Hrvatske države i borba za domovinu

U drugoj polovici 13. stoljeća hrvatskim posjedima vladali su Arpadovići. Hrvatsko-ugarski vladari živjeli su izvan Hrvatske pa je njihov utjecaj postupno slabio. To je utjecalo na jačanje hrvatskih plemićkih obitelji. Među njima su se isticali knezovi Šubići (kasnije nazvani Zrinski) i knezovi Krčki (kasnije nazvani Frankopani).

Krajem 15. stoljeća sve su češći napadi Osmanlija (Turaka) na hrvatski prostor. U 16. stoljeću Turci osvajaju Mađarsku pa Mađari i Hrvati ostaju bez kralja. Pomoć u obrani od Turaka obećaje im austrijski kralj Ferdinand Habsburški.

Zato je početkom 16. stoljeća izabran za kralja. Od tada je Hrvatska ušla u zajednicu zvanu Habsburška Monarhija.

Na prijestolju je bila i Marija Terezija kao jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom. 

Habsburški vladari nisu se dovoljno brinuli o obrani hrvatskih zemalja od turskih osvajanja. Nezadovoljni time, hrvatski plemići Fran Krsto Frankopan i Nikola i Petar Zrinski organizirali su urotu protiv kralja.

Ta je urota otkrivena pa su Zrinski i Frankopani proglašeni izdajnicima i pogubljeni u Bečkome Novom Mjestu 1671. godine. Njihova su imanja prodana strancima čime je Hrvatska dodatno oslabljena.

Velikim dijelom hrvatske obale do kraja 18. stoljeća vladali su Mlečani. Oni su osnovali Mletačku Republiku, državu sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji. To je bila vodeća pomorska silu u ovome dijelu svijeta. Mletačka vlast ostavila je tragove na našim gradovima u Dalmaciji.

Grad Senj bio je tijekom 16. i 17. stoljeća glavna utvrda za obranu od Osmanlija i Mlečana. Tvrđava Nehaj sagrađena je radi obrane.

Hrvatski jezik kroz povijest

Hrvati su tijekom povijesti u zajednicama s drugim narodima govorili različitim jezicima. Ti su im jezici bili nametnuti - vladari koji su vladali Hrvatskom nametali su svoj jezik.

 

U prvoj polovici 19. stoljeća među nekim Hrvatima jača svijest o stvaranju jedinstvenoga hrvatskoga jezika. To razdoblje naziva se hrvatski narodni preporod. Predvodnik u ideji stvaranja jedinstvenoga pravopisa i hrvatskoga jezika bio je Ljudevit Gaj. On je sastavio pravopis na štokavskome narječju i počeo izdavati novine. 

 

1847. godine hrvatski jezik proglašen je službenim jezikom u Hrvatskoj. 

Tijekom stoljeća života u zajednicama s raznim narodima Hrvati su bili nezadovoljni svojim položajem. Svih tih godina željeli su imati svoju samostalnu državu. To se i ostvarilo 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor proglasio samostalnu Republiku Hrvatsku. 

 

Prva sjednica Hrvatskoga sabora održana je 30. svibnja 1990. godine. U spomen na taj događaj diljem Hrvatske svake se godine slavi Dan hrvatske državnosti. 

 

Nakon četverogodišnje okupacije dijelova hrvatskih teritorija tadašnji predsjednik dr. Franjo Tuđman i vrhovni vojni zapovjednik naredio je početak vojne akcije naziva Oluja. U njoj su oslobođeni okupirani prostori sa sjedištem neprijateljske vojske u gradu Kninu. 

Hrvatska vojska ušla je u grad Knin i oslobodila ga 5. kolovoza 1995. godine. Time su ti prostori vraćeni Hrvatskoj.

 

U spomen na te događaje svake godine 5. kolovoza obilježavamo praznik Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja koji se vrlo svečano slavi u Kninu na tvrđavi.

Hrvatske države i borba za domovinu

Pročitaj nazive ulica i trgova na znaku. 

Znaš li čija su to imena?

Čije ime nosi tvoja ulica?

Čije ime nosi tvoja škola?

Neke povijesne osobe čija imena nose naše škole, ustanove, ulice i trgovi upoznat ćeš u ovoj nastavnoj jedinici.

Strani vladari na hrvatskome prijestolju

Dubrovnik – grad ili država?

Hrvatski jezik kroz povijest

Hrvati su tijekom povijesti u zajednicama s drugim narodima govorili različitim jezicima. Ti su im jezici bili nametnuti - vladari koji su vladali Hrvatskom nametali su svoj jezik. Hrvatski jezik ipak se u različitim govorima njegovao u hrvatskim obiteljima i unatoč nametnutim jezicima nije zaboravljen.

U zajednici Hrvata i Mađara nazvanoj Austro-Ugarska Monarhija, koja je nastala 1868. godine, Mađari su nametali Hrvatima svoj jezik. Službeni jezik u Hrvatskoj tada je bio mađarski jezik.

Tijekom stoljeća primorskim krajevima naše domovine vladali su Mlečani. Oni su svoj utjecaj iskoristili te su tim krajevima Hrvatske nametnuli svoj jezik i kulturu. Tamo se govorilo talijanskim jezikom.

U crkvi i u službenoj upotrebi bio je latinski jezik.

Službeni hrvatski jezik kao takav u zajednicama s drugim državama nije postojao. U raznim dijelovim zemlje govorilo se štokavskim, kajkavskim i čakavskim narječjem.

U prvoj polovici 19. stoljeća među nekim Hrvatima jača svijest o stvaranju jedinstvenoga hrvatskoga jezika. To razdoblje naziva se hrvatski narodni preporod. Predvodnik u ideji stvaranja jedinstvenoga pravopisa i hrvatskoga jezika bio je Ljudevit Gaj. On je sastavio pravopis na štokavskome narječju i počeo izdavati novine. 

Borba za hrvatski jezik završena je odlukom Hrvatskoga sabora 1847. godine kojom je hrvatski jezik proglašen službenim jezikom u Hrvatskoj. 

Hrvatska u svjetskim ratovima

Tijekom 20. stoljeća na području Republike Hrvatske vođena su tri rata: Prvi svjetski rat, Drugi svjetski rat i Domovinski rat.

Domovinski rat i samostalnost Hrvatske

Prva sjednica Hrvatskoga sabora održana je 30. svibnja 1990. godine. U spomen na taj događaj diljem Hrvatske svake se godine slavi Dan hrvatske državnosti. Na ustanovama i kućama tom se prigodom ističe hrvatska zastava. 

Nakon četverogodišnje okupacije dijelova hrvatskih teritorija tadašnji predsjednik dr. Franjo Tuđman i vrhovni vojni zapovjednik naredio je početak vojne akcije naziva Oluja. U njoj su oslobođeni okupirani prostori sa sjedištem neprijateljske vojske u gradu Kninu. Hrvatska vojska ušla je u grad Knin i oslobodila ga 5. kolovoza 1995. godine. Time su ti prostori vraćeni Hrvatskoj. U spomen na te događaje svake godine 5. kolovoza obilježavamo praznik Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja koji se vrlo svečano slavi u Kninu na tvrđavi.

Ponovi što znaš.

Istraži, potraži, traži...

Pogledaj video u nastavku. To je animirani zemljovid Hrvatskoga povijesnog muzeja koji je izrađen za potrebe izložbe Domovinski rat povodom obilježavanja dvadeset godina od agresije na Republiku Hrvatsku. 

Obrati pozornost na dio Republike Hrvatske u kojem se nalazi tvoj zavičaj. Istraži povijesne događaje i osobe iz svojega zavičaja koje su važne za Domovinski rat. 

Svoje istraživanje prikaži digitalnim posterom u alatu Canva.