Zašto podneblje nije svugdje isto?

Atmosfera je zračni omotač oko Zemlje.

Sve promjene koje se događaju u njoj nazivamo vremenske prilike. One se mogu mijenjati iz dana u dan, čak i iz sata u sat. Najveće promjene vremenskih prilika iznad Hrvatske zbivaju se s promjenom godišnjeg doba.

Naučili smo da voda u prirodi kruži.

Znamo da kiša pada iz oblaka nakon što se nakupljena vodena para u njima ohladi i oteža.

Iste te kapljice se zimi, kad je jako hladan zrak, padajući prema zemlji, pretvaraju u kristaliće (pahuljice). Tu padalinu zovemo snijeg.

Ponekad se dogodi da kiša i snijeg padaju zajedno. Tu pojavu zovemo susnježica.

Prepoznaješ li još neke padaline?

Kada meteorolozi dugo vremena bilježe vremenske prilike na nekom području, dobivaju podatke koji im govore kakvo je podneblje (klima) na tom mjestu.

Podneblje u Republici Hrvatskoj ovisi o zavičaju. Svaki od njih ima različito podneblje o kojemu ovisi život biljaka, životinja i ljudi.

Odaberi sliku svog zavičaja i riješi zadatke.

Duljim proučavanjem vremenskih prilika tijekom promjena godišnjih doba na nekom području određuje se PODNEBLJE ili KLIMA toga područja.

Nizinski i brežuljkasti krajevi Hrvatske imaju UMJERENU, TOPLO-VLAŽNU klimu. To znači da zime nisu preduge ni prehladne a ljeta nisu preduga ni prevruća. Na tom području se miješaju kontinentalna i mediteranska klima (hladnija i toplija).

Najviši dijelovi Hrvatske imaju SNJEŽNU ŠUMSKU klimu. To znači da su u tim dijelovima zime duge, oštre i s puno snijega.

Jadransko more dio je većeg mora - Sredozemnog mora, Mediterana. Zato se klima koja prevladava u primorskim dijelovima Hrvatske naziva SREDOZEMNA ili MEDITERANSKA klima.

Podneblje (klima) ovisi o reljefu.

Ako je područje nizinsko i bogato vodom, na njemu će biti veće količine vode koja pod utjecajem sunca isparava i kruži, te na taj način stvara vlagu i više oborina, a samim time i plodnije tlo.

Ako je područje gorsko, planine se prostiru u visine gdje je zrak hladniji, pa će i klima biti hladnija, snježnija a tlo strmo i siromašno.

Sve to će utjecati na život živih bića - biljaka, životinja i ljudi.

Kako su živa bića prilagođena podneblju u kojem žive?

Zašto je polarni medvjed bijeli?

Zašto su ljudi u Africi većinom crne kože, a oni na sjeveru Europe (Švedska, Finska..) jako bijele puti, svjetle kose i očiju?

Zašto palme ne rastu na Sjevernom polu?

Žive li pingvini u Hrvatskoj? Zašto?

Zašto u primorskoj Hrvatskoj ljudi uzgajaju smokve i narače, a na Ličkom polju kupus i krumpir?

Zašto su nizinski krajevi Hrvatske gušće naseljeni od gorskih?

Desetak dana promatraj vremenske prilike. Bilježi podatke kao pravi meteorolog. Učini to u vrijeme svih godišnjih doba i usporedi dobivene podatke. Prati vrijeme izlaska i zalaska sunca, oborine, broj kišnih i sunčanih dana, ima li vjetra i slično. Na taj način ćeš lakše razumjeti podneblje u kojem živiš.

Pokušaj izraditi kišomjer i anemometar. Za kišomjer ti može poslužiti dublja plastična čaša ili plastična boca kojoj će ti netko pomoći odrezati vrh i na kojoj ćeš označiti mjerne jedinice za tekućinu.

Anemometar načini od plastičnih žlica i boce. Ili upotrijebi 4 papirnate čaše i 2 štapića za ražnjiće kojima češ probosti čaše. Anemometar učvrsti na neko otvoreno mjesto kako bi ga vjetar lako okretao. Možeš se poslužiti i kompasom kako bi odredio smjer vjetra.

Budi znanstvenik i zabavi se!