Kemija 4

Čovjek u današnje vrijeme ne može zamisliti život bez mobilnih uređaja, osobnih računala, tableta i mnogi drugih uređaja koji omogućuju pristup internetu. Svi se nalazimo u elektromagnetskome okolišu. Elektromagnetsko zračenje akumulira se u organizmu i dovodi do nepovoljnih bioloških učinaka na čovjekovo zdravlje. Interakciju elektromagnetskoga zračenja i tvari objasnio je Einstein 1905. godine na temelju čestične prirode zračenja. Elektromagnetsko zračenje stvara interakcije s tvarima i daje nam informacije o strukturi i dinamici tvari. U ovome modulu proučite kako se mijenjala slika atoma u povijesti, kako svaki atom ima svoj otisak u obliku jedinstvenoga linijskog spektra boja, a raspored je subatomskih čestica određen te koja je važnost nuklearne energije u današnje vrijeme.

„Zemlja izgleda kao prekrasan dragulj u svemiru“, rekao je Neil Armstrong, prvi čovjek na Mjesecu. Čovjek je u posljednjim desetljećima svojim djelovanjem uspio uzrokovati značajne promjene u sastavu atmosfere, vode, tla i narušio ravnotežu koja je preduvjet očuvanja života i njegove raznolikosti. Odreći se masovne proizvodnje, profita i svih prednosti suvremene civilizacije nije moguće, ali kako sve čimbenike vratiti u ravnotežu i smanjiti onečišćenje te kako možemo pridonijeti zaštiti planeta, doznajte u ovome modulu.

Za život je potreban ograničen broj i točno određena vrsta atoma. Biomolekule zastupljene u živim organizmima primarno se sastoje od ugljika i vodika, a često sadržavaju dušik, kisik, fosfor i sumpor. Biomolekule ispunjavaju životno bitne zadaće u organizmu. Koje od njih izgrađuju stanice, koje prenose genske informacije, a koje su izvor energije za sve procese u tijelu, otkrijte u ovome modulu.

Znanost o materijalima jedna je od najbrže rastućih znanstvenih disciplina. Komercijalna primjena novih materijala realizira se u vrlo kratkome vremenu. Inovativni materijali upotrebljavaju se u različitim područjima tehnologije. Razvoj novih materijala doprinosi smanjenju zagađenja, uštedi energije, očuvanju prirodnih resursa i poboljšanju kvalitete života. Koja fizička i kemijska svojstva trebaju imati, kojim kemijskim sintezama nastaju te koji su ekološki prihvatljivi materijali, doznajte u ovome modulu.

Uz škotskoga kemičara Thomasa Grahama koji je živio i djelovao u 19. st. veže se početak razvoja koloidne kemije i razvoj postupka dijalize koji uz mnoge primjene omogućuje i život ljudima čiji bubrezi ne mogu obavljati svoju funkciju. Krv i stanična tekućina koloidni su sustavi, stoga je kemija koloidnih sustava usko povezana sa svim živim bićima. Koloidi nisu prave otopine, nego smjese dviju ili više tvari u kojima je jedna tvar raspršena u drugoj tvari. Koloidni sustavi imaju bitnu ulogu u industriji: upotrebljavaju se u proizvodnji prehrambenih proizvoda, kozmetike, lijekova, boja, polimernih materijala. Kako se dijele koloidni sustavi, kako nastaju i koja posebna svojstva imaju, otkrijte u ovome modulu.

Kratak i jasan teoretski pregled organske kemije obogaćen slikama, dijagramima i tablicama omogućuje jasno prisjećanje i povezivanje nastavnoga sadržaja kroz sve četiri godine srednje škole.