Hrvatski velikani

Velikani na novčanicama hrvatskih kuna

Hrvatska kuna (kn) bila je službena valuta Republike Hrvatske od 30. svibnja 1994 do 31. prosinca 2022. Zamijenila je dotadašnji hrvatski dinar (HRD). Kuna je izabrana zato što je u prošlosti kunino krzno služilo kao sredstvo plaćanja. Tijekom 13. i 14. st. lik kune nalazio se na kovanici zvanoj banovac.

Na novčanicama hrvatskih kuna nalazile su se važne povijesne ličnosti.

1. siječnja 2023. godine Hrvatska, kao članica Europske unije, uvodi valutu euro (€) koja se koristi u većini članica EU. Na novčanicama eura su prikazani arhitektonski stilovi iz različitih razdoblja europske povijesti, a kovanice imaju i nacionalnu stranu. Na kovanicama od 50, 20 i 10 centi lice je najpoznatijeg hrvatskog izumitelja Nikole Tesle.

Veliki izumitelji

Penkalini izumi

Eduard Slavoljub Penkala zaslužan je za veliki broj izuma bez kojih je današnji život nezamisliv. Izumitelj je mehaničke olovke koja je i nazvana po njemu. Konstruirao je zrakoplov kojim je ostvaren prvi hrvatski let 1910.

Ostali izumi: 

  • nalivpero s krutom tintom
  • termos-boca i termofor
  • rotacijska četkica za pranje zubi
  • ebonit (masa od koje su se pravile gramofonske ploče)
  • deterdžent za pranje rublja
  • sredstvo za uništavanje insekata
  • lijek protiv reume
  • kočnice za vagone
  • džepna baterijska lampa
  • prislušni uređaj...

Kojom brzinom vozimo?

Malo je poznato da je prvi brzinomjer izum Josip Belušića iz Istre. 1889. godine na Svjetskoj izložbi u Parizu, na kojoj je postavljen i glasoviti Eiffelov toranj, Belušić je predstavio svoj izum nadjenuvši mu prvotno ime Velocimeter. 

Danas su brzinomjeri ugrađeni u vozila i mjere brzinu kretanja.

Naši vladari

Tko su bili naši vladari tijekom povijesti? Kako su vladali? Tko je bio prvi, a tko posljednji hrvatski kralj? Koliko kneževa je imala Hrvatska? Istraži na web stranici WWW.HR

Pera iz prošlosti

Hrvatska književnost je naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11. stoljeća do danas. Najstarija hrvatska književna djela pisana su na hrvatskome i latinskome jeziku. Rabila su se tri pisma: latinica, glagoljica i hrvatska ćirilica. Baščanska ploča, ispisana glagoljicom, smatra se najstarijim pisanim dokumentom na hrvatskome jeziku. Otkrivena je u 19. stoljeću u Baškoj na otoku Krku. Nastala oko 1100., sadrži zahvalu opata Držihe kralju Dmitru Zvonimiru za zemlju darovanu za gradnju crkve.

Mnogi književnici iz prošlosti ostavili su velik broj književnih djela. Ona nam pričaju o životu ljudi tih vremena, o njihovim doživljajima i o događajima tih doba.

Neke smo već upoznali.

Odigraj memori - pronađi parove koje čine ime književnice/književnika i njezino/njegovo djelo.