Uvod
Kružno gospodarstvo je ekonomski model koji osigurava održivo gospodarenje resursima i produžavanje životnog vijeka materijala i proizvoda. Cilj ovog modela je smanjiti nastajanje otpada na najmanju moguću mjeru, i to ne samo otpada koji nastaje u proizvodnim procesima, već i čitavog životnog ciklusa proizvoda i njihovih sastavnih dijelova.
Model kružnog gospodarstva prikazuje se u obliku zatvorene petlje (slika gore) unutar koje su sve faze međusobno povezane, a započinje dobrim dizajnom proizvoda (takvi proizvodi se lako obnavljaju ili rastavljaju). Zatim, slijedi faza proizvodnje i prerade proizvoda koja se temelji na razmijeni nusproizvoda, otpadni materijal iz jednog proizvodnog procesa ulazi kao resurs u drugi. U fazi transporta nastoje se ostvariti što veće uštede energije i što manje zagađenje okoliša. Fazama prikupljanja i recikliranja označava se završetak petlje, a njihov cilj je smanjenje količine resursa koji izlazi iz sustava i završava na otpadu. Primjenom ovoga kružnog modela unutar društva omogućuje se održivo upravljanje resursima.
Postavlja se pitanje koja je korist kružnog gospodarstva?
Korist kružnog gospodarstva je smanjenje štetnih utjecaja na okoliš i osiguranje veće razine zaštite ljudi, povećanje sigurnosti nabavke sirovina, konkurentnost i inovacije, prema procjenama bi se otvorilo 580 tisuća novih radnih mjesta, a potrošači bi imali dugotrajnije, otpornije i vrjednije proizvode koji će dovesti do uštede novca i kvalitetnog optimiziranja života. Prelaskom na ovaj kružni model potrebna je potpuna promjena postojećeg gospodarskog sustava i inovacije, ne samo u tehnologiji, već i u društvu, organizaciji, metodama financiranja i politikama. Sprječavanjem nastanka otpada, ekološkim dizajnom, ponovnom upotrebom otpada i sličnim mjerama društava u EU, mogla bi se ostvariti neto ušteda od 600 milijardi eura, odnosno 8 % godišnjeg prometa, a ujedno bi se godišnje emisije stakleničkih plinova smanjile za 2 % do 4 %. Primjerice, ako bi se prikupilo 95 % mobilnih telefona nakon korištenja, očuvali bi se materijali vrijednosti veće od milijarde eura godišnje (izvor 2).
Kružno gospodarstvo
U svrhu poticanja provedbe aktivnosti sprječavanja nastanka otpada, sve zemlje članice EU dužne su izraditi Plan sprječavanja nastanka otpada sukladno Direktivi 2008/98/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o otpadu i ukidanju određenih direktiva, pa je tako i Republika Hrvatska izradila svoj Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2017. – 2022. godine i usvojila ga 5. siječnja 2017. godine. Njegov okvirni sadržaj definiran je Prilogom IV. navedene Direktive, a koji je prenesen Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Prema navedenom Zakonu, sprječavanje nastanka otpada podrazumijeva mjere poduzete prije nego li je tvar, materijal ili proizvod postao otpad, a kojima se smanjenju količine otpada, uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka proizvoda, štetan učinak otpada na okoliš i zdravlje ljudi ili sadržaj štetnih tvari u materijalima i proizvodima (izvor 3).
Cilj kružnog gospodarstva je da se upravo razvrstavanjem otpada, izdvoje ostale vrijedne komponente kako bi se otpad što prije klasificirao kao sekundarna sirovina, i kako bi mogao ući u sljedeći proizvodni proces, te tako još više pomoći razvoju proizvodnje koja bi toj prikupljenoj sekundarnoj sirovini kroz stvaranje novih poluproizvoda ili proizvoda dala dodanu vrijednost i time se ostvarilo veću profitabilnost na tržištu (prema Direktivi 2008/98/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o otpadu).
Projektni zadatak
Nakon što ste se upoznali s modelom kružnog gospodarstva odradite projektni zadatak u skupinama od pet do sedam učenika. Projektni zadatak sastoji se od dva dijela, a vremenski rok učenicima neka bude 30 dana.
- U prvome dijelu projektnoga zadatka učenici istražuju primjere kružnoga modela gospodarstva u Europskoj uniji ili svijetu te analiziraju prednosti ovoga modela gospodarstva.
- U drugome dijelu projektnoga zadatka učenici sami osmišljavaju proizvod/proizvode temeljene na modelu kružnoga gospodarstva. Svaki učenik u skupini ima zaseban zadatak, primjerice, jedan učenik odabire sirovinu i dizajnira proizvod, drugi se bavi proizvodnjom i preradom, treći distribucijom i marketingom, četvrti recikliranjem i sl.
Crtice iz povijesti
Pojam kružne ekonomije ne može se vezati samo za jednog autora ili za točno određeno vremensko razdoblje. Činjenica je da su prvi koraci kružne ekonomije započeli krajem 70-ih godina prošlog stoljeća, sinergijom mišljenja znanstvenika i stručnjaka iz različitih područja. Ideju kružnog materijala predstavljena je 1966. godine kao ekonomski model, a nositelj ideje bio je K. E. Boulding koji ju je predstavio u svom radu The Economics of the Pearce Coming Spacehip (izvor 4).
- Za populariziranje kružnoga gospodarstva zaslužni su i britanski ekonomisti D. W. Pearce i R. K. Turner, koji su 1989. godine predstavili kružno gospodarstvo temeljeno na istraživanju nelinearnih živih sustava.
- Jedan od začetnika pojma kružnoga gospodarstva smatra se i W. R. Stahel, arhitekt i ekonomist koji je utemeljio Institut održivosti koji se fokusirao na istraživanja produženja životnog vijeka proizvoda, rekonstrukcije i sprečavanje nastajanja otpada. W. R. Stahel i G. Reday su 1976. godine u svom izvještaju za Europsku komisiju: The Potential for Substituting Manpower for Energy, istaknuo je viziju gospodarstva u zatvorenoj petlji i njegov utjecaj na otvaranje novih radnih mjesta, ekonomsku konkurentnost, uštedu resursa i sprečavanje otpada.
- S. D. Parker je 1982. godine istraživao i prikazao otpad kao resurs u poljoprivrednom sektoru u Ujedinjenom Kraljevstvu, razvijajući nove sustave proizvodnje u obliku zatvorene petlje koji oponašaju i integriraju prirodan ekosustav.
- Na daljnji slijed razvoja ovakvog kružnog gospodarstva utjecali su njemački kemičar M. Braungart i američki arhitekt B. McDonough, koji su nastavili razradu koncepta Cradle to Cradle (“od kolijevke do kolijevke”) i razvili postupak certificiranja proizvoda.
Važnu ulogu u razvoju kružnog gospodarstva ima Zaklada Ellen MacArthur, neovisna humanitarna organizacija osnovana 2010. godine, s ciljem poticanja tranzicije na kružno gospodarstvo, a svojim informacijskim sustavom pruža kvantificirane dokaze o potencijalima i koristima kružnoga gospodarstva za gospodarstvo, okoliš i društvo. Prva zemlja koja je usvojila koncept kružnog gospodarstva bila je Njemačka (1996. godine donijela Zakon o neodređenom ciklusu gospodarenja otpadom, a zatim Japan (2000. godine usvojio Zakon o osnivanju tvrtke za recikliranje). Najveći napredak u tranziciji na kružno gospodarstvo dosad su postigli Republika Kina i Europska unija.