Moći ću:
- primijeniti osnovna načela i metodologiju znanstvenoga istraživanja i kritički prosuđivati rezultate
Međupredmetne teme: Učiti kako učiti, IKT, Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj
Korelacija: Informatika, Matematika
1. Promatrajmo.
Monogenska obilježja određuje gen koji najčešće dolazi u dvjema mogućim varijantama, odnosno alelima, a poligenska su obilježja određena s više gena. Nasljeđivanje monogenskih obilježja lako je pratiti i može se predvidjeti vjerojatnost za njihovo nasljeđivanje. Geni koji određuju ta obilježja mogu biti dominantni ili recesivni. U ljudi su neka obilježja pod kontrolom jednoga gena.
Izradom rodoslovnih stabala možemo pratiti nasljeđivanje monogenskih obilježja. U poligenska obilježja ubrajamo, primjerice, visinu, tjelesnu masu, boju kože i inteligenciju.
2. Prisjetimo se što već znamo o uočenoj pojavi/procesu.
- alel
- dominantni i recesivni geni
- genotip
- fenotip
- monogenska i poligenska obilježja
3. Postavimo istraživačko pitanje.
Imaju li recesivna obilježja vidljiva na prstima ruke manju učestalost u populaciji učenika 4. razreda srednje škole u odnosu na dominantna obilježja?
Jesu li učenici 4. razreda srednje škole viši od svojih predaka?
4. Oblikujmo pretpostavku.
Recesivna obilježja vidljiva na prstima ruke imaju manju učestalost u populaciji učenika 4. razreda srednje škole u odnosu na dominantna obilježja.
Učenici 4. razreda srednje škole viši su od svojih predaka.
5. Planirajmo i provedimo istraživanje.
Nastavnik će podijeliti učenike u skupine i dodijeliti svakom članu njegovu ulogu u provedbi istraživačkog zadatka.
Tijek rada:
1. Analiza monogenskih obilježja u populaciji učenika 4. razreda srednje škole
a) Određivanje recesivnih obilježja
Prouči tablicu s dominantnim i recesivnim obilježja vidljivima na prstima ruke u čovjeka i u suradnji sa svojim nastavnikom odredi za sve učenike u razredu imaju li dominantni ili recesivni fenotip.
b) Učestalost recesivnih obilježja na prstima ruku svih učenika u razredu
c) Izrada rodoslovnog stabla
Izaberi recesivno obilježje iz prethodne tablice i izradi u digitalnom alatu po izboru rodoslovno stablo svoje obitelji prateći to obilježje u tri generacije.
2. Analiza poligenskih obilježja u populaciji učenika 4. razreda srednja škole
a) Mjerenje visine učenika 4. razreda srednje škole
Neka svaki učenik krojačkim metrom izmjeri svoju visinu i upiše je u tablicu koju je nastavnik podijelio na Google Disk.
b) Izračunavanje srednje vrijednosti (M)
Izračunaj za svaki spol odvojeno srednju vrijednost visine učenika.
[latex]M=\frac{\sum ^{}_{}x}{n}[/latex]
[latex]\sum ^{}_{}x=\text{zbroj svih vrijednosti dobivenih mjerenjem}[/latex]
[latex]n=\text{ukupni broj učenika/učenica}[/latex]
c) Izračunavanje standardne devijacije (s)
Srednja vrijednost informativan je podatak o određenom poligenskom obilježju populacije. Na temelju srednje vrijednosti ne dobivamo podatak o distribuciji tog obilježja u populaciji, stoga ćeš izračunati standardnu devijaciju (s) koja ukazuje na raspršenost vrijednosti oko srednje vrijednosti. Rezultat ćeš prikazati u obliku M ± s.
[latex]s=\sqrt[]{\frac{\sum ^{}_{}(x-M)^2}{n-1}}[/latex]
d) Izračunavanje srednje pogreške srednje vrijednosti (SP)
U našem istraživanju riječ je malom uzorku, stoga je potrebno izračunati srednju pogrešku srednje vrijednosti (SP) koja uključuje interval unutar kojeg se nalazi stvarna vrijednost na razini čitave populacije. Rezultat ćeš izraziti u obliku M ± SP.
[latex]SP=\frac{S}{\sqrt[]{n}}[/latex]
e) Usporedba dobivenih rezultata s informacijama iz literature i razgovora sa starijim članovima obitelji
Istraži na mrežnim stranicama prosječnu visinu ljudi prije 100 godina i usporedi je s dobivenim vrijednostima u istraživanju u razredu.
Provedi intervju sa starijim članovima svoje obitelji i zabilježi informacije o visini članova obitelji tri generacije prije sebe.
6. Analizirajmo rezultate i donesimo zaključke.
Usporedi dobivene rezultate i donesi zaključak imaju li recesivna obilježja vidljiva na prstima ruke manju učestalost u populaciji učenika 4. razreda srednje škole u odnosu na dominantna obilježja te jesu li učenici 4. razreda srednje škole viši od svojih predaka. Podatke zapiši u bilježnicu.
7. Naša je pretpostavka potvrđena/naša je pretpostavka opovrgnuta.
Ako je pretpostavka opovrgnuta, razmisli i pokušaj s novom pretpostavkom.
8. Napravimo izvještaj.
Rezultate svog rada prikaži prezentacijom ili plakatom izrađenim u digitalnim alatima: PowerPointu, Geniallyju ili Canvi.
Pitanja za raspravu:
1. Utječe li okoliš na monogenska i poligenska obilježja? Obrazloži svoj odgovor.
2. Na temelju izrađenog rodoslovnog stabla za izabrano monogensko obilježje, pretpostavi svoj genotip i genotip svojih roditelja.
3. Lijevi palac preko desnog je dominantno obilježje (A), a desni palac preko lijevoga (pri sklopljenim šakama) jest recesivno (a). Koliko učenika u tvom razredu ima dominantno obilježje? Izračunaj učestalost alela A i a.
Primijeni Hardy-Weinbergovu jednadžbu i izračunaj učestalosti genotipa.
Napomena: Hardy-Weinbergovu jednadžbu pronađi na mrežnim stranicama.
4. Pretraži izvore na mrežnim stranicama i objasni Bombay efekt na primjeru krvnih grupa AB0 sustava.