Od kneževine do Republike Hrvatske

Prostor današnje Republike Hrvatske nijie uvijek bio takav. On se značajno mijenjao tijekom burne hrvatske prošlosti.

Pogledaj videozapis koji prikazuje kako su se tijekom dvije i pol tisuće godina mijenjale naše, ali i granice susjednih zemalja. 

Što se promijenilo od vladavine kneževa u 9. stoljeću do vladavine kralja Dmitra Zvonimira u 11. stoljeću? Mijenjali su se hrvatski vladari - kneževi Trpimir, Domagoj, Muncimir, kraljevi Tomislav, Stjepan Držislav, Petar Krešimir IV. su samo neki od njih. Mijenjale su se i granice hrvatske zemlje. Za vrijeme kneza Branimira hrvatsku državu je priznao papa. Nakon smrti prvoga hrvatskoga kralja Tomislava hrvatska država slabi, ali ponovno jača u vrijeme Petra Krešimira IV. Jedan od najuspješnijih vladara bio je Dmitar Zvonimir. Hrvatska kraljevina će ubrzo izgubiti samostalnost i ući u novu zajednicu s mađarskim Arpadovićima.

Promotri geografske karte - lijeva prikazuje hrvatski teritorij u 9. stoljeću, a desna u 11. stoljeću za vrijeme Zvonimirove vladavine. Uoči susjedne zemlje i veličine teritorija, a zatim riješi zadatke.

U 15. stoljeću Hrvatskoj je zaprijetila velika opasnost od Osmanlija (Turaka) koji su prodirali s istoka. Hrvati su zatražili pomoć od austrijskog kralja Ferdinanda Habsburškog. Zauzvrat Hrvati ulaze u novu zajednicu - Habsburšku Monarhiju. 

Krajem 16. i u 17. stoljeću teritorij hrvatske zemlje je najmanji u njenoj povijesti. 

Habsburška Monarhija želi nametnuti Hrvatima njemački jezik kao službeni. Kasnije će ta ista Monarhija ući u zajednicu s Mađarima i nazvati se Austro-Ugarska Monarhija te će Hrvatima silom htjeti uvesti mađarski jezik. Gotovo dva stoljeća će trajati borba za očuvanje hrvatskog jezika.

U 19. stoljeću svijest o pripadanju hrvatskom narodu i želja za slobodnim korištenjem hrvatskog jezika okuplja mnoge istomišljenike u tzv. ilirski pokret ili hrvatski narodni preporod. Vođa ilirskog pokreta bio je Ljudevit Gaj koji 1835. objavljuje prvi broj Novina horvatzkih s književnim prilogom Danica Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka u kojem su objavljivani domoljubni tekstovi. Ubrzo novine mijenjaju naziv u Novine ilirske, a prilog se zove Danica ilirska. Ljudevit Gaj dobiva dozvolu za otvaranje tiskare. Otvaraju se ilirske čitaonice. U narodu se nastoji pobuditi interes za narodni jezik i književnost. Ilirskom pokretu priključile su se mnoge osobe po kojima velik broj ulica, trgova i ustanova danas nosi ime (Janko Drašković, Antun Mihanović, Stanko Vraz...). Ljudevit Gaj piše prvi hrvatski pravopis. Štokavsko narječje i ijekavski govor postaju zajednički svim Hrvatima, a hrvatski jezik službeni jezik 1847. godine odlukom Hrvatskog sabora.

U 20. stoljeću Hrvatska je bila u sastavu država čija su se imena često mijenjala. 

1918. padaju sva velika carstva u Europi i Hrvatska postaje dio Države Srba, Hrvata i Slovenaca. Država SHS tri godine kasnije postaje Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. 1929. je preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Ratne 1943. godine postaje Demokratska federativna Jugoslavija. Nakon tri godine nosi naziv Federativna narodna republika Jugoslavija (FNRJ), a 1963. Socijalistička federativna republika Jugoslavija (SFRJ). Konačno, 1991. dolazi do raspada Jugoslavije i Hrvatska postaje samostalna država.