Prima la musica, poi le parole - Najprije glazba, zatim riječi
Pogledaj videozapise.
Kakav dojam ostavljaju scene iz filma o jednom od najpoznatijih talijanskih soprana kastrata - Farinellija, čije je pravo ime Carlo Broschi (1705. – 1782.)?
Opera na prijelazu 17. u 18. stoljeće velikim je dijelom izraz moći i bogatstva vladara i cijele monarhističke zajednice. Vladar i njegova svita željeli su gledati predstave u kojima su se mogli poistovjećivati s bogovima i herojima. Važnu ulogu ima raskoš i blještavilo, u odabiru dekora, scenografije, kostimografije, ali i u glazbenom smislu. Virtuozno ukrašene solističke, vokalne dionice dosežu tehničke mogućnosti glazbala, kao što je već rečeno u modi su bili kastrati, koji su često određivali tip glazbe i sadržaj libreta, prepravljali ga, samovoljno izbacivali zborske scene i određivali scenske efekte. Glazba postaje važnija od dramskog teksta.
Dramma per musica Christopha Willibalda Glucka
Naumio sam lišiti operu svih zloupotreba koje, udomaćene častoljubljem pjevača ili uslužnošću skladatelja, već odavno izobličuju talijansku operu te od najljepšeg kazališnog djela čine nešto najdosadnije i najsmješnije. Nastojao sam svesti glazbu na njezinu pravu ulogu: ona mora potpomagati tekst, kako bi se pojačao izraz osjećaja i zanimljivost situacija, a pritom se radnja ne smije prekidati beskorisnim i suvišnim ukrašavanjima. Glazba mora dopunjavati poeziju...
U navedenom citatu sadržane su, prema Glucku, temeljne pretpostavke kvalitetnog opernog djela: logičan libreto te jednostavnost i uvjerljivost glazbe. U ostvarivanju zahtjeva najprije je trebalo napisati uvjerljiv dramski tekst, savršenog suradnika na tom području Gluck je dobio u talijanskom pjesniku i libretistu Ranieriju de' Calzabigiju. Zajedno su uprizorili tri reformirane opere: Orfej i Euridika, Alceste te Paris i Helena.
Christoph Willibald Gluck: Paris i Helena
Sudjelujući u sljedećim aktivnostima upoznaj ulomke iz opere Paris i Elena te uoči obilježja operne reforme.
Obilježja Gluckove operne reforme
uvertira
uloga zbora i orkestra
arija
recitativ
obilježja uvertire u Gluckovim reformiranim operama
Uvertira nije više samo puki znak za stišavanje publike i početak predstave već glazbeni uvod u atmosferu i sadržaj djela.
uloga zbora u Gluckovim reformiranim operama
Zboru, koji je iz talijanske opere serie gotovo potpuno nestao, Gluck ponovno daje ulogu tumača i aktivnog sudionika u dramskoj radnji.
obilježja arije u Gluckovim reformiranim operama
U ariji Gluck napušta suvišni virtuozitet, pjevanje je u službi dramske radnje.
obilježja recitativa i uloga orkestra u Gluckovim reformiranim operama
Gluck uvodi recitativ praćen orkestrom, kako bi smanjio zvukovnu razliku između recitativa i arije. Općenito povećava ulogu orkestra, kojim nastoji dočarati ugođaj i karakter određenog prizora.
Gesamtkunstwerk Richarda Wagnera
Richard Wagner je jedan od najutjecajnijih opernih umjetnika u povijesti glazbe. Povjesničari često dijele povijest opere na "prije" i "poslije" Wagnera. Operu je zamišljao kao sveobuhvatno umjetničko djelo (na njemačkom, Gesamtkunstwerk) u kojem jednaku važnost daje glazbi, poeziji, drami i vizualnim umjetnostima, smatra da libreto i glazba trebaju izvirati jedno iz drugoga. U tom pojmu sadržan je i umjetnikov sinkretički i svestrani pristup stvaranju djela, koji proizlazi iz činjenice da je Wagnerova prva ljubav bila drama, a tek u adolescentskoj dobi i glazba. Wagner je napisao libreta za sve svoje opere, sudjelovao u izradi nacrta i nadgledao postavljanje svojih opera u svakom detalju te upravljao izvedbom djela.
Wagnerova reforma opere tražila je i reformu pozornice i gledališta. Uz financijsku pomoć mecena i bavarskoga kralja u bavarskom gradiću Bayreuth izgrađeno je kazalište prema Wagnerovoj zamisli.
Pogledaj videozapis i promisli. Gdje je Wagner pronašao nadahnuće za izgradnju dvorane i gledališta? Što se time postiže iz perspektive izvođača, a što iz perspektive gledatelja?
Sudjelujući u sljedećim aktivnostima upoznaj ulomke iz Wagnerove opere te obilježja operne reforme: uvođenje leitmotiva (lajtmotiva), simfonizaciju orkestra i povezivanje prizora u veće glazbene cjeline. Zaključke usustavi nakon riješenih zadataka.
Obilježja Wagnerove operne reforme:
- uvođenje leitmotiva (lajtmotiva)
- simfonizacija orkestra
- povezivanje prizora u veće glazbene cjeline
- leitmotivi su kratki provodnih motiva povezani s tekstualnim sadržajem opere, primjerice likom, osjećajem i sl.)
- simfonizaciju orkestra provodi integrirajući leitmotive u orkestralno tkivo, orkestar postaje ravnopravnim tumačem dramske radnje sa pjevačima
- spajanje glazbenih brojeva u cjelovite prizore koje postiže beskrajnim melodijama
Richard Wagner nije prvi koji je koristio leitmotive u glazbi. Za njegovo stvaralaštvo karakteristična je vrlo opsežna i dosljedna primjena leitmotiva, koja je potkrijepljena i u teoretskim raspravama. Prije Wagnera leitmotivima su se služili Weber, Berlioz (idee fixe u Fantastičnoj simfoniji) i sl.
Saznaj više i istraži!
Znaš li da je primjena leitmotiva česta i u filmskoj glazbi? Poznat je primjer filmske glazbe Johna Williamsa za serijal filmova Ratovi zvijezda, u kojem je identitet glavnih likova povezan s karakterističnim, prepoznatljivim glazbenim temama. Poslušaj primjere u nastavku.
Istraži primjere klasične i filmske glazbe u kojima se koriste leitmotivi. Rezultate prikaži plakatom ili prezentacijom u željenom alatu.