Australija

Jedan kontinent - jedna država

Australija je najmanji kontinent na svijetu s površinom od oko 7,7 milijuna km2 što odgovara oko 5,6 % Zemljine kopnene površine. Za usporedbu, Australija je nešto manja od Sjedinjenih Američkih Država. Cijeli kontinent zauzima istoimena država Australija. Australski kontinent je najmanji, najniži, najravniji i drugi najsuši kontinent (nakon Antarktike) na Zemlji. Cijelom površinom smještena je na južnoj polutci.

Australija je sa svih strana okružena morima. Njene obale oplakuju čak tri oceana (Indijski, Južni i Tihi ocean) te Timorsko, Arafursko, Koraljno i Tasmanijsko more. Obale su većinom nerazvedene izuzev dva velika zaljeva (Veliki australski zaljev na jugu i zaljev Carpentaria na sjeveru) i poluotoka Yorke. Jedini veći otok je Tasmanija koja je od Australije odvojena Bassovim prolazom. Uz istočne obale Australije smjestio se Veliki koraljni greben.

Terra Australis incognita (nepoznata južna zemlja)

Drevni antički matematičari smatrali su da na južnoj polutci postoji još jedan kontinent i nazvali ga Terra Australis incognita (nepoznata južna zemlja). Ipak, Australija je kao kontinent rano naseljena migracijama praljudi iz Afrike. Autohtono stanovništvo, Aboridžini i stanovnici Torresovog tjesnaca, izvorni su stanovnici australskog kontinenta i obližnjih otoka. Migrirali su iz Afrike u Aziju prije otprilike 70 000 godina da bi u Australiju stigli valom migracije prije 65 000 do 50 000 godina.

Kao kontinent je vrlo kasno otkrivena od strane Europljana te time spada u kontinente najnovijeg svijeta. Nizozemski moreplovac Willem Janszoon, 1606. godine, prvi je koji se iskrcao na australski kontinent i to na poluotok Yorke. Nizozemski istraživač Abel Tasman otkrio je Van Diemenovu zemlju (danas Tasmaniju), Novi Zeland i otoke Fidži sredinom 17. stoljeća. Ipak, prvo veliko istraživanje Australije započelo je ekspedicijom britanskog moreplovca Jamesa Cooka 1770. godine. Na svom pohodu stupio je u kontakt i s autohtonim stanovnicima Australije – Aboridžinima. Nakon njega započinje intenzivnije europsko naseljavanje Australije. Prvi doseljenici bili su tako kažnjenici iz prenatrpanih britanskih zatvora koji su 1788. godine u zaljevu Botany Bay osnovali svoju koloniju – današnji grad Sydney.

Upravna organizacija

Australija je dugi niz godina bila britanska kolonija. Danas je podijeljena na šest država (Zapadna Australija, Južna Australija, Queensland, Novi južni Wales, Victoria i Tasmanija) i dva teritorija (Sjeverni teritorij i Teritorij glavnog grada Canberre).

Britanski utjecaj zadržao se samo u simboličnoj vlasti britanskog kralja u čije ime „vlada“ generalni guverner. Australije je time parlamentarna monarhija.

Danas u Australiji živi oko 25,9 milijuna stanovnika (procjena Australskog zavoda za statistiku). Ipak, stanovništvo nije jednoliko raspodijeljeno.

Ako gledamo omjer veličine države/teritorija, najslabije je naseljen prostor Sjevernog teritorija i Zapadne Australije.

Najbolje su naseljeni gradovi na jugoistočnoj obali, u prvom redu Sydney s oko 5,3 milijuna stanovnika i Melbourne s oko 5 milijuna stanovnika. Glavni grad Canberra je tek osma po broju stanovnika među gradovima s nešto manje od pola milijuna stanovnika (Australski zavod za statistiku - podatci za 2021. godinu). Velika većina stanovništva govori engleskim jezikom.