Kako se krećemo?
Krećemo (se)!
Ljudska bića su se oduvijek kretala. U davnoj prošlosti kretanje je bio oblik preživljavanja, jer su naši pretci lovili hranu. U današnje vrijeme velik dio poslova koji ljudi obavljaju zahtijeva sjedenje.
Kretanje je važno za zdravlje čovjeka. Kretanjem potičemo pojačan rad pluća i srca te osiguravamo dovoljno potrebnih tvari za pravilan rad svih organa.
Kako se, zapravo, krećemo i koji organi izravno sudjeluju u kretanju? Pogledaj video zapise.
Kako se krećemo?
Kostur
Mišići
Može li nešto poći po zlu?
Sustav organa za kretanje često je izložen većem naporu ili izvođenju radnji za koje je potrebna spretnost, brzina, elastičnost. Tijekom života javljaju se ozljede, ponekad i iskrivljenja.
Prouči što se može dogoditi i kako sačuvati zdravlje kostiju i mišića.
Mišići pokreću kosti. Omogućavaju nam hodanje, trčanje, skakanje, dizanje, nošenje, kotrljanje, višenje itd.
Mišići su najvažniji sustav zaštite kralježnice. Snažni i jaki mišići smanjuju pritisak na kralješke i zglobove i umanjuju mogućnost ozljede.
Mišići su aktivni pokretači tijela. Čine oko 40% ukupne mase našeg tijela. S kostima su povezani ligamentima i tetivama.
Mišići lica omogućavaju otvaranje/zatvaranje usta i očiju. Oblikuju naše izraze lica, kojima izražavamo osjećaje.
Za osmijeh pokrećemo puno manje mišića nego za npr. mrštenje.
Osnovni dio kostura je kralježnica (kičma). Ona povezuje kosti glave, trupa i udova. Naše tijelo drži u uspravnom položaju. Sastoji se od 33-34 kralježaka, unutar kojih je zaštićena leđna moždina.
Kralježnica se može ozlijediti ili iskriviti. Iskrivljenje (deformacija) se najčešće događa kao posljedica nepravilnog držanja tijela i premalo kretanja. S vremenom uzrokuje bolove i ograničene kretnje.
Tvoje stopalo sastoji se od 26 kostiju i čak 33 zgloba, a pokreće ga više od 100 mišića, tetiva i ligamenata. Stopala nose ukupnu težinu našeg tijela zbog čega je najopterećeniji dio tijela.
Česta pojava je iskrivljenje luka stopala, tzv. spušteno ili ravno stopalo. Uzroci mogu biti premalo kretanja, pretilost, ozljede gležnjeva itd.
Mokrim stopalom stani na pod i pogledaj otisak. Luk stopala u središnjem dijelu treba biti što tanji. Usporedi na fotografiji otiske iskrivljenog i zdravog stopala.
Organi za kretanje mogu se ozlijediti. Kosti mogu napuknuti ili se slomiti. Tada je potrebno napraviti rendgensku snimku na kojoj se vidi mjesto ozljede.
Ozljeđeno mjesto treba mirovati pa se stavlja u gipsani povoj (longetu). Nakon skidanja longete potrebno je razgibati to područje. U tome pomaže liječnik fizijatar ili fizioterapeut.
Pamtim li dobro?
Pronađi parove pojmova koje smo upoznali u ovoj nastavnoj jedinici.