Glazba 20. stoljeća
Istodobna raznolikost
Poslušaj skladbe. Sve su nastale u 20. stoljeću. Pripadaju li istom glazbenom stilu?
Jesu li ti sve skladbe privlačne za slušanje?
Poslušaj skladbe.
Sve su nastale u 20. stoljeću.
Pripadaju li sve skladbe istom stilu?
Sviđaju li ti se sve skladbe?
U umjetnosti 20. stoljeća usporedno postoji više različitih stilova. Zbog toga, za razliku od proteklih razdoblja, 20. stoljeće nema jedinstveni naziv. Čak je čest slučaj da stvaralaštvo jednog umjetnika ne pripada samo istom stilu, već u svom stvaralaštvu prolazi kroz više njih. To je posljedica romantičarske težnje za individualnošću.
U umjetnosti 20. stoljeća u isto vrijeme postoji više različitih stilova.
Umjetnik ne stvara glazbu samo jednog stila, već ih često mijenja.
Umjetnici 20. stoljeća skloni su, pod utjecajem znanosti i tehnologije, istraživanju i eksperimentiranju i na sličan se način izražavaju na svim poljima umjetnosti. Preispituju tradicionalne vrijednosti, istražuju stilove prošlih razdoblja, inspiriraju se kulturama egzotičnih krajeva svijeta, služe se apstrakcijom i ne prilagođavaju se ukusu šire publike koja ne razumije uvijek suvremenu umjetnost.
Zbog toga klasična umjetnost 20. stoljeća ima uži krug publike te se javlja popularna glazba kao nova vrsta glazbe namijenjena široj populaciji.
Umjetnici 20. stoljeća istražuju kao i znanstvenici.
Proučavaju umjetnost prošlih vremena i dalekih krajeva.
Nije im najvažnije stvarati umjetnost koja će se svima svidjeti.
Zbog toga što mnogi ljudi ne razumiju glazbu skladatelja klasične glazbe, nastaje popularna glazba koja se sviđa velikom broju ljudi.
Pogledaj remek djela vizualnih umjetnosti različitih pravaca 20. stoljeća.
Pogledaj neka važna djela umjetnosti 20. stoljeća.
Drugu polovinu 20. stoljeća obilježila su djela realizma, avangarde, teatra apsurda, ali i trivijalna književnost, npr. znanstvena fantastika i strip.
Film je nova autentična umjetnost 20. stoljeća. Iako su prvi filmovi bili umjetnički, film je ubrzo privukao masovnu publiku zbog čega je naglasak na zadovoljavanju ukusa publike i profitu što često ne ide u koristi njegovoj umjetničkoj vrijednosti. Veliku popularnost stječu crtani filmovi.
U novijoj se književnosti javljaju razni stilovi, kao i znanstvena fantastika te strip koji su privlačni većem broju ljudi.
Film je nova umjetnost i brzo je privukao veliku publiku.
Jako su popularni i crtani filmovi.
Sve je relativno i neodređeno
Znanost i tehnologija dosegle su u 20. stoljeću nezamislivo ubrzanje. Čovjek je zavirio u mikrosvijet, svemirska prostranstva i ljudsku podsvijest, razvojem informatičke tehnologije svijet je pretvorio u globalno selo.
Neke svemirske letjelice imaju instrumente koji mogu uhvatiti elektromagnetske vibracije. Znanstvenici su te vibracije pretvorili u zvučne valove i otkrili nam kako zvuči svemir.
Znanost i tehnologija jako su se brzo razvijali.
Čovjek je zavirio u mikrosvijet i svemir.
Razvojem informatike svijet je postao vrlo otvoren.
Neke svemirske letjelice imaju instrumente koji mogu uhvatiti vibracije u svemiru.
Znanstvenici su te vibracije pretvorili u zvukove i otkrili nam kako zvuči svemir.
Problemi i rješenja
Europljani su do početka 20. stoljeća istraživali i kolonizirali sve kontinente gdje su nametnuli europsku kulturu i način života. Ubrzo je uslijedio Prvi svjetski rat koji je izazvao ekonomsku krizu, ali i početak globalne civilizacije. Drugi svjetski rat bio je još strašniji, nakon kojeg je počelo razdoblje hladnog rata, političke podijeljenosti svijeta i lokalnih ratova. Industrijalizacija je promijenila društvo uz dobre, ali i loše posljedice. Nastaje veliki jaz između bogatih i siromašnih, uništavanje prirodnih resursa i bioraznolikosti.
Mnogi angažirani umjetnici izražavali su svoje osjećaje i stavove o aktualnim zbivanjima u svijetu.
U 20. stoljeću su se dogodila dva velika svjetska rata.
Europljani su istražili sve kontinente i na njih donijeli svoju kulturu i način života.
Razvoj tehnologije i industrije promijenio je ljude, ali i prirodu.
Ljudi su počeli napredovati, ali su uz to počeli uništavati prirodu.
Mnogi su umjetnici izražavali svoje osjećaje i razmišljanja o svemu što se događa u svijetu.
Razmisli! Na koji način ti možeš pridonijeti rješavanju gore navedenih problema? Jesi li spreman promijeniti svoje životne navike kako bi pridonio boljoj budućnosti čovječanstva?
Razmisli!
Na koji način ti možeš pomoći rješavanju problema u svijetu?
Jesi li spreman promijeniti svoje navike kako bi svijet bio ljepše mjesto?
Glazba za svakoga
Iako već glazba romantizma postaje dostupna sve većem broju ljudi nego u ranijim razdobljima, industrijalizacija je glazbu pronijela u svaki dom svakog kutka svijeta. Pojavom masovne publike promijenila se i glazba. Najzastupljenija postaje popularna glazba dok avangardnu klasičnu glazbu prati manji dio publike. Najšira publika radije sluša glazbena djela ranijih stilskih razdoblja. Tradicijska glazba gubi svoju prvotnu ulogu, izvlači se iz konteksta i postavlja na pozornicu kao kakav muzejski izložak.
Razvojem tehnologije glazba ulazi u svaki dom diljem svijeta.
To je promijenilo glazbu.
Najviše ljudi sluša popularnu glazbu, a klasična glazba ima puno manje publike.
Tradicijska glazba se sve manje izvodi u selima, a sve više na pozornicama.
Istraži! Tko je bio Alessandro Moreschi? Kakvu je ulogu u muzikologiji (znanosti o glazbi) imalo otkriće snimanja zvuka?
Istraži!
Tko je bio Alessandro Moreschi?
Kako je otkriće snimanja zvuka pomoglo u istraživanju glazbe?
Glazbeni stilovi
Pravci i tehnike
Stvori i ti svoj dvanaesttonski niz koristeći Digitalni glazbeni laboratorij. Sve što trebaš je dobro izmiješati tonove kromatske ljestvice.
Stvori i ti svoj niz od 12 tonova koristeći Digitalni glazbeni laboratorij.
Sve što trebaš je dobro izmiješati 12 različitih tonova kromatske ljestvice.
Kromatska ljestvica
Serijalna tehnika
U čast svom učitelju Olivieru Messiaenu, Pierre Boulez je u prvoj knjizi svojih skladbi Strukture za dva klavira upotrijebio prvu seriju iz Messiaenove etide Modusi vrijednosti i intenziteta. Poslušaj videozapise.
Prepoznaješ li seriju u skladbama? Možeš li uživati u toj glazbi? Treba li glazba biti proračunata i racionalna?
Serijalna tehnika
Poslušaj videozapise.
Možeš li uživati u toj glazbi?
Istraži!
Mozart je skladao skladbu Musikalisches Würfelspiel (Glazbena igra kockama) KV 516f. Potraži dodatne informacije o toj skladbi.
Mozart je skladao skladbu "Musikalisches Würfelspiel" ("Glazbena igra kockama").
Potraži informacije o toj skladbi.
Skladba ima samo dvije vrlo jednostavne ritamske figure koje se naizmjenično ponavljaju. Način na koji će to izvođač učiniti određuje on sam. Prva se ritamska figura ponavlja uvijek isti broj puta, a druga se izvodi principom dodavanja.
Istraži!
Što je to Gaussova dosjetka i kakva je povezanost sa skladbom koju si upravo odslušala/o?
U tradicijskoj se glazbi također rabi princip dodavanja. Saznaj što su to nabrajalice.
Skladba ima samo dva ritma koji se izmjenjuju i ponavljaju.
Izvođač sam odlučuje kako će ih izmjenjivati i ponavljati.
Nove glazbeno-scenske vrste
Rock-opera je ciklus rock-pjesama povezanih u priču. Rock-opere prvenstveno su objavljene kao konceptualni albumi, a tek potom su postavljeni na scenu.
Istraži! Koje su razlike između rock-opere, rock-mjuzikla i mjuzikla? Navedi primjere.
Rok opera je skup rok pjesama povezanih u priču.
Rok opere se uglavnom prvo objavljuju kao albumi, a tek kasnije se izvode scenski.
Nove vrste glazbe
World music je višeznačan pojam. U početku se odnosio na sve vrste izvaneuropske glazbe. Danas označava tradicijsku glazbu određenih etničkih skupina i domorodaca, glazbu inspiriranu tradicijskom glazbom kao i glazbu nastalu spajanjem različitih glazbenih tradicija.
World music (svjetska glazba) je riječ koja opisuje tradicijsku glazbu raznih naroda svijeta i glazbu koja je inspirirana tradicijskom glazbom.
Ponekad opisuje i glazbu koja je nastala spajanjem različitih tradicijskih glazbi.
Nastanak elektroničke glazbe vežemo uz konkretnu glazbu. Ona je izravan nastavak na brutizam koji se koristio šumovima i bukom umjesto tonovima. Francuski inženjer i skladatelj Pierre Schaeffer snimao je zvukove iz svoje okoline i elektronički ih obrađivao u smislenu cjelinu.
U Studiju za elektroničku glazbu na Zapadnonjemačkom radiju u Kölnu skladatelj Karlheinz Stockhausen stvara prve skladbe nastale od potpuno elektronički stvorenih zvukova.
Ubrzani razvoj elektroničkih glazbala utječe na sve vrste glazbe pa tako nastaje i elektronička popularna glazba. Danas i izvođači klasične glazbe sviraju na elektroničkim inačicama tradicionalnih glazbala.
Skladatelj Karlheinz Stockhausen stvorio je prve skladbe nastale od potpuno elektroničkih zvukova.
Zbog brzog razvoja elektroničkih glazbala nastaje i elektronička popularna glazba.
Danas i izvođači klasične glazbe sviraju na elektroničkim tradicionalnim glazbalima.
Notacija
Skladatelji 20. stoljeća otkrivaju nove zvukovne boje, nove tehnike sviranja glazbala i nove izvore zvuka te im tradicionalna notacija nije više bila dostatna da zapišu ono što su zamislili. Neki skladatelji proširuju paletu glazbenih simbola i znakova dok se drugi okreću sasvim novim vrstama notacije.
Skladateljima 20. stoljeća način zapisivanja nota nije više bio dovoljan za ono što su oni skladali.
Zbog toga neki skladatelji dodaju nove vrste glazbenih simbola i znakova, a neki izmišljaju potpuno nove načine zapisivanja nota.
Anestis Logothetis: Styx
Kod grafičke notacije tradicionalna notacija zamijenjena je novim znakovima uz dodatna objašnjenja za izvođače. Ti znakovi su poput legende koje skladatelj sam smišlja, nisu standardizirani.
John Cage: Variations I
Glazbena grafika je vrsta grafičkog zapisa koja je samostalno likovno djelo. Asocijativnim tumačenjem zapisa izvođač je ujedno i skladatelj.
Anestis Logothetis: Styx
Grafička notacija je način zapisivanja nota s potpuno novim znakovima.
Skladatelji moraju izvođačima pisati objašnjenja kako bi znali što znači koji znak.
John Cage: Variations I
Glazbena grafika je vrsta zapisivanja nota koja je i likovno djelo.
Izvođač je ujedno i skladatelj, sam zaključuje što piše da treba odsvirati.
Glazbene značajke - zaključi
Što nam je 20. stoljeće ostavilo u nasljeđe?
Razmisli! Za razliku od ranijih stilskih razdoblja, o 20. stoljeću možeš slušati od živih svjedoka toga vremena. Zanimaš li se kakvo su odrastanje imali tvoji roditelji? Koliko se to vrijeme razlikuje od vremena u kojem ti odrastaš? Koje su pozitivne, a koje negativne strane?
Je li tehnološki napredak uvijek pozitivan? Koje su pozitivne, a koje negativne posljedice tehnološkog napretka?
Na koji način su tvoji roditelji dolazili do "nove" glazbe, na koji način su ju slušali i koliko im je bila dostupna? Za današnje vrijeme karakteristična je hiperprodukcija glazbe. Imaš li poteškoća izabrati koju glazbu ćeš slušati? Imaš li svoju glazbenu kolekciju?
Koji glazbeni festival želiš posjetiti? Smatraš li da bi festivali trebali biti ekološki svjesniji?
Razmisli!
O 20. stoljeću možeš slušati od ljudi koji su i danas živi.
Pitaj roditelje kakvo su imali odrastanje.
Koliko se njihovo vrijeme odrastanja razlikuje od vremena u kojem ti odrastaš?
Koje su dobre, a koje loše strane?
Na koji način su tvoji roditelji dolazili do "nove" glazbe?
Na koji način su ju slušali?
Danas ima jako puno novih pjesama.
Kako odlučuješ koju glazbu ćeš slušati?
Provjeri svoje znanje
Radni materijali za djecu s teškoćama u učenju