Utjecaj invazivnih vrsta na autohtonu populaciju

Mjere opreza

Mjere zaštite

Pribor i materijal:

svježi listovi pajasena ili ambrozije
sjemenke pšenice
posude za cvijeće
zemlja za cvijeće
nož
staklena posuda
menzura
vaga

Moći ću:

primijeniti osnovna načela i metodologiju znanstvenoga istraživanja i kritički prosuđivati rezultate

Međupredmetne teme: Učiti kako učiti, IKT, Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj, Održivi razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje

Korelacija: Kemija, Informatika, Matematika

1. Promatrajmo.

Autohtone (domicilne, domaće, zavičajne, nativne) vrste su vrste (ili podvrste) koje se nalaze na području svoje prirodne rasprostranjenosti, a alohtone ili strane vrste nezavičajne su vrste koje dospiju u određeni ekosustav slučajnim ili namjernim unošenjem.
Alohtone vrste, posebice one invazivne, glavna su prijetnja bioraznolikosti, ljudskom zdravlju i gospodarstvu. Velik utjecaj ima čovjek koji mijenja strukturu i ulogu ekosustava pa time utječe i na vrste koje u njima obitavaju.

2. Prisjetimo se što već znamo o uočenoj pojavi/procesu.

čovjekov utjecaj na uravnoteženo stanje u prirodi
bioraznolikost
invazivne vrste

3. Postavimo istraživačko pitanje.

Kako invazivne vrste utječu na brojnost jedinki autohtonih populacija?

4. Oblikujmo pretpostavku.

Invazivne vrste smanjuju brojnost jedinki autohtonih populacija.

5. Planirajmo i provedimo istraživanje.

Nastavnik će podijeliti učenike u skupine i dodijeliti svakom članu njegovu ulogu u provedbi istraživačkog zadatka.

Tijek rada:

1. Utjecaj invazivnih vrsta pajasena Ailanthus altissima ili ambrozije Ambrosia artemisiifolia na klijavost pšenice

Dobivene rezultate statistički obradi služeći se Hi – kvadratnim testom ( χ2 ), koji se izračunava prema sljedećoj formuli:

[latex]x^2=\sum ^{}_{}\frac{(E-O)^2}{O}[/latex]

E = broj proklijalih sjemenki pšenice u testnoj skupini
O = broj proklijalih sjemenki pšenice u kontrolnoj skupini

Prouči tablicu za X² test.

Da bi na temelju izračunane χ2- vrijednosti prihvatio ili odbacio postavljenu hipotezu, usporedi je s χ2- vrijednosti u tablici. Ako je izračunana vrijednost za p = 0,05 manja od one u tablici, hipoteza se prihvaća. Stupnjevi slobode određuju se na temelju broja kategorija u koje su svrstani rezultati pokusa, a jednak je broju nezavisnih kategorija. U ovom istraživanju broj je stupnjeva slobode 1, stoga izračunanu vrijednost uspoređujemo s brojem 3,84.

2. Istraživanje invazivnih vrsta u dostupnoj literaturi

Na sljedećim mrežnim stranicama: Repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, PubMed, e-časopis Hrčak, Hrvatska znanstvena bibliografija pronađi radove ili članke koji opisuju utjecaj invazivnih vrsta na autohtonu populaciju. Izaberi po jednu morsku, slatkovodnu i kopnenu životinju koja je strana, invazivna u Republici Hrvatskoj. Dobivene rezultate pretraživanja razmijeni s ostalim članovima skupine s pomoću digitalnog alata Padlet.

Na mrežnim stranicama prouči pravne okvire Republike Hrvatske koji se odnose na invazivne životinje.

Istraži portal o invazivnim vrstama u Republici Hrvatskoj kojemu je cilj da na jednome mjestu možeš pronaći informacije o tome što su invazivne strane vrste, koje su zakonske legislative te preporuke za odgovorno ponašanje i prevenciju unošenja stranih vrsta u prirodu. Portal je prvenstveno informacijsko – edukativan, ali ima i ulogu u pravovremenom uočavanju i praćenju invazivnih stranih vrsta u aplikaciji za dojavu nalaza invazivnih stranih vrsta. Ako primijetiš neku invazivnu vrstu u svom zavičaju, možeš prijaviti svoje opažanje.

6. Analizirajmo rezultate i donesimo zaključke.

Usporedi dobivene rezultate i donesi zaključak o tome imaju li invazivne vrste negativan utjecaj na autohtonu populaciju.

7. Naša je pretpostavka potvrđena/naša je pretpostavka opovrgnuta.

Ako je pretpostavka opovrgnuta, razmisli i pokušaj s novom pretpostavkom.

8. Napravimo izvještaj.

Rezultate svog rada prikaži prezentacijom ili plakatom izrađenim u digitalnim alatima: PowerPointu, Geniallyju ili Canvi.