Globalizacija

Jedan od danas vrlo popularno korištenih pojmova u medijima je – globalizacija.

Jednostavno rečeno, globalizacija je izraz za proces kojim se informacije, roba, novac, usluga i ljudi kreću preko granica te time dovode do sve veće međusobne povezanosti zemalja suvremenoga svijeta. Od novca i tehnologije do robe i usluga, globalizacija promiče i ubrzava način na koji se krećemo i razmjenjujemo stvari diljem svijeta. Posljedica je to društvenog i tehnološkog napretka koji dovodi do brže izmjene različitih kultura i, samim time, svega onog što tu kulturu obogaćuje.

Globalizaciji možemo zahvaliti dostupnost svakodnevnih namirnica poput coca-cole, manga,  banana; godišnjih događaja poput Crnog petka, Cyber ponedjeljka, Noći vještica, pa čak i raznih digitalnih uradaka koje gledamo na Netflixu , HBO-u i ostalim digitalnim platformama.

Globalizacija nije moderan, proces, samo je iznimno ubrzan u zadnjih 100 godina.

Od drevnih trgovačkih putova do formiranja međunarodnih organizacija, razmjena ideja i trgovina na ovaj ili onaj način postoji koliko i mi ljudi. Prvi pravi primjer za globalizaciju je Put svile - razmjena dobara i kulturoloških dostignuća s istoka Azije u Europu. Ipak, prva uistinu velika razmjena nastupila je tek nakon otkrića Amerike, u 15. stoljeću, kad u Europu dolaze do tad nepoznate namirnice, biljke i životinje. Grah, kakao, jagode, rajčice, duhan, krumpir, kukuruz, lješnjak, pamuk, krastavac samo su neke od tih.

Ono što je poguralo razmjenu ljudi, dobara, a samim time i kultura je pojava prve željeznice te početak industrijske revolucije. Zahvaljujući iznimno brzom protoku podataka, ljudi i dobara svijet danas nazivamo globalnim selom. Sve su nam informacije putem mreža i digitalnih platformi dostupne u roku od jedne sekunde. Više ne moramo kročiti nogom van kućnog praga da bi nekog upoznali ili s nekom novom osobom komunicirali…sve nam je to dostupno uz internetske veze kojim je povezana velika većina modernog svijeta.

Globalizacija je neizbježna u našem sve povezanijem svijetu. Iako je to vrlo složen proces, možemo ga podijeliti na nekoliko grana ovisno o razmjeni koju obuhvaća.

Globalizacija nam omogućuje da slobodno trgujemo i radimo zajedno, svi skupa, kao jedinstvena zajednica. To ima svojih dobrih i loših strana. Danas određeni broj ljudi vjeruje kako globalizacija donosi više štete nego koristi. Vjeruju kako omogućuje bogatim tvrtkama i nacijama (prvenstveno je tu riječ o SAD-u) da iskorištavaju svoje radnike, ljude i okoliš kao i da nasilno šire svoju kulturu nauštrb drugih. Iz tog razloga, diljem svijeta održavaju se brojni antiglobalizacijski prosvjedi.

U modernom svijetu postoje brojne organizacije koje omogućavaju bolju povezanost svijeta na više razina. Među organizacijama u kojima je i Hrvatska član treba izdvojiti: UN, UNESCO, UNICEF, WHO, WTO, FAO i NATO. Djelovanje tih organizacija je većinom usmjereno na stanovnike cijelog svijeta.

Na svijetu postoje brojni primjeri uspješnih međunarodnih organizacija. Nama najpoznatija, čiji smo član od 2013. godine je Europska unija. Slično Europskoj uniji i na drugim kontinentima države se ujedinjavaju u svrhu međusobne suradnje i jačanja trgovinskih veza.

U svijetu koji je globalno selo, sve se više ističe moć multinacionalnih kompanija. To su tvrtke/kompanije koje posluje u matičnoj zemlji, kao i u drugim zemljama diljem svijeta.

Danas, te kompanije kontroliraju velik dio svjetske trgovine i utječu na političke odnose u državama diljem svijeta. Najviše ih ima registrirana središta u SAD-u, Japanu, Europskoj uniji i Kini.

Većina visoko rangiranih kompanija trguje informacijama i uslugama. Tako se često u samom vrhu multinacionalnog poslovanja spominju Facebook, Google, Microsoft i Alphabet. Za njima slijede tvrtke koje se bave mobilnom telefonijom i pametnim uređajima (Samsung, IBM, Apple, LG, Huawei…), tvrtke koje imaju težište na proizvodnji prijevoznih sredstava (Mitsubishi, Toyota, BMW, Ford, Hyundai, Honda…), prehrambenih proizvoda (Coca-Cola, Pepsi, Danone, Nestle…), lijekova (AstraZeneca, Novartis, Biogen, Pfizer…), higijenskih potrepština i mnogih drugih grana trgovine od kojih neke omogućavaju brzu razmjenu proizvoda s dostavama na kućnu adresu (Amazon).