Klasicizam
Za sve su krivi Pompeji
Klasicizam je umjetnički stil druge polovine 18. stoljeća, a njegova su glavna obilježja jasan i skladan izraz te prevlast razuma nad osjećajima. U glazbi se to razdoblje naziva još i bečka klasika. Za stvaranje novoga stila zaslužno je arheološko iskapanje grada Pompeja.
Klasicizam je umjetnički stil koji počinje nakon baroka.
U glazbi se to vrijeme naziva još i bečka klasika.
Početkom klasicizma počelo je iskapanje grada Pompeja u Italiji.
To je utjecalo na pojavu stila klasicizma.
Iz umjetnosti nestaje barokna kićenost, a umjetnici svoje uzore ponovno traže u staroj umjetnosti antike koja odiše jednostavnošću i jasnoćom. Sljedeća će ti fotografija otkriti o kojoj je kulturi riječ.
Umjetnost više nije raskošna i bogata kao u baroku.
Umjetnici ponovno traže uzore u starom vijeku.
Umjetnost postaje jednostavna.
Sljedeća će ti fotografija otkriti o kojoj je kulturi starog vijeka riječ.
Pogledaj remek djela vizualnih umjetnosti čiji su autori pronašli uzor u antičkoj umjetnosti.
Pogledaj umjetnička djela čiji su autori pronašli uzor u umjetnosti starog vijeka.
U književnosti se antički uzor ogledao u jasnoći izražavanja. Pisci su preuzeli čvrsta pravila antičke književnosti. Likovi u književnim djelima nisu realni jer imaju jednu prenaglašenu osobinu, npr. škrtost. Takve su osobine u djelima osuđivane te književna djela dobivaju odgojnu ulogu. Klasicistička djela bit će temelj za mnoga libreta klasicističkih opera.
Pisci su preuzeli čvrsta pravila književnosti starog vijeka.
Mnoge priče upotrijebit će se u operama klasicizma.
Filozofi vladaju, a vladari filozofiraju
Teško je zamisliti ijedno drugo razdoblje u povijesti koje je bilo toliko puno optimizma kao 18. stoljeće. Kroz prosvjetiteljstvo racionalizam se proširio na javni i politički život, raste zanimanje za znanost, znatiželja i preispitivanje dogmi. Rezultat takvog razmišljanja bila je Enciklopedija - riznica znanja, moćno oružje u borbi protiv feudalnog sustava.
Jean Jacques Rousseau pisao je ne samo filozofske, već i stručne članke iz područja glazbe. Ideje prosvjetiteljstva uvelike su utjecale i na glazbu koja je trebala oplemenjivati i odgajati građanstvo. Istu ulogu imala je muzika i u razdoblju antike.
Kakvu ulogu ima glazba u današnjem društvu?
U klasicizmu ljude zanima znanost i istraživanje svijeta.
U ovo vrijeme nastala je Enciklopedija koja sadrži mnogo informacija o svemu oko nas.
Jean Jacques Rousseau pisao je o glazbi.
Ljudi su mislili da je uloga glazbe odgajati građanstvo.
Što misliš kakvu ulogu ima glazba u društvu danas?
Usporedi!
Poslušaj skladbe.
Jean Jacques Rousseau 1752. napisao je komičnu jednočinku Seoski vrač koja je postigla veliki uspjeh.
Mladi Mozart sa svega dvanaest godina skladao je 1768. godine parodiju te kratke opere u obliku singspiela Bastien i Bastienna.
Jean Jacques Rousseau napisao je šaljivu operu "Seoski vrač" koja je postigla veliki uspjeh.
Mladi je Mozart sa dvanaest godina skladao sličnu kratku operu "Bastien i Bastienna".
Istraži
Istraži dodatne informacije o operama čije si uvertire slušala/o. Opiši likove i usporedi sadržaje tih opera. Koje značajke klasicizma uočavaš kod likova? Svoje zaključke prezentiraj putem digitalnog alata.
Istraži još jednu operu klasicizma.
Opiši radnju opere i glavne likove.
Izradi plakat o toj operi.
Napiši mi simfoniju
Iako su prosvjetiteljske ideje ojačale građanstvo kao društveni sloj, aristokracija je još uvijek dominantna. Dvorovi još uvijek imaju svoje privatne orkestre koje vode priznati glazbenici i skladaju prema željama i ukusu dvorske publike.
Tek krajem 18. stoljeća građanstvo preuzima vodeću ulogu u društvu stvorivši uvjete za stvaranje građanske umjetnosti. Glazba je tako postala dostupna široj građanskoj javnosti kroz kućno muziciranje i koncerte.
Najviše se sviralo i pjevalo na dvorovima.
Plemići su imali svoje orkestre koje su vodili poznati glazbenici.
Građanstvo polako raste i počinje se svirati i pjevati u građanskim kućama.
I dok su na dvoru skladatelji ugađali ukusima dvorske publike, jačanjem građanske klase mijenja se i društveni položaj glazbenika. Postaju samostalni umjetnici što im donosi veću slobodu izražavanja, ali i obveze oko organizacije umjetničke djelatnosti.
Tako su glazbenici morali sami tražiti tko će tiskati i izvesti njihova djela, oglašavati koncerte, pratiti ukus publike i kritike. Počinje se formirati glazbena industrija u kojoj je bitan čimbenik u stvaranju stila - novac.
Kako se danas nazivaju ista zanimanja glazbene industrije? Privlači li te koje od njih?
Glazbenici postaju samostalni i slobodni umjetnici.
To znači da mogu sami birati što će i kako skladati.
Moraju sami tražiti tko će tiskati i izvoditi njihove skladbe.
Moraju sami raditi plakate za svoje koncerte.
Počinje se stvarati glazbena industrija u kojoj je važan - novac.
Kako se danas zovu zanimanja glazbene industrije?
Bi li htio raditi u glazbenoj industriji?
Glazbene vrste klasicizma
Skladatelji bečke klasike nastavili su tradiciju izražavanja svojih glazbenih ideja kroz različite glazbene vrste. Neke su glazbene vrste preuzeli iz prethodnog stilskog razdoblja, baroka, i nastavili ih razvijati. Kod drugih su preuzeli samo naziv promjenivši im unutarnju građu iz temelja. Trećima je pak struktura ostala ista, ali je naziv postao posve drugačiji.
Skladatelji bečke klasike nastavili su skladati različite vrste skladbi kao i skladatelji u baroku.
Neke vrste skladbi su ostale iste kao u baroku, neke su se promijenile, a nastale su i potpuno nove vrste skladbi.
Instrumentalne vrste
Potraži dodatne informacije o ovoj simfoniji. Nazivi su stavaka programski, što znači da glazba opisuje neki izvanglazbeni sadržaj. Što opisuje ova simfonija? Odgovara li sadržaj simfonije Disneyjevoj animaciji? Pridonosi li animiranje klasične glazbe njenoj popularizaciji ili stvara krivu sliku o skladbi i kvari osobni doživljaj slušatelja? Organizirajte raspravu u razredu.
Potraži dodatne informacije o ovoj simfoniji.
Što opisuje ova simfonija?
Je li crtani film dobro opisao glazbu?
Razgovaraj o tome s prijateljima u razredu.
Skladatelji još od vremena baroka tempo bilježe latinskim oznakama. Međutim, postoje divergentna tumačenja kojom bi se brzinom određeni tempo trebao izvoditi. Metronom je, kao sprava za određivanje brzine tempa, nastao tek u 19. stoljeću pa je teško odrediti koju su brzinu izvedbe skladatelji podrazumijevali pod pojedinom oznakom tempa.
Poslušaj videozapis. Usporedi ove dvije interpretacije iste Mozartove skladbe. Koja ti se interpretacija više sviđa?
Skladatelji još od vremena baroka tempo bilježe latinskim oznakama.
Tek je kasnije izumljen metronom (sprava koja točno mjeri tempo) tako da je teško reći u kojem tempu se neka skladba iz klasicizma treba svirati.
Poslušaj videozapis.
Ova je skladba odsvirana na dva različita načina.
Koji način ti se više sviđa?
Humor u glazbi
Mozart je jako volio šalu. Čak je napisao skladbu Glazbena šala. Pročitaj i njegova pisma sestri Nannerl i otkrit ćeš pregršt duhovitih i šaljivih rečenica upućenih voljenoj sestri s dugih turneja Europom. Potraži dodatne informacije o Mozartovom smislu za humor.
Poslušaj videozapise. Na koji način izvođači izražavaju glazbeni humor? Što misliš bi li se Mozartu svidjele ove glazbene šale?
Mozart je jako volio šalu.
Čak je napisao skladbu Glazbena šala.
Poslušaj videozapise.
Na koji se način izvođači šale?
Što misliš bi li se Mozartu svidjele ove glazbene šale?
Vokalno-instrumentalne vrste
Početkom 18. stoljeća brojna su kazališta tadašnje Europe izvodila različite opere. Mnoge su opere bile vrlo popularne, ali kratkog trajanja, baš kao i mnogobrojni hitovi današnjice.
Plemstvo je dolazilo u kazalište zabavljati se uz operu seriju (ozbiljnu operu). Između činova opere serije nekoliko pjevača i mali orkestar izvodili su komične glazbene intermezze. Ta su djela bila toliko popularna da su se vrlo brzo počela izvoditi samostalno kao opere buffa (šaljiva opera). Prikazivala su duhovite zgode iz svakodnevnoga života. Likovi su bili prevareni škrci, stari skrbnici, lukave sluge, svojegave djevojke.
Početkom 18. stoljeća europska su kazališta izvodila mnoge opere.
Neke su opere bile jako popularne, ali vrlo kratko.
Plemići su dolazili u kazalište zabavljati se uz "ozbiljnu operu".
Između činova te "ozbiljne opere" nekoliko pjevača i mali orkestar izvodili su šaljive kratke skladbe.
Te su kratke opere bile toliko popularne da su se vrlo brzo počele izvoditi i izvan "ozbiljnih opera".
Kratke skladbe pretvorile su se u "šaljive opere".
Prikazivale su smiješne događaje iz života.
Glazbeni oblici
Usporedi i zaključi
Simfonija, sonata, koncert i komorne vrste klasicizma slične su, a istodobno vrlo različite glazbene vrste. Sljedeća pitanja pomoći će ti usporediti glazbene primjere.
Koliko stavaka imaju skladbe? Kojemu su izvođačkom sastavu namijenjene? Koji je raspored tempa unutar skladbe? Kojega su oblika pojedini stavci skladbe?
Sastavi tablicu i rezultate prezentiraj u razredu.
Simfonija, sonata, koncert i komorne vrste klasicizma slične su, ali i vrlo različite glazbene vrste.
Prisjeti se po čemu su slične, a po čemu različite.
Ova će ti pitanja pomoći:
Imaju li jedan ili više stavaka?
Koji izvođači sviraju te skladbe?
Glazbala
U klasicizmu se ustaljuje sastav orkestra. Mnoga glazbala ulaze u njegov stalni postav.
U klasicizmu mnoga glazbala ulaze u stalni sastav orkestra.
Orkestar
Iako je broj glazbenika u orkestru veći nego u baroku, još uvijek nema dirigenta nego orkestrom ravna koncert-majstor ili skladatelj uz čembalo. Orkestar je mogao imati od 25 pa sve do 60 svirača. Svaka orkestralna skupina ima svoju ulogu u orkestru.
Orkestar još uvijek nema dirigenta.
Orkestrom upravlja koncert-majstor ili skladatelj uz čembalo.
Orkestar može imati od 25 pa sve do 60 svirača.
Glazbene značajke - zaključi
Klasicizam i danas, svugdje oko tebe
Razmisli! Koje su tekovine klasicizma koje danas prepoznaješ oko sebe? Teže li arhitekti i danas simetriji?
Vodi li te u tvojim odlukama razum ili osjećaji?
Kako se danas usustavljuje znanje? Je li znanje svima jednako dostupno? Imaju li svi jednake mogućnosti školovanja?
Poznaješ li sva svoja prava? Poštuju li se sva kroz povijest izborena prava? Jesu li ljudi u demokratskom društvu poput našeg slobodni?
Razmisli!
Mogu li danas sva djeca ići u školu ili samo neka?
Imaju li svi jednake škole ili se one razlikuju?
Imaju li danas svi ljudi jednaka prava?
Znaš li koja su tvoja, dječja prava?
Provjeri svoje znanje
Radni materijali za djecu s teškoćama u učenju