Primorska Hrvatska – gospodarstvo

Mnoge gospodarske djelatnosti primorskih krajeva vezane su uz more: brodarstvo ili pomorstvo, brodogradnja, ribarstvo, lučki promet, proizvodnja soli, nautički turizam i sl.

Na našoj obali i otocima mnogo je manjih i većih pristaništa ili luka. Glavna hrvatska morska luka za prekrcaj robe je Rijeka, a najveća putnička luka je Split. Najznačajnija turistička luka je u Dubrovniku. 

Brodovi se grade u brodogradilištima. Najpoznatija brodogradilišta na našoj obali su u Rijeci, Puli i Splitu.

Proizvodnja soli u primorskome kraju ima dugu tradiciju. Najpoznatije su solane u Stonu, Ninu i na otoku Pagu.

 

U primorskome kraju prevladava krški reljef, kameniti reljef pun pukotina i podzemnih voda. U takvome reljefu ima malo obradivih površina. Tlo koje prevladava u primorskom zavičaju naziva se crvenica.

 

Tlo koje ljudi obrađuju u ovim dijelovima Hrvatske plodno je i, bez obzira na njegovu oskudnost, razvijena je poljoprivreda. 

Poljoprivreda je najrazvijenija u Ravnim kotarima, dolini Neretve i zapadnoj Istri. Najčešće se uzgajaju masline, smokve, mandarine te rano voće (višnje, breskve, kivi) i povrće (krumpir, crveni luk, rajčica i zelena salata).

 

Sve se više ljudi bavi uzgojem ljekovitoga bilja. Uzgaja se lavanda, kamilica, menta, smilje, gospina trava i sl.

Na brežuljcima primorskih krajeva (područje Istre, okolica Primoštena, Pelješac, otoci Korčula i Hvar) stanovništvo se bavi uzgojem vinove loze. Gospodarska grana koja je u tim krajevima razvijena zove se vinogradarstvo. Nakon što oberu grožđe, u manjim obiteljskim vinarijama stanovnici prave vino. Uz vinogradarstvo vezano je i vinarstvo.

 

 

Na pašnjacima unutrašnjosti i na nekim otocima (Pag, Cres) stanovništvo se bavi stočarstvom. Najčešće se uzgajaju ovce i koze. Od mlijeka stanovnici tih krajeva prave ukusne sireve pa je, osim paške janjetine, poznat i paški sir.

Prouči fotografije i zaključi koja je još gospodarska grana razvijena u primorskim krajevima.

Turizam

 

Zbog prirodnih ljepota naše obale, toploga i čistoga mora i kulturno-povijesnih znamenitosti sve više turista posjećuje primorske krajeve. Turizam je najvažnija gospodarska djelatnost tih krajeva. 

Posebna vrsta turizma po kojoj je Hrvatska poznata diljem Europe jest uživanje u plovidbi jahtama i raznim drugim plovilima. Takav se turizam zove nautički turizam.

Primorska Hrvatska – gospodarstvo

Život uz more

Mnoge gospodarske djelatnosti primorskih krajeva vezane su uz more: brodarstvo ili pomorstvo, brodogradnja, ribarstvo, lučki promet, proizvodnja soli, nautički turizam i sl. U primorskome zavičaju nema obitelji koja se ne bavi nekim zanimanjem vezanim uz more od čega je najzastupljenije brodarstvo ili pomorstvo. Pomorci Hrvati, osim na brodovima koji plove našim morem, često nalaze zaposlenje i na brodovima međunarodnih i prekooceanskih plovidbi.

Gospodarske djelatnosti

U primorskome kraju prevladava krški reljef, kameniti reljef pun pukotina i podzemnih voda. U takvome reljefu ima malo obradivih površina. Tlo koje prevladava u primorskom zavičaju naziva se crvenica.

Tlo koje ljudi obrađuju u ovim dijelovima Hrvatske plodno je i, bez obzira na njegovu oskudnost, u nekim dijelovima primorskih krajeva razvijena je poljoprivreda. 

Biljke primorskoga kraja prilagodile su se klimatskim uvjetima i tlu. Poljoprivreda je najrazvijenija u Ravnim kotarima, dolini Neretve i zapadnoj Istri. Najčešće se uzgajaju masline, smokve, mandarine te rano voće (višnje, breskve, kivi) i povrće (krumpir, crveni luk, rajčica i zelena salata). Sve se više ljudi bavi uzgojem ljekovitoga bilja. Uzgaja se lavanda, kamilica, menta, smilje, gospina trava i sl.

Na brežuljcima primorskih krajeva (područje Istre, okolica Primoštena, Pelješac, otoci Korčula i Hvar) stanovništvo se bavi uzgojem vinove loze. Gospodarska grana koja je u tim krajevima razvijena zove se vinogradarstvo. Nakon što oberu grožđe, u manjim obiteljskim vinarijama stanovnici prave vino. Uz vinogradarstvo vezano je i vinarstvo.

Na pašnjacima unutrašnjosti i na nekim otocima (Pag, Cres) stanovništvo se bavi stočarstvom. Najčešće se uzgajaju ovce i koze. Poznata poslastica tih krajeva paška je janjetina. Osim mesa, koze i ovce korisne su jer daju mlijeko. Od mlijeka stanovnici tih krajeva prave ukusne sireve pa je, osim paške janjetine, poznat i paški sir.

U Jadranskome moru pronađen je zemni plin. On se plinovodima vodi do kopna i dalje do potrošača. Rijeke primorskoga zavičaja pogodne su za gradnju hidroelektrana. Najpoznatija je hidroelektrana u tim krajevima Peruča na rijeci Cetini. 

Na mjestima jakih udara vjetrova grade se vjetroelektrane. 

Energija Sunca iskorištava se za dobivanje električne energije upotrebom solarnih ploča koje se ugrađuju na stambene zgrade i kuće.

Turizam

Zbog prirodnih ljepota naše obale, toploga i čistoga mora i kulturno-povijesnih znamenitosti sve više turista posjećuje primorske krajeve. Turizam je najvažnija gospodarska djelatnost tih krajeva. Dolazak velikoga broja turista pridonosi i razvoju cjelokupnoga gospodarstva Hrvatske. Posebna vrsta turizma po kojoj je Hrvatska poznata diljem Europe jest uživanje u plovidbi jahtama i raznim drugim plovilima. Takav se turizam zove nautički turizam.

Ponovi što znaš.

Istraži, potraži, traži...

Zamisli da stanuješ u primorskoj Hrvatskoj i da si vlasnik/vlasnica tvrtke.

 

Čime će se tvoja firma baviti?

Kako ćeš svoje proizvode ponuditi kupcima na tržištu?

S kim ćeš surađivati?

Predstavi svoju poduzetničku ideju ostatku razreda na Danu malih poduzetnika.

PPT Gospodarstvo Primorske Hrvatske