Hrvatski velikani
Velikani na novčanicama hrvatskih kuna
Hrvatska kuna (kn) bila je službena valuta Republike Hrvatske od 30. svibnja 1994 do 31. prosinca 2022. Zamijenila je dotadašnji hrvatski dinar (HRD). Kuna je izabrana zato što je u prošlosti kunino krzno služilo kao sredstvo plaćanja. Tijekom 13. i 14. st. lik kune nalazio se na kovanici zvanoj banovac.
Na novčanicama hrvatskih kuna nalazile su se važne povijesne ličnosti.
Juraj Dobrila bio je biskup i tiskar iz 19.st. Zalagao se za uvođenje slavenskih jezika u škole i u javni život, financirao školovanje djece u hrvatskom dijelu monarhije te je poticao seljake u Istri da čitaju knjige na materinskom jeziku. Objavio je molitvenike i zbrirku narodnih bajki i poslovica. Zastupao je prava Hrvata i Slovenaca i bio predvodnik Hrvatskoga narodnog preporoda u Istri.
Josip Jelačić bio je general i hrvatski ban u 19. st. Kao vojskovođa pobijedio je u velikom broju bitaka protiv ustanika u Habsburškoj Monarhiji. Ukinuo je kmetstvo i sazvao prve izbore za Hrvatski sabor. Podupirao je izdavanje školskih udžbenika na hrvatskom jeziku i izgradnju narodnog kazališta.
Ivan Gundulić najveći je hrvatski pisac iz vremena baroka. Njegova najpoznatija književna djela su Dubravka, koja je često izvođena u kazalištima, Osman i Suze sina razmetnoga.
Ivan Mažuranić živio je u 19.st. Bio je pjesnik, jezikoslovac i političar. Za vrijeme svojeg banovanja uveo je mnoga poboljšanja u pravosuđe. Uveo je obavezno četverogodišnje školovanje, škole su postale državne i dostupnije puku, osnovao je Zagrebačko sveučilište. Autor je prvog modernog hrvatskog rječnika - osmislio je riječi računovodstvo, nosorog, velegrad, sladoled itd. Zbog svih zasluga nazivaju ga banom pučaninom.
Stjepan Radić jedan je od najvećih hrvatskih političara. Zbog svojih stavova i protivljenja tadašnjnoj politici biva često zatvaran u zatvor. Osnovao je Hrvatsku pučku seljačku stranku 1904. Borio se za prava hrvatskog naroda. 1928. umire od posljedica atentata izvedenog u beogradskoj Narodnoj skupštini.
Marko Marulić smatra se ocem hrvatske književnosti. Napisao je velik broj književnih djela na latinskom i hrvatskom jeziku. Najznačajnije djelo je Judita. U svojim djelima hrabri građane da se odupru osmanlijskoj opasnosti.
Ante Starčević smatra se ocem domovine kao politički vođa. Živio je u 19.st. Pisao je pjesme i drame, bavio se prevoditeljstvom, poviješću, književnom kritikom. Smatrao je da svaki narod može upravljati svojom zemljom i borio se za političke slobode.
1. siječnja 2023. godine Hrvatska, kao članica Europske unije, uvodi valutu euro (€) koja se koristi u većini članica EU. Na novčanicama eura su prikazani arhitektonski stilovi iz različitih razdoblja europske povijesti, a kovanice imaju i nacionalnu stranu. Na kovanicama od 50, 20 i 10 centi lice je najpoznatijeg hrvatskog izumitelja Nikole Tesle.
Veliki izumitelji
Penkalini izumi
Eduard Slavoljub Penkala zaslužan je za veliki broj izuma bez kojih je današnji život nezamisliv. Izumitelj je mehaničke olovke koja je i nazvana po njemu. Konstruirao je zrakoplov kojim je ostvaren prvi hrvatski let 1910.
Ostali izumi:
- nalivpero s krutom tintom
- termos-boca i termofor
- rotacijska četkica za pranje zubi
- ebonit (masa od koje su se pravile gramofonske ploče)
- deterdžent za pranje rublja
- sredstvo za uništavanje insekata
- lijek protiv reume
- kočnice za vagone
- džepna baterijska lampa
- prislušni uređaj...
Kojom brzinom vozimo?
Malo je poznato da je prvi brzinomjer izum Josip Belušića iz Istre. 1889. godine na Svjetskoj izložbi u Parizu, na kojoj je postavljen i glasoviti Eiffelov toranj, Belušić je predstavio svoj izum nadjenuvši mu prvotno ime Velocimeter.
Danas su brzinomjeri ugrađeni u vozila i mjere brzinu kretanja.
Naši vladari
Tko su bili naši vladari tijekom povijesti? Kako su vladali? Tko je bio prvi, a tko posljednji hrvatski kralj? Koliko kneževa je imala Hrvatska? Istraži na web stranici WWW.HR
Pera iz prošlosti
Hrvatska književnost je naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11. stoljeća do danas. Najstarija hrvatska književna djela pisana su na hrvatskome i latinskome jeziku. Rabila su se tri pisma: latinica, glagoljica i hrvatska ćirilica. Baščanska ploča, ispisana glagoljicom, smatra se najstarijim pisanim dokumentom na hrvatskome jeziku. Otkrivena je u 19. stoljeću u Baškoj na otoku Krku. Nastala oko 1100., sadrži zahvalu opata Držihe kralju Dmitru Zvonimiru za zemlju darovanu za gradnju crkve.
Mnogi književnici iz prošlosti ostavili su velik broj književnih djela. Ona nam pričaju o životu ljudi tih vremena, o njihovim doživljajima i o događajima tih doba.
Neke smo već upoznali.
Odigraj memori - pronađi parove koje čine ime književnice/književnika i njezino/njegovo djelo.