Gorska Hrvatska – smještaj, reljef, podneblje

 

 

Područje koje se smjestilo između nizinskoga kraja s istaknutim brežuljkastim dijelovima na sjeveru i istoku te primorskih krajeva na jugu i zapadu naziva se gorski kraj. 

 

Gorski prostor Republike Hrvatske čine dva zavičajna područja: Gorski kotar i Lika.

 

Gorski prostor na zemljovidu je označen tonovima smeđe boje. 

 

 

Gorski kotar nalazi se u zapadnome dijelu Hrvatske. Na sjeveru doseže prostore do državne granice sa Slovenijom, a na jugu graniči sa zavičajnim područjem Likom. 

 

Lika je gorska regija okružena planinama: Velebit na jugu, Velika Kapela na zapadu, Mala Kapela na sjeveru te Lička Plješivica na istoku. Područje je Like planinska zaravan. Zaravan je ravnica (ravni dio reljefa) na određenoj nadmorskoj visini.

 

Pokaži Gorski kotar i Liku na zemljovidu.

U gorskim krajevima izmjenjuju se doline rijeka i zaravnjeni dijelovi koje okružuju gore i planine. 

Vrhovi gora obrasli su šumama, a vrhovi planina su stjenoviti. 

U ovim krajevima prevladavaju smeđa tla i kameniti dijelovi reljefa (kamenjari). Krški reljef je glavno obilježje tih krajeva. To je prostor izgrađen od stijena koje se zovu vapnenci i dolomiti.

U gorskome području nalaze se brojne špilje i jame.

Najpoznatija i najdublja jama u ovome dijelu je Lukina jama na Velebitu. Među poznatije špilje ubrajamo Lokvarku pokraj Delnica i Cerovačke špilje pokraj Gračaca.

Najviše planine toga dijela Hrvatske su Risnjak, Velebit, Snježnik te Velika i Mala Kapela. Visina im je iznad 1000 metara. 

Polja su zaravnjeni dijelovi u gorskim krajevima. Najveća polja su Ličko polje, Gacko polje i Krbavsko polje. Dobila su nazive po rijekama. Pronađi ih na zemljovidu.

 

Rijeke gorskih krajeva koje teku na površini kratke su i brze. Najveće su rijeke Lika, Gacka, Krbava, Dobra i Ričica.

U gorskim krajevima neke rijeke su ponornice – dijelom teku po površini, a dijelom ispod nje jer poniru u podzemlje. Rijeke Lika i Gacka su najveće ponornice toga dijela Hrvatske.

U Gorskoj Hrvatskoj nalaze se najljepša jezera u našoj domovini - Plitvička jezera. Dio su rijeke Korane.

Gradnjom hidroelektrana nastalo je Krušćičko jezero u Lici te Lokvarsko jezero, Sabljaki i Bajer u Gorskome kotaru.

Podneblje gorskih krajeva

Gorski krajevi najhladniji su prostori u našoj domovini. Tijekom godine mnogo je dana s maglom i povećanom naoblakom.

 

Zime su duge i hladne s mnogo snijega. Ljeta su kratkotrajna i svježa. Često pada kiša.

 

Na najvišim vrhovima planina jako je hladno i ima dosta snijega pa se često govori o planinskoj klimi.

Gorska Hrvatska je najšumovitiji prirodni kraj Republike Hrvatske.Prevladavaju šume bukve, jele i smreke. Iznad šuma pružaju se planinski travnjaci i pašnjaci.

Od samoniklih biljaka ovdje rastu šumarica i crveni ljiljan, borovnica i brusnica te mahovina. 

U gorskim krajevima rastu i neke rijetke biljke koje su zakonom zaštićene, npr. velebitska degenija, perunika (iris), kraški runolist, gorski božur i druge.

Za ovo su područje karakteristične životinje mrki medvjed i vuk. Osim njih tu žive i kune zlatice, srne, divlje svinje, a divlja je mačka prava rijetkost pa je zakonom zaštićena.

U šumama žive šojka kreštalica, zeba, veliki dijetao i šumska sova. Na livadama su česti stanovnici leptiri kao rijetke vrste od kojih je najpoznatiji lastin rep.

 U planinskim je područjima moguće susresti zaštićene otrovnice poput poskoka i planinskoga žutokruga. 

Planinski žutokrug najmanja je europska zmija otrovnica. To je i jedna od najrjeđih i ugroženijih zmija.

Gorska Hrvatska – smještaj, reljef, podneblje

Zavičajna područja gorskih krajeva

Osnovno je prirodno obilježje gorskih krajeva život u povišenim dijelovima reljefa, na manjim i većim uzvisinama. Područje koje se smjestilo između nizinskoga kraja s istaknutim brežuljkastim dijelovima na sjeveru i istoku te primorskih krajeva na jugu i zapadu naziva se gorski kraj. 

Gorski prostor Republike Hrvatske čine dva zavičajna područja: Gorski kotar i Lika.

Prouči zemljovid i podatke pokraj njega pa pokaži ta zavičajna područja. Na zemljovidu je označen tonovima smeđe boje.

Gorski kotar nalazi se u zapadnome dijelu Hrvatske. Na sjeveru doseže prostore do državne granice sa Slovenijom, a na jugu graniči sa zavičajnim područjem Likom. Granica između Gorskog kotara i Like je dolina oko grada Ogulina.

Pokaži Gorski kotar na zemljovidu.

Lika je gorska regija okružena planinama: Velebit na jugu, Velika Kapela na zapadu, Mala Kapela na sjeveru te Lička Plješivica na istoku. Područje je Like planinska zaravan. Zaravan je ravnica (ravni dio reljefa) na određenoj nadmorskoj visini.

Pokaži Liku na zemljovidu.

Reljef i podneblje gorskih krajeva

Podneblje gorskih krajeva

Gorski krajevi najhladniji su prostori u našoj domovini. Tijekom godine mnogo je dana s maglom i povećanom naoblakom. Zime su duge i hladne s mnogo snijega. Ljeta su kratkotrajna i svježa. Često pada kiša. Na najvišim vrhovima planina jako je hladno i ima dosta snijega pa se često govori o planinskoj klimi.

Biljke i životinje gorskih krajeva

Biljke u gorskim krajevima

Gorska Hrvatska je najšumovitiji prirodni kraj Republike Hrvatske. Šume pokrivaju više od polovice njezine površine. Prevladavaju šume bukve, jele i smreke. Iznad šuma pružaju se planinski travnjaci i pašnjaci.

Od samoniklih biljaka ovdje rastu šumarica i crveni ljiljan, borovnica i brusnica te mahovina. U gorskim krajevima rastu i neke rijetke biljke koje su zakonom zaštićene.

Životinje u gorskim krajevima

Šume gorske Hrvatske dom su mnogim životinjama. Za ovo su područje karakteristične životinje mrki medvjed i vuk. Osim njih tu žive i kune zlatice, srne, divlje svinje, a divlja je mačka prava rijetkost pa je zakonom zaštićena.

Od ptica u jelovim, ali i u mješovitim šumama bukve i jele živi šojka kreštalica, zeba, veliki dijetao i šumska sova. Na livadama su česti stanovnici leptiri kao rijetke vrste od kojih je najpoznatiji lastin rep.

Zaštićene biljne i životinjske vrste u gorskome kraju

U gorskome zavičaju rastu mnoge biljne vrste. Neke od njih su zaštićene, npr. velebitska degenija, perunika (iris), kraški runolist, gorski božur i druge.

Velebitska degenija strogo je zaštićena vrsta, simbol Velebita i Hrvatske. Nalazi se na kovanici od 50 lipa. Najrjeđa je biljka u Hrvatskoj.

U hrvatskim planinskim predjelima i šumama bukve i jele žive velike zvijeri poput vuka, medvjeda i risa, ali i manje zvijeri, poput kune i jazavca. U planinskim je područjima moguće susresti zaštićene otrovnice poput poskoka i planinskoga žutokruga. 

Planinski žutokrug najmanja je europska zmija otrovnica. To je i jedna od najrjeđih i ugroženijih zmija. Ponekad ulovi guštera ili male sisavce, ali hrani se uglavnom skakavcima koje odmah proguta. Stalno mora biti na oprezu jer je on hrana velikih ptica grabljivica, divljih svinja i jazavaca.

Ponovi što znaš.

Istraži, potraži, traži...

Pogledaj video. Potraži na internetu još informacija o Rastokama.

  • Zašto je ovo mjesto posebno?
  • Istraži o legendama Rastoka i prepričaj ih.

Prikupljene informacije prikaži plakatom, prezentacijom ili posterom u digitalnome ili papirnatome obliku. 

PPT Podneblje i živi svijet Gorske Hrvatske

PPT Smještaj i reljef Gorske Hrvatske