Sinteza
Stranac u stripu
Francuski autor stripova Jacques Ferrandez odlučio je povodom stote godišnjice rođenja Alberta Camusja 2013. prema scenarijima i dijalozima iz samoga romana napraviti stripovsku verziju Stranca. Za domaće regionalno izdanje pobrinuo se sarajevski izdavač Šahinpašić.
Klikom na sljedeću stranicu otvorite isječke iz stripa koji se nalaze na njoj. Pogledajte slike i odgovorite na pitanja u nastavku.
- Koji je događaj iz romana prikazan?
- Na koji je način autor stripa prikazao taj događaj?
- Smatrate li da je autor stripa u tome bio uspješan? Argumentirajte svoj odgovor.
- Može li stripovska verzija klasika motivirati čitatelja/učenika za čitanje romana? Obrazložite svoj stav.
Camus u popularnoj kulturi
Camusjev Stranac česta je referenca u književnosti te u filmskoj i glazbenoj umjetnosti. Alžirski književnik i novinar Kamel Daoud objavio je 2013. godine roman Meursault, protuistraga u kojemu pripovijeda o događajima iz perspektive brata ubijenoga Arapa (ulomak iz djela pročitajte u tiskanome izdanju Književnoga vremeplova 4). Stranca čitaju naslovni junak u bestselerima Charlijev svijet Stephena Chboskog i Pijev život Yanna Martela, pa čak i likovi iz popularne serije Obitelj Soprano, a u glazbi se pak našao u pjesmama sastava Tuxedomoon (Stranger) i The Cure (Killing an Arab).
- Na koji je način u pjesmi glazbeno oslikana atmosfera romana Stranac?
- Posluživši se rječnikom i svojim znanjem engleskoga jezika, zaključite na koje se sve načine autor u tekstu pjesme poziva na roman Stranac.
Može li Camus pomoći u borbi protiv koronavirusa?
Svijet je doživio toliko kugâ koliko ratova, a ipak kuge i ratovi zateknu ljude uvijek nepripravne. Marija Ott Franolić posegnula je za romanom Kuga Alberta Camusa i odjednom se, čim je pročitala prvih nekoliko rečenica, pojavio smisao. Camus ne piše samo o velikim temama kao što su bolest, smrt i bog, nego i o ljudima, o sebičnosti, neskromnosti i pravu na sreću. Epidemija i potres podsjetili su nas da smo bačeni u svijet i u njemu živimo iluziju sigurnosti. Na kraju, kuga je uzmaknula, ali ... oprez, 'bacil kuge ne ugiba nikada', podsjeća Camus.
Pročitajte cijeli tekst na sljedećoj poveznici.
- Pronađite u tekstu poveznice između događaja u romanu Kuga i epidemije koronavirusa.
- Napišite sažetak ovoga članka. S obzirom na promjene u pisanju sažetka na državnoj maturi, umjesto tiskanim izdanjem udžbenika Fon-Fon 4, možete se poslužiti Razlikovnim digitalnim sadržajima (str. 17. do 26.).
Egzistencijalizam u hrvatskoj književnosti
Egzistencijalizam je imao svoje odjeke i na našim prostorima. U nastavku navedena su ključna djela egzistencijalističke problematike u hrvatskoj književnosti, a klikom na njih otkrijte detaljnije o čemu je riječ.
Prije nego što su se uopće pojavili Sartre i Camus, Krleža već u svome romanu iz 1932. godine progovara o pojedincu-umjetniku u traganju za vlastitim identitetom.
Šegedinov centralni lik Charles Maron svojevrsni je Mersault, ali s osjećajima, usamljenik koji smisao svojemu postojanju daje pisanjem.
Desničin glavni lik romana Ivana Galeb u izolaciji bolničke sobe promišlja o djetinjstvu i epizodama iz mladosti te dolazi do zaključaka o sebi i o svijetu u kojemu živi.
Novakov protagonist Mali kao ironični nihilist sizifovski prihvaća apsurd svojega života koji se svodi na cikluse između pražnjenja crijeva starice koju njeguje.
Šoljan simbolički prikazuje život kao kratki izlet, a potragu za njegovim smislom kao uzaludno kružno gibanje na kojemu se nalaze brojne prepreke.
Marinković prikazuje rat kao čudovište koje proždire čovjeka, a strah koji pojedinac osjeća dehumanizira ga i svodi na razinu životinje.
Sizifi u suvremenome svijetu
Pogledate slike u galeriji i na temelju njih odgovorite na sljedeća pitanja.
- Komentirajte čime je sve čovjek opterećen u suvremenome svijetu i koje vrste ''tereta'' mora svakodnevno gurati.
- Smatrate li da je ljudska svakodnevica obilježena besmislom i apsurdom? Obrazložite svoje stavove.
O dokazivanju
Jedna od ključnih aktivnosti u postupku pisanja raspravljačkoga teksta jest argumentacija tvrdnje, pri čemu autor teksta treba pokazati svoje umijeće dokazivanjem postavljene teze. U znanosti se pritom obično koriste dva značajna postupka - dedukcija (od općega prema pojedinačnome) i indukcija (od pojedinačnoga prema općem). U sljedećem videozapisu upoznajte se pobliže s tim pojmovima kako biste još više usavršili svoje raspravljačke vještine.
- Želite li proširiti svoje znanje, pogledajte i ostala dva videozapisa iz iste serije