U 17. i 18. stoljeću, u udruživanju srednjovjekovnih i renesansnih plesova u parove (pavana je prethodila gagilardi, a bassa danza tourdionu i sl.) te rijetkima koncertnim oblicima (primjerice ricercar, fantazija, toccata) nalazimo začetke koncertne cikličke instrumentalne skladbe baroka. Suita je jedna od glazbenih vrsta ovoga tipa.
Osamnaesto stoljeće dodatno produbljuje jaz između društvenoga i teatarskoga plesa – baleta, koji svoj vrhunac doživljava u baletima 19. stoljeća.
U 17. i 18. stoljeću, udruživanjem srednjovjekovnih i renesansnih plesova u parove, a zatim i skladbe s nizom od 3 i više stavaka, nastaju koncertne cikličke instrumentalne skladbe poput suite.
Kakvog su karaktera stavci barokne suite?
Prisjeti se primjera plesne glazbe koje rado slušaš.
Plešeš li lakše uz ujednačeni ili promjenjivi tempo? Koje glazbene sastavnice posebno ističu plesni karakter skladbe?
Sudjelujući u sljedećim aktivnostima upoznat ćeš značajke pojedinih plesnih stavaka barokne suite.
Poslušaj audiozapise.
Poslušaj videozapise stavaka barokne suite i odredi značajke pojedinoga plesa. Zapleši uz odabrani ples!
Četiri se najčešća suitna stavka u većini baroknih suita javljaju sljedećim redoslijedom: allemande – courante – sarabande – gigue.
Allemande (čitaj: almand) je umjereni ili brzi ples njemačkoga podrijetla. Ples započinje uzmahom, a sklada se u četverodobnoj mjeri.
Postavši obveznim suitnim stavkom allemande je redovito polifono oblikovan. Skladana je najčešće u baroknom dvodijelnom obliku. I u odslušanome primjeru zamjećuje se jasna dvodijelnost: aabb aabb.
Courante (čitaj: kurant) je brzi, francuski ples.
Ples započinje uzmahom, a sklada se u trodobnoj ili šesterodobnoj mjeri. Postavši suitnim stavkom courante je često polifono oblikovan. Dvodijelnoga je oblika.
Sarabande (čitaj: saraband) je polagani ples. Španjolskoga je podrijetla.
S obzirom na polagani tempo, ples ne započinje predtaktom, poput bržih plesova, a sklada se u trodobnoj mjeri. Sarabandu karakterizira homofoni slog i trodijelni oblik.
Gigue (čitaj: žig) je živahni ples, podrijetlom s Britanskoga otočja (karakterističan je za Englesku i Irsku).
Ples započinje predtaktom, a karakterizira ga trodijelni (trodobna, šesterodobna, deveterodobna mjera) takt. Postavši obveznim suitnim stavkom gigue je redovito polifono oblikovan.
Allemande (čitaj: almand) je umjereni ili brzi njemački ples. Započinje uzmahom, a pisan je u četverodobnoj mjeri.
Courante (čitaj: kurant) je brzi, francuski ples. Započinje uzmahom, a pisan je u trodobnoj ili šesterodobnoj mjeri.
Sarabande (čitaj: saraband) je polagani španjolski ples, u trodobnoj mjeri.
Gigue (čitaj: žig) je živahni ples, karakterističan za Englesku i Irsku. Započinje predtaktom, a karakterizira ga trodijelni (trodobna, šesterodobna, deveterodobna mjera) takt.
Pojam suita dolazi od francuske riječi suite (od suivre: slijediti), a prevodi se kao niz, slijed. Ovaj se naziv rabi uglavnom u engleskoj i njemačkoj glazbenoj literaturi, Talijani češće rabe naziv partita (podijeljena, sastavljena od dijelova – stavaka), a Francuzi partie ili ordre (red, redoslijed).
Vrhunac je doživjela u razdoblju baroka, a možemo je opisati kao instrumentalnu vrstu sastavljenu od niza stavaka plesnoga podrijetla. Stavci barokne suite kontrastnog su tempa, mjere i karaktera, a zajednički im je tonalitet (ponekad se u durskoj suiti javlja stavak u istoimenom molskom tonalitetu). Značajka suitnih stavaka je koncertni karakter, odnosno namijenjeni su slušanju, a ne plesu kao u razdobljima srednjega vijeka i renesanse. Takvi se plesovi nazivaju stilizirani plesovi.
Pojam suita dolazi od francuske riječi suite, a prevodi se kao niz, slijed.
Barokna suita je instrumentalna vrsta sastavljena od niza stavaka plesnoga podrijetla. Stavci barokne suite su kontrastnog tempa, mjere i karaktera.
Suitni stavci imaju koncertni karakter, odnosno namijenjeni su slušanju. Takvi se plesovi nazivaju stilizirani plesovi.
Čine li strukturu barokne suite isključivo plesovi?
motoričnost
Motoričnost je ritamska značajka mnogih baroknih skladbi.
Očituje se u stalnom, jednoličnom ponavljanju određene ritamske figure što stvara dojam neprekinutoga glazbenoga toka.
Poslušaj videozapise.
Usporedi dvije izvedbe plesnoga stavka Bourrée Johanna Sebastiana Bacha. Koja ti je izvedba zanimljivija? Zašto?
Potraži dodatne informacije o neobičnoj glazbenoj suradnji astronautkinje Cady Coleman i rock-glazbenika Iana Andersona. Ovaj duet na relaciji Zemlja - svemir realiziran je 12. travnja 2011. godine, povodom pedesete godišnjice povijesnoga pothvata Jurija Gagarina. Legendarni je astronaut na ovaj datum 1961. godine, u svemirskoj letjelici Vostok 1 na 1 sat i 48 minuta otputovao u svemir.
Georg Friedrich Händel (1685. – 1759.) je bio njemački skladatelj, naturalizirani Englez. Naime, rođen je u Halleu u Njemačkoj. Godine 1710. seli se u na dvor kneza izbornika Georga I., koji ubrzo postaje engleskim kraljem. Händel postaje engleskim državljaninom 1727. godine.
Orkestralne suite Glazba na vodi i Glazba za kraljevski vatromet najpopularnija su skladateljeva instrumentalna djela. Obje skladbe nastale su na zahtjev kralja Georga I. i namijenjene su izvođenju na otvorenom. Suita Glazba na vodi praizvedena je 17.07.1717. godine, na Temzi za vrijeme kraljeva izleta prema Chelsea. Engleske dnevne novine The Daily Courant izvjestile su o povorci brodica koje su pratile kraljevsku lađu i lađu s glazbenicima, slušajući pri tome koncert.
Suita može početi uvodnim stavkom koji nije plesnoga karaktera, a zove se preludij ili uvertira. Između sarabandea i giguea obično se umeće više plesnih, ali i neplesnih stavaka.
Suite imaju najčešće 6-8 stavaka, ali ponekad broje i do 30 stavaka. Mogu završiti temom s varijacijama, eventualno u obliku chaconne ili passacaglie.
Plesni stavci suite
gavotte (čitaj: gavot), bourrée (čitaj: buré), passepied (čitaj: paspje), loure (čitaj: lur), polonaise (čitaj: poloneza), menuett
Neplesni stavci suite
air (čitaj: er, arija), badinerie (čitaj: badineri),
ouverture (čitaj: uvertira), preludij
Suite mogu biti skladane za solistička glazbala (primjerice lutnju ili čembalo), komorne ili orkestralne sastave. Skladbe oblikovane kao suita za violinu uz pratnju bassa continua obično se nazivaju komornim sonatama (sonata da camera) i partitama.
Poslušaj još jedan preporučeni stavak, u dvije različite inačice. Stavak nosi francuski naziv Badinerie (čitaj: badineri) što znači šala. U glazbenoj literaturi romantizma češće se koristi naziv scherzo (tal. skerco - šala).
Prisjeti se odslušanih primjera i promisli o sljedećim pitanjima:
- Koje instrumentalne skupine čine orkestar u baroku?
- Koliko glazbenika je činilo baroknim orkestrom i tko njime upravlja?
- Imaju li čembalo i lutnja solističku ulogu ili su dio orkestralnoga korpusa?
- Orkestri toga vremena sastojali su se prvenstveno od gudača. Puhači i udaraljke koristili su se za isticanje svečanoga karaktera skladbe ili pak u skladbama izvođenim na otvorenim prostorima (poput Glazbe na vodi ili Glazbe za kraljevski vatromet) te u uvertirama opera.
- Orkestrom upravlja svirač na glazbalu s tipkama, prvi violinist, a ponekad i solist. Gotovo sve skladbe (izuzetak su instrumentalne skladbe za soliste) imaju stalnu harmonijsku i akordnu pratnju koja se naziva basso continuo ili neprekinuti bas.
- U izvedbi continua sudjeluje barem jedno akordno glazbalo: čembalo, orgulje ili lutnja, te melodijsko basovsko glazbalo: violončelo ili primjerice fagot (danas ponekad i kontrabas).
Suita nestaje s barokom da bi se zanimanje za nju ponovno pojavilo u romantizmu i glazbi 20. stoljeća. U klasicizmu je zamijenjena glazbenim vrstama, primjerice divertimento ili serenada, koje s oslanjaju s jedne strane na suitu, a s druge na oblike sontanoga ciklusa.
Za suite sastavljene od društvenih plesova ponovno se javlja interes u 20. stoljeću. Plesovi mogu biti obnovljeni stari suitni stavci, novi društveni plesovi poput valcera, tanga, sambe ili tradicijski plesovi. Osim utjecaja tradicijske glazbe, u mnogim primjerima nalazimo i elemente jazza, ali i moderne, atonalitetne stilove umjetničke glazbe.