Istra je najveći hrvatski poluotok. Smještena je na sjevernome dijelu Jadranskoga mora. Granicom između Istre i Kvarnerskoga primorja smatraju se planine Učka i Ćićarija.

• Pokaži Istru na zemljovidu.

Kvarnersko primorje nastavlja se pružati uz obalu Jadranskoga mora prema jugu. Proteže se od planina Učke i Ćićarije do južnih dijelova Velebita. Obuhvaća kvarnerske otoke: Krk, Cres, Lošinj i Rab.

• Pokaži Kvarnersko primorje na zemljovidu.

U primorskome kraju prevladavaju suha i vruća ljeta te blage i kišovite zime. Tijekom ljeta malo je oborina pa su česte suše.

Na podneblje tih krajeva utječu i vjetrovi. Hladan i suh vjetar koji puše s kopna na more zove se bura. Topao vjetar koji puše s mora na kopno, nosi vlagu i čestu kišu naziva se jugo. Maestral puše duž jadranske obale u ljetnim mjesecima samo u poslijepodnevnim satima, osvježava vruće ljetne dane i omogućuje jedrenje na moru.

Biljke u primorskome zavičaju morale su se prilagoditi podneblju. Sušna razdoblja tijekom ljeta utjecala su na rast biljaka koje zahtijevaju manje vode. Drveće u vazdazelenim šumama ima kožnate tvrde listove. Ondje rastu hrast crnika i crni bor.  U krajevima udaljenijima od mora rastu listopadne šume hrasta medunca.

U primorskome zavičaju čest su prizor šikare i kamenjari. To su ogoljele površine zemlje s kamenjem. U nekim dijelovima primorja nailazimo i na travnjake. Za koju su gospodarsku djelatnost travnjaci važni? Objasni svoj odgovor.

S obzirom na to da je glavno obilježje primorskih krajeva život uz more, tom području pripadaju sve životinje koje žive u njemu i uz njega. To su različite morske ribe (srdela, tuna, zubatac, oslić), rakovi (jastog, rak samac), školjke (periske, dagnje) i druge morske životinje (hobotnica, sipa, morski jež, morska zvijezda). Najpoznatije ptice tih krajeva su galeb i bjeloglavi sup. U primorskim šumama žive lisica, jež, zec, ris i medvjed. Uz obalu žive čagalj i kornjača čančara. Neke su od navedenih životinja vrlo rijetke pa su zbog opstanka vrste zakonom zaštićene.