Uz zvuk lire
Orfej je mitski pjevač, koji je svojom pjesmom krotio divlje zvijeri, prirodu, oduševljavao bogove i obične ljude. Motiv Orfeja ukorijenjen je u zapadnoeuropsku kulturu i nalazimo ga u svim oblicima umjetničkog izraza: književnosti, vizualnim umjetnostima, baletu, mjuziklu, opereti, operi, filmu te u djelima popularne kulture.
Sudbina Orfeja i Euridike opjevana je već u prvim opernim djelima, a tema je i prve opere - Orfej Claudija Monteverdija. Sudjelujući u sljedećim aktivnostima upoznat ćeš ulomke iz Monteverdijeve opere i usporediti ih s ulomcima iz Gluckove opere iste tematike (prve reformirane opere).
Prve opere ili nisu imale uvodni stavak ili se u tu svrhu koristio neki od postojećih instrumentalnih oblika, koji su nosili različite nazive: toccata, sinfonia, preludij i sl. Neodređenost naziva i oblika uvoda ranih opernih djela uoči na primjeru Toccate kojom počinje opera Orfej Claudia Monteverdija. Uvodni stavak je jednostavno označavao početak predstave. Nasuprot tome, uvertiru Gluckove reformirane opere karakterizira raznolikost i kontrastnost glazbenih ideja, koje trebaju slušatelja uvesti u atmosferu glazbene drame. Poslušaj videozapise, uoči i razvrstaj obilježja Monteverdijeve i Gluckove uvertire operi.
Poslušaj i usporedi videozapise.
Zbor je ravnopravan sudionik sa solistima u izlaganju dramske radnje i u Monteverdijevoj i u Gluckovoj operi.
Poslušaj videozapise dva zborska ulomka i usporedi ih prema glazbenim obilježjima i karakteru. Podijeli i osobne dojmove s kolegama u razredu.
Poslušaj Orfejevu tužaljku iz 2. čina Montverdijeve opere te Orfejevu tužaljku iz 3. čina Gluckove opere. Usporedi ulomke prema glazbenim obilježjima te osobnom dojmu.
Promisli. Zašto su bogovi Orfeju uvjetovali Euridikin povratak među žive? Smatraš li Orfejev postupak pri izlasku iz podzemlja očekivanim? Kakva je pouka ovoga mita?
Pazi! Gluckova i Calzabigijeva inačica na samome završetku odstupa od mita i uvodi se takozvani lieto fine (sretni završetak), sukladno praksi karakterističnoj za operu seriu. Nakon tužaljke Che farò senza Euridice? (Što ću ja bez Euridike?) na scenu, poput deusa ex machine iz grčke tragedije, dolazi Amor i razrješava situaciju, obznanjujući mu da su se bogovi uvjerili u njegovu vjernost i da će mu vratiti Euridiku. Opera završava himničkom pjesmom o pobjedi ljubavi Trionfi Amore.
Didonina tužaljka
Sve do dolaska Georga Friedricha Händelu, u baroknoj Engleskoj postoji tek nekoliko usamljenih pokušaja pisanja opera u talijanskom stilu, s recitativima. Glazbeno kazalište se uglavnom odvijalo u obliku takozvane baladne opere ili semiopere, s govornim ulomcima (poput njemačkog Singspiela ili francuske opere comique). Najpopularnije su bile maskerade ili glazbeni interludiji koje je karakterizirala raskošna kostimografija i scenografija, tematika u kojoj se isprepliće povijest, mit, fantazija i satira. Majstor u tom mediju bio je Henry Purcell. Jedina njegova prava opera bila je Didona i Eneja, priča o tragičnom završetku kartaške kraljice Didone, koja je umrla zbog ljubavne boli za mladim Trojancem Enejom.
Klasičnoj Vergilijevoj temi Purcell je vratio ljudsku jednostavnost. Uz to priča dobiva i tipične shakespereanske elemente: vještice i mornare, a vrhunac doživljava u snažnoj i dramatičnoj pjesmi napuštene kraljice i njenog tragičnog završetka.
Moć vs. ljubav
Richard Wagner tvorac je operne tetralogije Prsten Nibelunga, najambicioznijeg projekta u povijesti glazbe u stvaralačkom i izvedbenom smislu, ali i iz perspektive gledatelja. Stvaranje i postavljanje cjelokupne tetralogije trajalo je gotovo 26 godina. Jedinstvenost ciklusa postignuta je kontinuitetom u sadržajnom smislu (glavni likovi, nastavljanje radnje) te provođenjem zajedničkih leitmotiva kroz različite opere.
Promisli o tematici Wagnerove tetralogije. Koja su obilježja legende? Temelje li se na stvarnim ili fantastičnim sadržajima? Jesu li opisi i prikazi likova i situacija realistični ili simbolički? Što simbolizira prsten? Zašto je prsten u legendama uvijek napravljen od zlata? Što predstavlja za tebe bogatstvo? Čega se ne bi želio odreći ni pod koju cijenu? Što po tvom mišljenju ima veću vrijednost: moć ili ljubav? Koje ljudske osobine povezuješ s pojmom moći, odnosno ljubavi?
Smatraš li ovu temu aktualnom u današnje vrijeme? Razgovorom u paru s kolegom iz razreda odgovori na pitanja te potkrijepi svoj odgovor primjerom iz svakodnevice, književnosti, stripa ili filma. Usporedite odgovore i zaključke izložite cijelom razredu.
Richard Wagner: Rajnino zlato iz ciklusa Prsten Nibelunga
Poslušaj uvertiru u cijelosti. Prepoznaj nastupe i primjenu leitmotiva tijekom stavka.
U kakvo te raspoloženje uvodi glazba? Kakve slike pobuđuje u tvojoj mašti? Izrazi se riječju ili ilustracijom.
U sljedećim aktivnostima upoznaj leitmotive glavnih likova u operi. Što možeš zaključiti iz glazbenih obilježja leitmotiva o osobinama i karakteru lika, situaciji u kojoj se nalaze, ulozi u operi i sl.?
Upoznaj inovativna glazbala koja je Wagner uporabio u svojoj tetralogiji.
Sudjelujući u sljedećim aktivnostima upoznat ćeš poznati ulomak iz 3. čina opere Walküre: U klisurama se okupljaju Walküre, galopirajući na svojim vilinskim konjima, na putu od bojišta prema Valhalli, noseći tijela poginulih ratnika u Valhallu. Znaš li tko su Walküre? Što je Valhalla? Prokomentirajte u razredu.
Pelléas et Mélisande
Što je impresionizam?
Impresionizam je francuski umjetnički stil. Izvorno nastaje u slikarstvu, a vrlo brzo su ga prigrlili i pjesnici simbolisti i impresionisti te glazbenici.
Obilježja glazbenog impresionizma su: napuštanje jasnih melodijskih linija, stvaranje ugođaja harmonijom, uporaba novih vrsta akorada te njihovo paralelno vođenje. Karakteristična je i uporaba novih ljestvica: cjelotonske, pentatonske, starih načina. Za dočaravanje lirskih sadržaja i trenutnog dojma skladatelji se koriste malim formama poput glasovirske minijature, solopjesme ili simfonijske pjesme. Djela su programska, s dinamičnim sadržajima iz prirode i sl. Najistaknutiji je predstavnik Claude Debussy.