Osnovni pojmovi poslovanja s bankama

U svakodnevnom životu ljudi se često susreću sa situacijama poput gore opisane npr. pri kupnji ili renoviranju stana, kupovini bijele tehnike ili nekih artikala za koje je potrebno izdvojiti veći iznos novca. Tada se često odlučuju za posudbu novaca od banaka odnosno podizanje kredita.

U tom slučaju banci je potrebno platiti naknadu za korištenje posuđenog novca. One koji pak ulože svoj novac na štednju u banku, banka nagrađuje određenim novčanom naknadom. U oba slučaja tu novčanu naknadu nazivamo kamata. 

O kamati ili kamatnom iznosu govorimo i kada novac ulažemo u banku odnosno štedimo. U tom slučaju banka je dobila na raspolaganje naš novac na određeno vrijeme i vratit će nam naš novac uvećan za određeni iznos, odnosno kamatu. 

Osnovno razdoblje za koje banka obračunava kamatu zove se obračunsko razdoblje.

Iznos novca koji posuđujemo od banke ili u nju ulažemo nazivamo glavnica.

Postotak glavnice koji plaćamo banci ili koji nam plaća banka u jednome obračunskom razdoblju naziva se kamatna stopa.

Kristina je položila [latex]16\,000\,\text{€}[/latex] uz kamatnu stopu od [latex]0.05\,\%[/latex], a Klara je pozajmila isti iznos od banke uz kamatnu stopu od [latex]5\,\%[/latex].

U padajućem izborniku odaberi jedan od ponuđenih odgovora kako bi izjave bile točne.

Poslujemo li s bankom (kao štediša ili kao korisnik kredita) iznos kamate ovisi o duljini obračunskog razdoblja. Podižemo li kredit na dulje vremensko razdoblje, iznos kamate bit će veći. Iznos kamate ovisi i o kamatnoj stopi koja može biti fiksna (nepromjenjiva) ili promjenjiva. U nastavku ćemo računati s fiksnom kamatnom stopom i obračunskim razdobljem od godinu dana.

Banke u svojem poslovanju koriste jednostavni i složeni kamatni račun. U nastavku prouči jednostavni kamatni račun.