Uvod
Miroslav Krleža
Pogledajte kratki videozapis o Miroslavu Krleži i odgovorite na pitanja u nastavku.
- Koliko je ukupno godina Miroslav Krleža bio ravnatelj Leksikografskoga zavoda u Zagrebu?
- Zašto je značajan Krležin govor na kongresu pisaca 1952. godine?
- Koje se književno djelo smatra vrhuncem Krležina poetskoga stvaralaštva?
- Gdje se u Zagrebu nalazi kip Miroslava Krleže?
- Tko je sakupio i objavio Sabrana djela Miroslava Krleže u 50 svezaka?
- Navedite barem jedan Krležin esej koji se spominje u videozapisu.
Biografski i stvaralački portret Miroslava Krleže
Klikom na pojedine kategorije na vremenskoj crti upoznajte se sa životom i stvaralaštvom Miroslava Krleže te riješite zadatak u nastavku. Osim vremenskom crtom, možete se poslužiti i čitankom Književni vremeplov 4.
Krleža - enciklopedist i leksikograf
Leksikografski zavod Miroslav Krleža jedna je od središnjih hrvatskih kulturnih institucija. Osnovan je pod nazivom Leksikografski zavod FNRJ 5. listopada 1950. godine kao znanstvena ustanova za enciklopedijsku i leksikografsku djelatnost upravo na poticaj Miroslava Krleže, koji je bio njegov prvi i dugogodišnji ravnatelj, a po kojemu danas Zavod i nosi ime. Tijekom godina Zavod je objavio više od 400 svezaka enciklopedija, rječnika, leksikona i drugih izdanja.
Osim nazivom, Zavod se svojem utemeljitelju 1993. godine, povodom stote obljetnice njegova rođenja, odužio i projektom Krležijana, enciklopedijom posvećenom ovome velikanu hrvatske književnosti. Uz tiskano korisnicima je dostupno i mrežno izdanje Krležijane kojemu možete pristupiti klikom na ovu poveznicu.
Sukob na književnoj ljevici
Pogledajte crteže u galeriji i odgovorite na sljedeća pitanja.
- Mrežnim pretraživanjem istražite što se smatra političkom ljevicom te za koje se vrijednosti i ciljeve ljevica zalaže.
- Utvrdite što oslikavaju prizori na crtežima te kako se tematika i motivi na njima uklapaju u ljevičarsku ideologiju.
Crteži prikazani u galeriji dio su zbirke Podravski motivi hrvatskoga slikara Krste Hegedušića za čije je prvo izdanje (1933.) predgovor napisao upravo Miroslav Krleža.
Krsto Hegedušić utemeljitelj je hrvatske naive, odnosno hlebinske slikarske škole koja je isticala važnost hrvatske pučke umjetnosti.
Osim toga, jedan je od organizatora skupine likovnih umjetnika Zemlja koja se zalagala za poseban likovni izraz kao spoj pučke jednostavnosti, europske tradicije i suvremene umjetnosti.
Tridesete godine obilježio je tzv. sukob na književnoj ljevici: u njemu su se lijevo orijentirani pisci sukobili oko pitanja treba li književnost staviti u službu ideologije, odnosno treba li književno djelo upotrijebiti kao sredstvo kojim se može djelovati na društvenu svijest čitatelja. Krleža je bio protivnik te teze i zagovarao je autonomiju umjetnosti. U središtu sukoba našao se zbog svojih tvrdnji o umjetnosti iznesenih u eseju Predgovor Podravskim motivima Krste Hegedušića (Zagreb, 1933.). U njima je zastupao tezu da je umjetnost uvijek društveno uvjetovana, ali da ne smije biti sredstvo u nečijim rukama za ostvarivanje cilja, odnosno da stihovi ne mogu biti sredstvo poput topova. Iako je tako došao u sukob i s ljevičarima, Krleža nije odustajao od svojih ideja i nastavio je javno djelovati. Uz književne tekstove objavljivao je i eseje te polemičke tekstove u kojima se obračunavao i s ljevičarima i s desničarima koji ga javno prozivali zbog njegovih stavova.
Sukob na književnoj ljevici detaljno je opisao u svojoj knjizi Sukob na književnoj ljevici 1928-1952 poznati krležolog Stanko Lasić.
Socijalna se literatura oslanja na Krležu i na njegovu teoriju literature, ali ona ne vidi da je Krležina koncepcija literature bogata i plodna upravo zato jer je kontradiktorna, jer Krleža konstantno (od početka svoje književne djelatnosti do danas) želi u jednom živom jedinstvu spojiti nespojivo – umjetnost i revoluciju – pokušavajući spasiti i jednu i drugu. (...) Za Krležu je dakle svaka umjetnost klasna, tendenciozna, ali je pri tom bitan stupanj nadarenosti kojom je ona prožeta: talenat vodi pisca i protiv njegove volje na liniju društvenog progresa. Otuda slijedi stav da je nadarenost presudna u bilo kojoj estetskoj doktrini ili u bilo kojem estetskom pravcu. (Stanko Lasić, Sukob na književnoj ljevici 1928-1952)
- Ponovite/istražite značenje izraza larpurlartizam i socrealizam.
- Na temelju ulomka uz čitanke objasnite zašto Krleža nije ni larpurlartist ni socrealist.
- U nastavku je radni listić s ulomcima Krležina eseja Predgovor Podravskim motivima Krste Hegedušića. Preuzmite listić, pročitajte tekst i odgovorite na pitanja o tekstu.
Predgovor Podravskim motivima Krste Hegedušića (radni listić)
Krleža i posuđenice
2013. godine objavljen je Agramer - Rječnik njemačkih posuđenica u zagrebačkom govoru u kojemu je prikupljeno i lingvistički obrađeno više od 3000 riječi njemačkoga porijekla koje su se upotrebljavale ili se još i danas upotrijebljavaju u Zagrebu. Prigodom predstavljanja toga rječnika javnosti hrvatski pisac i novinar Željko Ivanjek sjetio se jedne anegdote s Miroslavom Krležom.
Uspoređujući govorni jezik “pospremljen” u “Agrameru” s mojim sve slabijim pamćenjem, prisjetio sam se jednog neugodnog slučaja. Davne 1976. imao sam tu sreću, ili peh, da Krleža pročita rukopis moje prve knjige “U sjeni Južnog Medvjeda”. Na njenom je kraju “Rječnik”, i u njemu riječ “štrample”. Krleža je tu riječ prekrižio i napisao umjesto nje: “štrumfe”. Shvatio sam da je moj opis - ženske čarape & gaće - pogrešan, no mislio sam, isto tako, za “štrumfe” (čarape) velikog pisca. Tek sam sada razumio, iz “Agramera”, da je Krleža mislio na “štrumfhoze”, koje znače isto što i štrample: “čarape s nogavicama do struka”.
Pročitajte cijeli članak o Agrameru na sljedećoj poveznici i odgovorite na pitanja u nastavku.
- Pogledajte izbor riječi iz Agramera na kraju članka i procijenite koje su vam od navedenih riječi poznate. Postoje li u kraju u kojemu živite neki drugi izrazi za te pojmove?
- Zaključite iz kojih sve jezika dolaze posuđenice kojima se koristite u svakodnevnoj komunikaciji.
- Pripremite kratki kviz kojim ćete ispitati značenje posuđenica koje se najčešće koriste u komunikaciji.