Tonska građa

Uvod

Zamisli da si se vremeplovom vratio u tridesete godine dvadesetoga stoljeća. Šetajući ulicom nailaziš na dvije plesne dvorane, jednu nasuprot druge. Iza vrata dopiru zvuci glazbe, koji te pozivaju na ples. Kroz koja ćeš vrata ući? Odluči nakon što poslušaš predložene skladbe.

Poslušaj videozapise i usporedi ih s obzirom na dojam. Koja ti se skladba više sviđa i rado bi je ponovno slušao ili zaplesao uz nju? Objasni.

Kako možeš utvrditi koju skupinu tonova skladatelji koriste u pojedinoj skladbi i na koji je način organizirana tonska građa u pojedinoj skladbi?

Koristeći Digitalni glazbeni laboratorij odsviraj tebi dragu pjesmu. Zatim odsviraj sve tonove melodije, ali redoslijedom od najdubljeg do najvišeg. Upravo ti tonovi čine tonsku građu tvoje omiljene pjesme. Znaš li o kojoj je ljestvici riječ? Saznaj više sudjelujući u sljedećim aktivnostima.

Upoznaj tonsku građu kroz povijest

Zaviri u daleku prošlost i otkrij kako su organizirani tonovi u skladbama starih civilizacija.

Pentatonska ljestvica

Jedna od najstarijih poznatih ljestvica je pentatonska ljestvica, a čini je niz od pet različitih tonova. U ovoj je ljestvici skladana glazba mnogih starih civilizacija, primjerice drevne Kine i Japana.

Pentatonsku ćeš ljestvicu prepoznati i u mnogim tradicijskim napjevima Europe, u glazbi starih Kelta, Međimurja, ali i u popularnoj glazbi. 

Najprije poslušaj videozapis   u pjesmi My Girl grupe Temptations, a zatim i cijelu pjesmu. Tonsku građu riffa i vokalne dionice čine tonovi pentatonske ljestvice koju si upoznao u prethodnim aktivnostima.

Zapjevaj tonove pentatonske verzije uz videozapis. Pri ponovnom pjevanju pridruži se solistu osmišljavajući pritom vlastite improvizacije na neutralni slog po želji (da-ba, du-ba, du-va i sl.)

Saznaj više!

Zapadnoeuropska se glazba, kao i mnoge vaneuropske glazbe, u velikoj mjeri temelji na ljestvicama koje polustepen smatraju najmanjim mogućim razmakom između dva tona. Ljestvice razlikujemo prema rasporedu cijelih i polustepena.

Međutim, mnoge glazbe svijeta, primjerice arapska i indijska glazba, koriste još od davnine i intervale manje od polustepena - četvrtstepene. Više saznaj u jedinicama Islamska glazba i Indijska glazba.

Polustepen na klavijaturi čine tonovi odsvirani na bilo kojoj bijeloj tipki i susjednoj crnoj ili tonovi odsvirani na dvije susjedne bijele tipke između kojih nema niti jedne crne. Provjeri na virtualnom glasoviru.

Promisli i prokomentiraj s prijateljima u razredu. Na kojim je suvremenim glazbalima najmanji mogući intervalski razmak polustepen, a na kojima mogu odsvirati i manji intervali od polustepena?

Glazba renesanse, kao i srednjega vijeka, skladana je u starim načinima. Zvučno mogu podsjetiti na dur ili mol ljestvice. Upoznaj zvuk starih načina sudjelujući u sljedećim aktivnostima.

Poslušaj audiozapise starih načina.

U starim su načinima skladane brojne tradicijske, ali i popularne skladbe današnjice. 

U razdobljima baroka, klasicizma, romantizma te početkom 20. stoljeća, klasičnom glazbom dominiraju durski i molski tonalitet. Većina pjesama koje pripadaju popularnoj glazbi su također skladane u durskom i molskom tonalitetu. Bitno je obilježje durskoga i molskog tonaliteta postojanje tonalnog centra (prvi stupanj ljestvice - tonika) kojem gravitiraju svi tonovi u ljestvici.

Poslušaj videozapise. Usporedi svoj doživljaj durskog i molskog tonskog roda. Zvučna slika koje inačice odgovara sadržaju pjesme? Koja je inačica u izvornom tonskom rodu, durska ili molska?

Dur vs. mol

Upoznaj zvuk dur ljestvice te prirodne, harmonijske i melodijske mol ljestvice.

Promisli. Što se postiže promjenom tonaliteta primjerice u pjesmi, koja se sastoji od puno strofa pjevanih na istu melodiju ili u složenim glazbenim oblicima instrumentalnih skladbi?

Skladatelji i aranžeri glazbe mogu mijenjati tonalitet pojedinim glazbenim cjelinama ili strofama pjesme, glazbenim cjelinama unutar pojedinačnih stavaka kompleksnih, višestavačnih skladbi i sl. Promjena tonaliteta unutar skladbe ili pojedinačnog stavka naziva se modulacija. 

Cjelostepena ljestvica

Već u početnim taktovima skladbe Voiles uoči kretanje melodije u cjelostepenom pomaku. U zapadnoeuropsku klasičnu glazbu u uporabu ulazi u 19. stoljeću, a osobito su je rado koristili impresionistički skladatelji.

Kromatska ljestvica

Kromatska ljestvica dijeli oktavu na 12 jednakih razmaka, polustepena.

Provjeri usvojenost ishoda