Šetnja poviješću
Slikarstvo 20. stoljeća
Hanri Matisse
Henri Matisse predvodnik je grupe fovista (franc. fauves – divlji) koji su prozvani tako zbog žarkih boja kojima slikaju.
Pogledaj videozapis koji prikazuje Matissove slike i provjeri kako je u boji i prikazu oblika u njegovim slikama ostvaren eksperiment i oslobođenje.
Istraži na mrežnim stranicama koji su još umjetnici bili članovi grupe fovista. Promotri njihova djela i otkrij kako su povezani u zajednički pokret.
Vasilij Kandinski
Vasilij Kandinski bio je vođa minhenske grupe Plavi jahač. U početnoj fazi Kandinski slika u duhu postimpresionizma, ali 1910. godine naslikao je prvu apstraktnu sliku.
Istraži na mrežnim stranicama koji su bili drugi članovi grupe Plavi jahač i pogledaj njihova djela. Kandinski je razvio teoriju boja koja se temeljila na pojmu sinestezije. Istraži značenje pojma sinestezija te na koji ga je način Kandinski povezivao sa svojim slikarstvom.
Pablo Picasso
Pablo Picasso je umjetnik koji je svojim djelima utjecao na umjetnost i umjetnike 20. stoljeća. U svome opusu ostvario je nekoliko stvaralačkih faza: plavu, ružičastu, kubističku, klasičnu, nadrealističku i ekspresionističku.
Slika Gospođice iz Avignona predstavlja prekretnicu jer je slikana u duhu kubizma; motivi su prikazani izlomljenim plohama. Slika Tri muzičara predstavlja sljedeću fazu Picassova razvoja, a to je sintetički kubizam. Boje su ovdje naglašenije, likovi su plošno prikazani, a slika djeluje dekorativnije.
Picasso se tijekom svoga stvaralačkog rada nije izražavao samo slikanjem, već je stvarao skulpture, plakate, grafike, scenografije, a bavio se i keramikom. Pogledaj videozapis da bi upoznao dio njegova velikoga opusa.
Paul Klee
Paul Klee stvara djela pod utjecajem kubizma, primitivne umjetnosti i dječjega crteža često inspiriran snovima, poezijom i glazbom. Promatrajući Kleeove slike, obrati pažnju na njihove naslove. Koliko nazivi djela upotpunjuju slike?
I Klee i Kandinski radili su kao profesori u Bauhausu koji je bio škola za arhitekturu i primijenjenu umjetnost. Istraži na mrežnim stranicama o kakvoj se školi radi i kako je utjecala na današnju umjetnost i dizajn.
Jackson Pollock
Jackson Pollock jedan je od najznačajnijih predstavnika apstraktnoga ekspresionizma. Svoje slike nije slikao kistom, već polijevanjem platna bojom i prskanjem. Takvim stilom slikanja stvara bogate i slojevite površine.
Pogledaj kratki film koji prikazuje Pollocka i način na koji je stvarao svoje slike. Jesi li ti pokušao slikati razlijevanjem boje ili prskanjem po papiru?
Istraži na mrežnim stranicama o Pollockovim djelima i dojmu koji je takvim slikanjem ostvario. Okušaj se i ti u akcijskome slikarstvu.
Kiparstvo 20. stoljeća
Constantin Brancusi
Constantin Brancusi na početku karijere stvara realistične skulpture, ali teži pojednostavljenju oblika i stvara skulpture osnovnih, geometrijskih volumena. Tako svojim djelima utječe na afirmaciju i razvoj apstraktnoga kiparstva.
On svoje skulpture ne smatra apstraktnim. Ono što drugi smatraju apstraktnim, za njega je najrealnije jer po Brancusiju realno nije u izgledu, nego u ideji koja je bit stvari.
Constantin Brancusi, Beskonačan stup (Stup beskonačnosti), 1933.
Klikni na slike i istraži više. Istraži na mrežnim stranicama Brancusijeve skulpture temeljene na ovalu i izduženome cilindru koji su dominantni oblici u njegovu stvaralaštvu.
Henry Moore
Henry Moore razvio je vlastiti stil kao spoj apstraktnoga prikaza ljudskoga tijela i figuracije. Njegove skulpture čini odnos punih oblika i šupljina, a motivi su ležeće figure, majka i dijete te prikazi obitelji. Pogledaj Mooreove skulpture. Obrati pažnju na odnos mase i prostora.
Alexsander Calder
Alexsander Calder stvarao je apstraktne skulpture, a najpoznatiji je po izumu mobila – skulptura tako konstruiranih da se njihovi dijelovi pokreću. Osim mobila stvarao je i stabile koji su apstraktne konstrukcije često velikih, zapanjujućih dimenzija. Mnoge njegove skulpture nalaze se u javnim prostorima različitih gradova.
Calder je zbog otkrića mobila jedan od glavnih predstavnika kinetičke umjetnosti. Istraži na mrežnim stranicama koja su glavna obilježja kinetičke umjetnosti i umjetnike koji su predstavnici toga stila.
Joan Miró
Joan Miró, Fantastični likovi, 1977. (skulpture)
Joan Miró svoja rana djela stvara pod utjecajem fovista i kubista, ali postupno se razvija u smjeru nadrealizma i apstrakcije pod utjecajem dadaista i Paula Kleea. Stvara apstraktna djela ispunjena simbolikom i lirskom fantazijom.
Joan Miró, Mozaik na La Ramba, Barcelona, 1976.
Osim što je Miró bio kipar, bio je i slikar i grafičar. Istraži na mrežnim stranicama o Miróovim slikama. Usporedi likove i boje na slikama s volumenima i bojama u ovoj skulpturi. Uočavaš li poveznicu između Miróovih slika i crteža s mozaikom u Barceloni?
Klikni na slike i doznaj više.
Roy Lichtenstein
Roy Lichtenstein jedan je od predstavnika pop-arta. Na početku svoje karijere slikao je slike uvećanih creža iz stripova. U slikama se pojavljuju crne obrisne crte, osnovne boje i točkice kakve se javljaju pri otiskivanju na papir. Sve je upotpunjeno i tekstom u oblačičima. Kao i mnogi umjetnici 20. stoljeća, nije se bavio samo slikarstvom, već i skulpturom. Istraži na mrežnim stranicama Lichtensteinove slike i usporedi ih sa skulpturom Glava Barcelone.
Arhitektura 20. stoljeća
Antonio Gaudi
Antonio Gaudi, Casa Batllo, Barcelona, 1906.
Kao i u ostalim Gaudijevim djelima, i na ovoj građevini fasada je izuzetno dinamična, izgleda kao nepravilna, slobodno oblikovana površina skulpture.
Antonio Gaudi, Casa Batllo, Barcelona, 1906.
Istraži na mrežnim stranicama o ostalim Gaudijevim djelima. Znaš li da u Barceloni još i danas traje gradnja Gaudijeve bazilike Svete obitelji čiju je gradnju Gaudi započeo, ali ju nije uspio završiti.
Charles Rennie Mackintosh
Charles Rennie Mackintosh, Umjetnička škola u Glasgowu, 1896. – 1909.
Premda je projekt za Umjetničku školu u Glasgowu nastao 1896., svojim izgledom zgrada je daleko ispred svoga vremena. Sjeverno pročelje otvoreno je velikim staklenim plohama koje su zamijenile zidove. Kao zidovi ostaju masivni okviri prozora. Ulaz u Umjetničku školu čine gotovo skulpturalna udubljenja i izbočenja oblikovana na Gaudijevu tragu samo oštrijim, uglatim formama.
Frank Lloyd Wright
Frank Lloyd Wright, Kuća Robie, 1909. – 1910.
Wright je istaknuti američki arhitekt, dizajner interijera, spisatelj i predavač. Godine 1991. Američki institut arhitekata proglasio ga je najvećim američkim arhitektom svih vremena. Kuća Robie jedna je od najljepših primjera Wrightove rane faze poznate kao prerijske kuće. Kuća je niska i duga s naglašenim krovovima, čime se stapa s okolišem.
Frank Lloyd Wright, Kuća na slapovima, 1935.
Kuća na slapovima remek-djelo je moderne arhitekture. Podizanjem kuće na slapu Wright je ostvario povezanost građevine i okoliša, ali i unutarnjega i vanjskoga prostora.
Frank Lloyd Wright, Muzej Solomon R. Guggenheim, 1943. – 1959., New York
Građevinu čini cilindrična spirala od armiranoga betona. Do vrha spirale posjetitelji se uspinju dizalom odakle se pješice spuštaju spiralnom rampom. Wright je građevinu zamislio kao hram duha, a motiv spirale simbol je kontinuiteta moderne umjetnosti.
Ludwig Mies van der Rohe
Ludwig Mies van der Rohe jedan je od najpoznatijih arhitekata u stvaranju moderne funkcionalne arhitekture. Kao jedan od ravnatelja Bauhausa dao je veliki doprinos stvaranju modernoga dizajna, pri čemu je težio jednostavnosti oblika. Stvarao je pod krilaticom manje je više.
Ludwig Mies van der Rohe, Vila Tugendhat, 1929. – 1930.
Pri gradnji Vile Tugendhat korištena je čelična konstrukcija koja je omogućila olakšanje nosivih zidova te otvaranje prostora i zidova. Zanimljivo je da je Mies van der Rohe dizajnirao sav namještaj u vili. Istraži na mrežnim stranicama o stolcima Tugendhat i Brno koji su dizajnirani za ovu vilu, a proizvode se još i danas.
Le Corbusier
Le Corbusier, kapela Norte-Dame Du Haut, 1950. – 1954.; Ronchamp, France
Kapela Notre Dame du Haut u Ronchampu jedna je od najvažnijih građevina arhitekture 20. stoljeća. Vanjski oblik podsjeća više na skulpturu nego na crkvu.
Le Corbusier, kapela Notre-Dame Du Haut, 1950. – 1954; Ronchamp, France
Sličnost s apstraktnom umjetnošću Le Corbusier nije osporavao, već je smatrao da je apstraktna umjetnost razlog za njezin izgled.
Le Corbusier, Unite d'Habitation, 1959., Berlin
Le Corbusier je u Berlinu realizirao svoj koncept kolektivnoga stanovanja Unité d'Habitation. Takav koncept visokogradnje, vertikalan grad, Le Corbusier je 1952. godine ostvario u Marseilleu kao svoju viziju urbanizma, arhitekture i uređenja okoliša.
Godine 1995. zgrada u Berlinu proglašena je zaštićenim spomenikom. Istraži na mrežnim stranicama Le Corbusierov koncept kolektivnoga stanovanja koji je on nazvao i strojevima za život.