Renesansa
Renesansni duh zahvaća Europu
Renesansa je jedno od najkreativnijih kulturno-povijesnih razdoblja, a njezin je utjecaj vidljiv u različitim područjima života: slikarstvu, kiparstvu, graditeljstvu, književnosti, glazbi, znanosti i ekonomiji.
Nagli rast trgovine i nedostatak radne snage uslijed kuge osnažili su i srednji društveni sloj u traženju plaćenoga posla i poboljšanja životnih uvjeta. Istraživači su krenuli u potragu za novim trgovačkim putevima te otkrivaju Novi svijet. Znanstvenici promatranjem, kritičkim promišljanjem, eksperimentom i iskustvom dolaze do novih spoznaja o svijetu koji ih okružuje.
Renesansa je vrijeme u kojem su nastala mnoga važna djela slikarstva, kiparstva, književnosti i glazbe.
Istraživači su krenuli u istraživanje svijeta i otkrili Novi svijet.
Znanstvenici su promatranjem i eksperimentima otkrili mnogo novosti o svijetu oko nas.
U ovom se razdoblju javlja novi tip intelektualca, umjetnika, kreativnog, obrazovanog ili svestranog čovjeka, baš poput slavnoga Leonarda da Vincija.
Istraži područja da Vincijevog umjetničkog, znanstvenog i općenito istraživačkog interesa.
Promisli i raspravi s kolegama u razredu treba li i današnji čovjek biti svestrani čovjek – novi renesansni čovjek?
U renesansi je obrazovanje bilo jako važno.
Bilo je važno da je čovjek u isto vrijeme znanstvenik, umjetnik i istraživač.
Takav čovjek je bio Leonardo da Vinci.
Promisli i razgovaraj s prijateljima u razredu: bi li želio biti poput Leonarda da Vincija?
Pogledaj i usporedi fotografije. Lijeva prikazuje renesansnu građevinu. Znaš li kojem povijesnom razdoblju pripada građevina na desnoj fotografiji. Izdvoji barem jednu sličnost u gradnji. Promisli. Što renesansni umjetnici žele obnoviti?
Pogledaj fotografije.
Lijeva prikazuje renesansnu građevinu, a desna građevinu stare Grčke.
Jesu li slične ili potpuno različite?
Izvorište renesansne umjetnosti je grad Firenca u Italiji odakle se širio utjecaj i na druge talijanske gradove te na cijelu Europu.
Renesansa je nastala u gradu Firenci u Italiji.
Iz Firence se proširila po cijeloj Europi.
Renesansa u glazbi traje od 1430-ih do kraja 16. stoljeća. Glazba se razvijala pod utjecajem humanizma.
U glazbenim obilježjima skladbi nije toliko vidljiv utjecaj antike, koliko u drugim umjetnostima jer su primjeri antičke glazbene prakse kao i glazbala toga razdoblja bili većinom uništeni ili izgubljeni.
Međutim, brojne knjige o glazbenoj teoriji i o utjecaju glazbe na čovjeka potaknuli su renesansne skladatelje na skladanje glazbe čvrsto povezane s poezijom, kako bi potaknula emocionalni utjecaj na slušatelja.
Renesansa u glazbi traje od kraja srednjeg vijeka do pojave prve opere.
U glazbi renesanse se ne čuje utjecaj starog vijeka jer su glazbala i zvukovi glazbe starog vijeka bili uništeni ili izgubljeni.
Skladatelji renesanse čitali su mnoge knjige o glazbi koje su ostale sačuvane iz starog vijeka.
Glazba odjekuje renesansnim crkvama, gradovima i palačama
Glazbenici renesanse djeluju u crkvama, na dvorovima ili u gradovima, kao zborovođe, pjevači, orguljaši, instrumentalisti, učitelji, graditelji glazbala. Raste i broj različitih glazbenih institucija: crkvenih zborova i škola, glazbenih izdavačkih kuća, puhačkih orkestara i sl.
Povećava se i mogućnost učenja glazbe kao zanata, kod poznatih skladatelja, pjevača, svirača ili graditelja glazbala. U ovom je razdoblju zabilježeno i djelovanje nekoliko profesionalnih glazbenica, koje su djelovale kao dvorske instrumentalistice i pjevačice.
Ekonomsko uzdignuće nove društvene snage, bogatih trgovaca, donosi sa sobom i novu skupinu glazbenih pokrovitelja - mecena. Razvoj glazbenog amaterizma i glazbene pismenosti potpomognut je i većom dostupnošću notnih partitura, što je omogućeno izumom i razvojem tiskarstva.
Poslušaj i usporedi skladbe.
Glazbenici renesanse rade u crkvama, na dvorovima ili u gradovima.
Oni su zborovođe, pjevači, orguljaši, instrumentalisti, učitelji ili graditelji glazbala.
Note se više ne moraju prepisivati jer je izumljen stroj za tiskanje nota.
Poslušaj skladbe.
Koje su duhovne glazbene vrste renesanse?
Duhovna je glazba renesanse namijenjena izvedbi tijekom bogoslužja i različitih crkvenih prigoda. Najznačajnije vrste su višestavačna misa i jednostavačni motet.
Karakterizira ih pretežno polifoni slog i a cappella izvedba na latinskom jeziku.
Koje su svjetovne glazbene vrste renesanse?
Svjetovna se glazba renesanse izvodila u različitim dvorskim i gradskim prigodama. Različite vrste popijevki, francuska šansona, talijanska frotola, kanconeta i vilanela te talijanski i engleski madrigal, najpoznatije su svjetovne skladbe. Pjevaju o prirodi, ljubavi i svakodnevici, na narodnom jeziku i često uz pratnju glazbala.
Koje su crkvene skladbe renesanse?
Crkvena se glazba izvodi za vrijeme obreda u crkvama.
Najpoznatije skladbe crkvene glazbe su misa i motet.
One su na latinskom jeziku i bez pratnje glazbala (vokalne).
Koje su svjetovne skladbe renesanse?
Svjetovna se glazba renesanse izvodila na dvorovima i u gradovima.
Pjevale su se mnoge vrste pjesama, a najpoznatiji je madrigal.
Teme pjesama su ljubav, priroda, svakodnevni život.
Pjevalo se na narodnom jeziku i uz pratnju glazbala.
Što čini glazbeno tkivo renesansnih skladbi?
Promisli o slušanim primjerima i prisjeti se koji izvođački sastavi karakteriziraju renesansnu glazbu.
Razmisli o skladbama koje si slušao.
Koji izvođači su ih izvodili?
Motiv s fotografije prikazuje čuvenu Michelangelovu fresku na stropu Sikstinske kapele u Vatikanu.
Pojam a cappella označava pjevanje bez instrumentalne pratnje, upravo onako kako se pjevalo papama u Sikstinskoj kapeli. Iz posebne lože papama su pjevali članovi Cappelle Sistine, službenoga papinskog pjevačkog zbora.
Članovi papinske Cappelli i u današnje su vrijeme, kao i u renesansno, samo svećenici.
Ženski ansambli toga tipa postojali su isključivo u samostanima.
Među poznatim članovima toga zbora ističe se Giovanni Pierluigi da Palestrina, koji je kasnije postao i ravnatelj Cappelle Sistine.
Fotografija prikazuje slavnu fresku na stropu Sikstinske kapele u Vatikanu. Naslikao ju je slikar Michelangelo.
Iz posebnog dijela ove kapele zbor je pjevao papama za vrijeme mise.
Članovi su toga zbora bili samo svećenici.
Ženski zborovi postojali su samo u samostanima.
Poznati član tog zbora bio je Giovanni Pierluigi da Palestrina. On je kasnije postao i njegov dirigent.
Renesansa se naziva i zlatno razdoblje vokalne polifonije, koja se temelji na postupku imitacije glasova.
Renesansa se naziva i zlatno razdoblje vokalne glazbe.
Glazba je višeglasna, a glasovi oponašaju jedan drugoga. To se zove imitacija.
Svjetovne su popijevke renesanse često jednostavnije glazbene građe i skladane u homofonom slogu.
Poslušaj videozapis. Opiši dojam koji skladba ostavlja na tebe. Koje si načine izvedbe uočio i koji te je najviše zaintrigirao? Objasni zašto.
Poslušaj videozapis.
Sviđa li ti se ta skladba?
Što ti je u ovoj izvedbi bilo zanimljivo?
Glazba renesanse, kao i srednjega vijeka, skladana je u starim načinima. Saznaj više u jedinici Tonska građa.
Razvoj polifonog višeglasja potaknuo je i razvoj notacije. U skladbi, u kojoj je istovremeno zvučalo više samostalnih melodija, svaki je izvođač morao točno znati koliko traju pojedini tonovi njegove dionice. Takav sustav notnog pisma kojim se određuju i tonske visine i tonska trajanja naziva se menzuralna notacija (lat. mensura - mjera).
Razvoj glazbe u renesansi potaknuo je i razvoj notacije (načina zapisivanja nota).
Razvila se nova vrsta zapisivanja nota koja se zove menzuralna notacija.
S tom su notacijom skladatelji mogli zapisati ne samo visinu tona, već i njegovo trajanje.
Prouči i usporedi fotografije.
Lijeva fotografija prikazuje zapis menzuralnom notacijom samo najvišega glasa četveroglasne skladbe Il bianco e dolce cigno skladatelja Jacoba Arcadelta. Desna fotografija prikazuje zapis suvremenom notacijom sva četiri glasa iste skladbe od početka do kraja. Prokomentiraj u razredu sličnosti i razlike.
Pogledaj fotografije.
Lijeva fotografija prikazuje zapis menzuralnom notacijom, a desna fotografija zapis notacijom kakva se koristi danas.
Razgovaraj s prijateljima u razredu o sličnostima i razlikama zapisivanja nota u renesansi i danas.
Poslušlaj skladbu prateći notni zapis iz prethodne aktivnosti.
Poslušaj videozapis.
Dok lutnja tiho svira
Višeglasna glazba namijenjena glazbalima (primjerice glazbalima s tipkama: čembalu, virdžinalu, orguljama ili lutnji) zapisivana je u tabulature.
Tabulature na jednostavan način prikazuju postupke kojima se na pojedinom glazbalu dobiva određena visina tona, dok se trajanje tona bilježi dodatnim znakovima.
Pogledaj fotografiju lijevo. Što predstavljaju crte u tabulaturi? Što je označeno brojevima, a što notnim znakovima?
Koriste li se i danas tabulature pri sviranju pojedinih glazbala? Kojih? Znaš li objasniti ili pokazati za što služe te tabulature? Objašnjenje možeš potražiti i ovdje.
Glazbu za sviranje na glazbalima (čembalu, orguljama ili lutnji) zapisivali su pomoću tabulatura.
Pogledaj fotografiju lijevo i prouči kako izgledaju tabulature.
Upoznaj renesansna glazbala.
Upoznaj renesansna glazbala.
Kao i u srednjem vijeku, glazbala su renesanse uglavnom bila pratnja pjevanju ili plesu.
Možeš li zamisliti kako je izgledao život u renesansnim palačama ili gradovima? Na kraljevskim dvorovima su živjele stotine, ponekad i tisuće dvorjana s njihovom poslugom. Kako je zvučala glazba koja se izvodila na dvoru, gradskim trgovima ili sajmovima?
Upoznaj popularne renesansne plesove.
Istraži: Plesovi današnjice
Koja je uloga plesa u današnje vrijeme? U kojim prigodama plešemo? Navedi i opiši razlike između plesova koje izvode amateri i profesionalci.
Za koje je vrste plesova potrebno profesionalno umijeće plesne umjetnosti za koju je nužno dugogodišnje obrazovanje?
Promisli. Koje su dobrobiti plesa za zdravlje i kvalitetu života?
Kao i u srednjem vijeku, glazbala su renesanse bili pratnja pjevanju i plesu.
Možeš li zamisliti kako je izgledao život u renesansnim palačama ili gradovima?
Na kraljevskim su dvorovima živjele stotine, ponekad i tisuće dvorjana s njihovom poslugom.
Kako je zvučala glazba koja se izvodila na dvoru, gradskim trgovima ili sajmovima?
Upoznaj popularne renesansne plesove.
Plesovi danas
U kojim prigodama danas plešemo?
Promisli. Zašto je ples važan za zdravlje?
Uz plesove, u renesansi se po prvi puta javljaju i samostalne instrumentalne skladbe namijenjene slušanju, koncertnom izvođenju. Primjerice tema s varijacijama, fantazija, toccata (čitaj: tokata), ricercar (čitaj: ričerkar) i sl.
U renesansi se po prvi puta javljaju i instrumentalne skladbe za slušanje.
Provjeri usvojenost ishoda
Radni materijali za djecu s teškoćama u učenju