i jezera Miraflores. Sve su ustave dvostruke pa se brodovi mogu propuštati istodobno u oba smjera. Zbog sve većih brodova bilo je potrebno modernizirati kanal. Kanal je nekoliko puta proširen od svog otvaranja, a posljednje proširenje dovršeno je 2016. godine.
Amerika se može trojako podijeliti na temelju prirodno – geografskih ili društveno – geografskih obilježja.
No habla español?
Latinska Amerika prostor je koji obuhvaća Srednju i Južnu Ameriku. Proteže se kroz tri toplinska pojasa od rijeke Rio Grande pa sve do rta Horn. Prostor je to kojem pripadaju brojni Srednjoamerički otoci među kojima veličinom valja izdvojiti Kubu, Hispaniolu i Puerto Rico. Otok Hispaniola, jedini je otok Latinske Amerike kojeg dijele dvije države – Haiti i Dominikanska republika. Južnom dijelu Latinske Amerike pripada otočje Galapagos u Tihom oceanu i Falklandsko otočje u Atlantskom oceanu, kao i otok Ognjena zemlja koji je od američkog kopna odvojen Magellanovim prolazom. Prostoru Latinske Amerike pripada i poluotok Yucatan koji zajedno s otocima Velikih i Malih Antila obgrljuje Karipsko more.
Površina joj je nešto veća od 19 milijuna km2. Sastoji od 20 zemalja i 14 zavisnih teritorija, a 2020. godine njezino se stanovništvo procjenjuje na više od 652 milijuna. Stanovništvo tih područja služi se španjolskim jezikom, izuzev Brazila, gdje se govori portugalski.
Brazil je najveća država Latinske Amerike i po površini i po broju stanovnika. Obuhvaća više od 40 posto ukupne kopnene površine i oko trećinu stanovništva Latinske Amerike.
ZANIMLJIVOST
Otočje Galapagos
Na prostoru Tihog oceana smjestilo se otočje Galapagos sa svojih 19 otoka i okolnim morskim rezervatom. Udaljeni su oko 1000km od južnoameričkog kopna u Tihom oceanu. Nastali su jakom seizmičkom i vulkanskom aktivnošću na prostoru Pacifičkog vatrenog prstena. Danas se smatraju "živim muzejom evolucije" te su dom vrlo neobičnih životinja kao što su: veliki albatros, kopnena iguana, goleme kornjače, mnoge vrsta zeba, paukova, kukaca… Svi su oni nadahnuli teoriju evolucije Charlesa Darwina prirodnom selekcijom nakon njegova posjeta otocima 1835. godine.
Otoci su bili poznat istraživačima i puno prije Charlesa Darwina. 1570. godine kartograf Abraham Ortelius uključio je otočje Galapagos u svoj atlas svijeta. Otoke je nazvao Insulae de los de Galapagos po golemim kornjačama koje su na njemu obitavale.
ZANIMLJIVOST
Tko je otkrio Latinsku Ameriku?
Kolonizacija Južne Amerike započela je Kolumbovim otkrićem američkog kontinenta 1492. godine. Dvije godine kasnije Portugal i Španjolska, dvije vodeće pomorske sile tog vremena, potpisale su Sporazum iz Tordesillasa, kojim su dogovorile međusobnu podjelu ovog dijela svijeta i, samim time, osnivanje kolonija. S početkom 16. stoljeća, osvajači poznati kao konkvistadori, započeli su iskorištavanje prirodna bogatstva kao i prisilno iskorištavanje indijanskog stanovništva. Konkvistadori su isprva bili samo Španjolci, da bi se kasnije pojavili i Portugalci. Osim njih, Latinsku Ameriku su gospodarski iskorištavali i Nizozemci i Francuzi.
Ipak, Latinska Amerika bila je dom mnogim narodima i civilizacijama puno prije dolaska Europljana u 15. stoljeću. Prva su stalna naselja osnovana oko 2000. pr. Kr. na području današnjeg Perua. Smatra se da su ti narodi došli migracijama sa sjevera, preko zaleđenog Beringovog prolaza. U Kolumbiji je bio narod Čibča, čiji je poglavica nadahnuo legendu o zlatnom gradu - El Doradu. Manje civilizacije postojale su i u Ekvadoru. Ipak, najpoznatije civilizacije bile su civilizacije Inka, Maya i Azteka, potpuno uništene nasilnom kolonizacijom Europljana. Tek je u 19. stoljeću većina zemalja na ovom prostoru ostvarila nezavisnost. Kultura Inka, Maya i Asteka, iako skoro iskorijenjena, i danas je vidljiva te turistički dobro valorizirana.
Prostor Latinske Amerike bogat je prirodnim resursima (željezo, ugljen i nafta), ali zbog nedovoljnog ulaganja i povijesnih okolnosti (kolonije, česti ratni sukobi) spada u najnerazvijenije dijelove svijeta. Industrija zemalja Latinske Amerike slabo je razvijena, a većina trgovačkih veza vodi prema SAD-u i Europi.