U današnje digitalno doba likovna i vizualna umjetnost postala je dostupna svima koji imaju računalo i pristup internetu. Mnogi muzeji imaju svoje mrežne stranice na kojima se mogu pronaći zbirke radova koje se u tome muzeju izlažu ili čuvaju. Osim muzeja velike kolekcije radova imaju i digitalne zbirke poput Europeane i Google Arts & culture. Potraži na mrežnim stranicama više o tim zanimljivim zbirkama umjetničkih djela.

Potpuno novo iskustvo u razgledavanju izložbe pružaju digitalne izložbe. Autori izložbe nove tehnologije integriraju u instalacije za izložbu. Takve su izložbe često i multimedijske jer osim slika posjetitelji uživaju i u glazbi. Umjetnički radovi projicirani su po zidovima. Promotri fotografije u galeriji te spoji originale i njihovu digitalnu projekciju.

Naivna umjetnost naziv je za likovna djela samoukih umjetnika, slikara i kipara. Naziv dolazi od riječi naivna što znači primitivna, izvorna. Hrvatska naivna umjetnost poznata je u svijetu. U prvoj polovini 20. stoljeća u mjestu Hlebinama pokraj Koprivnice okupljaju se samouki umjetnici koji stvaraju slike posebnim načinom slikanja. Najpoznatiji umjetnici tzv. hlebinske škole bili su Krsto Hegedušić, Ivan Generalić, Mijo Kovačić, Ivan Večenaj i Ivan Lacković Croata. Na mrežnim stranicama potraži radove navedenih autora. 

U drugoj polovini 20. stoljeća javlja se potpuno nov pravac u umjetnosti nazvan konceptualna umjetnost. Naslov dolazi od latinske riječi conceptum, što znači zamisao. Takva vrsta umjetnosti poziva gledatelja na promišljanje i razvoj kritičkoga mišljenja. Pravac je nastao kao težnja da se odmakne od klasičnih načina likovnoga i vizualnoga oblikovanja. Ukidaju se tradicijske granice između skulpture i kiparstva. 

Najpoznatiji svjetski konceptualni umjetnici su Joseph Beuys, Christo, Marina Abramović, Gilbert and George, a u Hrvatskoj Goran Trbuljak, S. Braco Dimitrijević, Slaven Tolj, Sanja Iveković, Tomislav Gotovac i drugi. Na mrežnim stranicama potraži radove navedenih umjetnika.