Uspoređujem krajeve Republike Hrvatske na geografskoj karti

Kako izgleda naš planet na mjestu na kojemu mi živimo?

Područje Republike Hrvatske je raznolikog reljefa.

To našu domovinu čini lijepom i posebnom. Svaki zavičaj je lijep na svoj način i krije svoje zanimljivosti.

Nizinsku Hrvatsku čine nizine, brda i brežuljci.

Najveće nizinske regije prostriru se na istoku Hrvatske. To su Slavonija, Baranja i Srijem.

Nizine su područja uz rijeke.

Uz velike rijeke prostiru se i velike nizine. One dobivaju nazive po rijekama uz koje se nalaze.

Rijeke nizinskoga kraja su širokog korita i duboke. To znači da su pune vode pa sporije teku. Većina rijeka nizinskog kraja Hrvatske je plovna (dovoljno su duboke da njima plove manji brodovi).

Kada se riječno korito dodatno napuni vodom od kiša i otopljenog snijega može doći do poplava. Kako bi se naselja i stanovništvo koje živi uz rijeke zaštitilo od poplava, grade se nasipi.

Velik dio nizinskih krajeva Hrvatske dugo nije bio naseljen zato što je bio pod vodom. Isušivanjem tla stvorene su plodne oranice. Dio tog područja i dalje je pod vodom. Taj prostor zauzimaju dvije velike močvare:Lonjsko polje i Kopački rit. Obje su Parkovi prirode i staništa za brojne rijetke i zaštićene životinjske i biljne vrste.

Nizinsku Hrvatsku čine i brežuljkasti dijelovi. 

Brežuljkaste zavičajne regije su: Hrvatsko zagorje, samoborski kraj, Prigorje, Vukomeričke gorice, Kordun i Banovina.

Brežuljkasti dijelovi bogati su rijekama. No, za razliku od onih u nizinskome dijelu, ove nisu tako široke, duboke i spore.

Važnije rijeke tog dijela Hrvatske su Sutla, Krapina, Ilova, Pakra, Mrežnica, Kupa, Korana, Dobra...

Gorsku Hrvatsku čine najviši dijelovi naše domovine. Smjestili su se između nizinske i primorske Hrvatske.

Tim dijelom prevladava KRŠ. To je poseban oblik Zemljine površine koji nastaje otapanjem stijena u vodi. Takve stijene imaju puno udubina i uzvisina. Zato na tom područuju često možemo naići na duboke jame ili špilje.

Gorsku Hrvatsku čine dvije regije: Gorski kotar i Lika.

Prostor koji se pruža uz Jadransko more čini primorsku Hrvatsku.

Hrvatska ima razvedenu obalu. To znači da obiluje otocima, poluotocima, uvalama i zaljevima.

Prostor primorske Hrvatske dijelimo na tri regije: Istru, Kvarner i Dalmaciju.

Velik broj rijeka primorskog zavičaja utječe u Jadransko more.

Veće rijeke u Istri su Mirna i Raša, a važnije rijeke Dalmacije su Zrmanja, Krka, Cetina i Neretva.

Panonska nizina

Nizinski krajevi Hrvatske dio su Panonske nizine. To je velika nizina koja se prostire na području Hrvatske, Austrije, Mađarske, Srbije, Rumunjske i Slovačke. Tu se davno, prije mnogo tisuća godina, nalazilo Panonsko more. Kako su se s vremenom neke planine  počele uzdizati, tako su odvojile Panonsko more od ostalih mora i oceana. Na taj način je nastalo jako veliko jezero. U to vrijeme Medvednica je bila mali otočić. Razina jezera se s vremenom spuštala i većina vode otekla je u Crno more.

Kad je čovjek počeo naseljavati Panonsku nizinu, u njoj je zatekao velike rijeke koje su se razlijevale iz svojih korita. Budući da je sav teritorij bio poplavljen, drvene kuće koje su gradili postavljali su na visoke drvene stupove koje su zabijali u dno močvare. Takve se kuće zovu sojenice. Najviše tragova sojenica nađeno je uz Savu i Dunav.

Tijekom vremena ljudi su počeli isušivati tlo i graditi nasipe. Tako je nastala plodna Panonska nizina.