Operna bajka

Nekada davno...

Opis scene: 

Knez Don Ramiro, kojemu je tajanstvena dama pod koprenom dala narukvicu kao zalog ljubavi, traži drugu narukvicu iz tog para. I kada je nalazi na ruci siromašne Angeline u njezinoj kući kod ognjišta, sretan je što je našao djevojku koju je zavolio. Dobrota i poštenje trijumfiraju. No Angelina, koja je stekla slavu i čast, ne želi se osvetiti polusestrama i očuhu. Već im oprašta jer su je tretirali kao služavku u kući.

Opis scene:

Ivicu i Maricu je majka poslala u šumu da naberu jagode. Pala je noć i oni zaspu na šumskom tlu i usnu san: četrnaest anđela koji im donosi poklone i zaštitu u začaranoj šumi.

Pepeljuga i Ivica i Marica poznate su bajke braće Grimm. Sudjelujući u sljedećima aktivnostima zaviri u čarobni svijet opere-bajke, u priče o borbi dobra i zla, začaranoj šumi, nadnaravnim bićima, čarobnim moćima, vilenjacima i vilama.

Prebrodi izazove i ostvari sreću

Upoznaj posljednju Mozartovu operu, priču o borbi dobra i zla, svjetlu i tami, o potrazi za ljubavlju i istinom, o životnim iskušenjima kroz koja svatko mora proći kako bi ostvario svoje ciljeve i želje. U njoj će prijatelji postati neprijatelji, a neprijatelji će postati saveznici. 
  1. čin: Tri dame u službi Kraljice noći spašavaju princa Tamina od ogromne zmije. Sve tri se dive ljepoti mladića i zaljubljuju se u njega. Nakon kratke svađe, odlaze reći Kraljici što se dogodilo. Pojavljuje se lovac na ptice Papageno. Hvali se Taminu da je on njegov spasitelj. Dame se vraćaju kako bi kaznile Papagena za laž te da bi Taminu dale portret kraljice kćeri Pamine za koju kažu da ju je oteo zli Sarastro. Tamino se odmah zaljubljuje u Pamininu sliku. Kraljica, pojavivši se u naletu groma, pripovijeda Taminu o gubitku svoje kćeri i zapovijeda mu da je spasi. Dame daju Taminu čarobnu frulu a Papagenu srebrne zvončiće kako bi im pružili sigurnost na putu. Uz njih šalju i tri dječaka koji će ih voditi. Sarastrov rob Monostatos progoni Paminu, ali Papageno ga uplaši. Lovac na ptice govori Pamini da je Tamino voli i da je na putu da je spasi. Predvođeni trojicom dječaka do Sarastrova hrama, Tamino od Velikog svećenika saznaje da je Kraljica, a ne Sarastro ta koja je zla i prijetvorna. Čuvši da je Pamina na sigurnom, Tamino svojom flautom očarava divlje životinje, pa pojuri pratiti zvuk Papagenove frulice. Monostatos i njegovi ljudi progone Papagena i Paminu, ali ostaju bespomoćni kad ih Papageno začara sviranjem svojih čarobnih zvončića. Sarastro ulazi u hram i otvara veliku svečanost. Kažnjava Monostatosa i obećava Pamini da će osloboditi. Pamina opazi Tamina kojeg, uz Papagena, uvode u hram.
  2. čin: Sarastro poručuje svećenicima da će se Tamino podvrgnuti obredu inicijacije. Monostatos pokušava poljubiti usnulu Paminu, ali potjeran je naglim ulaskom Kraljice noći. Kraljica pokazuje svoje pravo lice, daje svojoj kćeri bodež i naređuje joj da ubije Sarastra inače će je se odreći i kazniti je. Sarastro pronalazi očajnu Paminu i utješi je, objašnjavajući da ga ne zanima osveta. Svećenik objašnjava Taminu i Papagenu da moraju šutjeti i ne smiju jesti, zavjet koji Papageno odmah prekrši kad uzme čašu vode od koketne starice. Kad je pita kako se zove, vesela "zaljubljena" starica nestaje. Trojica dječaka vode Tamina kroz ostatak puta i govore Papagenu da bude miran. Tamino šuti čak i kad se pojavi Pamina. Nerazumijevajući njegov zavjet zbog hladnoće, ona ostaje slomljena srca. Svećenici obaviještavaju Tamina da ima samo još dvije kušnje kako bi dovršio svoju inicijaciju. Papageno čezne za ženom, koju konačno prepoznaje u liku starice. Naime, ona se pretvori se u prekrasnu mladu Papagenu, ali odmah nestaje. Pamina i Tamino ponovno su ujedinjeni i suočavaju se s naporima vode i vatre, zaštićeni čarobnom flautom. Papageno se pokušava objesiti na drvo, ali spašavaju ga trojica dječaka, koji ga podsjećaju da će, ako upotrijebi svoje čarobne zvončiće, pronaći pravu sreću. Kad zasvira zvončiće, pojavljuje se Papagena i njih dvoje zajednički isplaniraju cijeli život i mnogobrojnu obitelj. Kraljica noći, njezine tri dame i Monostatos napadaju hram, ali su poraženi i protjerani. Sarastro blagoslivlja Paminu i Tamino jer se svi pridružuju pozdravljajući trijumf hrabrosti, vrline i mudrosti.

Krajem 18. stoljeća u svijetu opere još su uvijek popularne opere na talijanskom jeziku. Tako je i većina Mozartovih opera nastala uglazbljivanjem talijanskih libreta. Čarobnom frulom Mozart je zacrtao temelj za nastanak njemačke nacionalne opere. Prvom pravom njemačkom nacionalnom operom se smatra opera Strijelac vilenjak Carla Marie von Webera. Naime, iako je Čarobna frula napisana na njemačkom jeziku i pojedini ulomci su skladani u duhu njemačke popijevke, osobito ulomci namijenjeni ulozi Papagena, radnja ove opere nije nacionalne tematike i odvija se u fiktivnoj zemlji (u operi se nalaze mnoge poveznice s Egipatom).

Mozart je ovu operu skladao na nagovor svoga prijatelja, glumca i ravnatelja malog bečkog kazališta, Emanuela Schikanedera, kojem se pripisuje i konačno oblikovanje libreta.

Uvertiru opere Čarobna frula upoznao si na stranici Opera u odlomku Kakva je glazbena struktura opere? / Uvertira.

Poslušaj videozapise.

Uoči na koji način Mozart glazbom ocrtava i profilira karaktere, društveni status i ulogu pojedinačnog lika u operi. 

Okarakteriziraj svaki lik jednom riječju i usporedi svoj odabir s kolegama u razredu. 

Promisli i prokomentiraj s kolegom u paru odgovaraju li glazbena obilježja kojima je Mozart okarakterizirao likove njihovim osobinama i ulogama u operi koje si iščitao u sadržaju opere. Kako je glazbom postigao razlikovanje pojedinačnih likova? Koji je tvoj omiljeni lik u operi Čarobna frula? Poslušaj i ostale ulomke u kojima se pojavljuje taj lik.

Notni zapis vokalne dionice arije Papagena iz 1. čina, Der Vogelhänger bin ich ja

Notni zapis vokalne dionice arije Papagena iz 1. čina, Ein Mädchen oder Weibchen

Opera njemačke šume

Prodati dušu kako bi pobijedio u streljačkom natjecanju? Primamljiva ponuda za Maxa, mladog junaka opere Strijelac vilenjak, koji na kraju popušta iskušenju kako bi osvojio ruku žene koju voli... Junaci Strijelca vilenjaka rastrgani su između dobra i zla, snova i stvarnosti, ljubavi i smrti, svijeta šumske idile, natjecateljskog duha i ponosa, patriotskog zanosa s jedne te zabrinjavajućih sila prirode kojima upravljaju nadnaravne sile. 

Bajkovita, romatička Weberova opera je opčinila i devetogodišnjeg Richarda Wagnera, koji je nakon što je prisustvovao jednoj izvedbi odlučio postati veliki skladatelj - poput Webera. Praizveda opere, 1821. godine, označava i kraj prevlasti talijanske opere serie u zemljama njemačkog govornog područja te rođenje njemačke nacionalne opere. Potaknuo je i slične tendencije u drugim europskim, osobito slavenskim zemljama. O nacionalnoj operi više saznaj na stranici O junacima i povijesnim ličnostima.

Priča se odvija u češkoj šumi, u 17. stoljeću. Mladi lovac Maks, nekada odličan strijelac, ne prolazi dobro na streljačkom testiranju. Ukoliko sljedećega dana ne osvoji natjecanje u streljaštvu, neće se moći oženiti svojom zaručnicom, Agatom. Posredstvom zlobnog Kaspara, Maks zaključuje pakt s Crnim lovcem Samielom i dolazi u posjed čarobnih puščanih kugli koje pogađaju cilj. Max odlazi zajedno s Kasparom u dubinu šume, u Vučju jamu, lijevati čarobne kugle, zazivajući Samiela. Međutim, on ne zna da je posljednji metak namijenjen Agati. 

Sljedećeg dana, tijekom streljačkog natjecanja, Maks koristi čarobne metke, uključujući i sedmi, koji zahvaljujući intervenciji starog pustinjaka u posljednjem trenutku promaši Agatu. Sedmi je metak pogodio Kaspara, čiju dušu odmah prisvaja Samiel. Knez kažnjava Maksa progonstvom zbog sklapanja pakta s nadnaravnim silama. Stari pustinjak privoli kneza da Maksu pruži mogućnost za iskupljenjem, kako bi se na kraju mogao oženiti Agatom. 

prijevod arije: 

Šuti, šuti, da upozoren ne bi bio!

Šuti sad ti, da upozoren ne bi bio!

U paklenu mrežu si se uhvatio!

Ništa te neće od propasti spasit’,

Ništa te spasit’ neće od propasti!

Okružite ga, dusi, što tami ste bliže!

Nevoljko već vaše lance nosi!

Trijumf! Trijumf! Trijumf! Osveta stiže!

3. čin: Knez Ottokar i njegov nadlugar, Agatin otac, Kuno sjede za stolom i slušaju zbor lovaca, koji se okupljaju radi streljačkog natjecanja. Agata se, ništa ne sluteći, priprema za vjenčanje.

Pjesma mjesecu

Postoji li nešto što želiš promijeniti na sebi, vezano uz vanjska obilježja ili osobnost? Jesu li promjene uvijek korak naprijed?

U operi Rusalka mala morska vila okreće leđa vlastitoj prirodi i postaje ljudsko biće, ali pod koju cijenu? Kratko objašnjenje potraži ovdje, dodatne informacije potraži na mrežnim stranicama.

Poslušaj videozapis.

Kakav dojam arija ostavlja na tebe? Kakav svijet prepoznaješ u atmosferi ulomka, stvarni ili svijet iz fantazije? Prepusti se glazbi i maštanju. Svoje asocijacije izrazi riječju ili ilustracijom.

Mjesec je moćan pokretač u prirodi i čest motiv u umjetnosti. U mnogim legendama se pojavljuje motiv punog mjeseca pa tako i u legendama o stanovnicima vodenoga svijeta i vilama.

U prvom činu opere Rusalka, na obali šumskog jezera, mala vila sanjari o Princu u kojeg se je zaljubila. Povjerava se punom mjesecu i od njega traži da Princu ukaže na njezine osjećaje:

Mjeseče, visoko i duboko na nebu

Tvoje svjetlo vidi daleko,

Putuje širom svijeta,

i vidi u domove ljudi.

Mjeseče, zastani još na tren

i reci mi gdje je moj dragi.

Reci mu, srebrni mjeseče,

da ga grlim.

Nek' pomisli na mene barem na tren.

Osvijetli ga tamo daleko,

i reci mu, reci mu tko ga čeka!

Ako je njegova ljudska duša,

sanjala o meni,

uspomena će ga probuditi!

Mjesečino, nemoj nestati, nestati!

 

Ariju otpjevaj uz audiozapis (elektronički zapis - zvuk violine prati vokalnu dionicu, uz pratnju glasovira).

Prijevod.

Mjeseče, visoko i duboko na nebu

Tvoje svjetlo vidi daleko,

Putuje širom svijeta,

i vidi u domove ljudi.

Mjeseče, zastani još na tren

i reci mi gdje je moj dragi.

Reci mu, srebrni mjeseče,

da ga grlim.

Nek' pomisli na mene barem na tren.

Osvijetli ga tamo daleko,

i reci mu, reci mu tko ga čeka!

Ako je njegova ljudska duša,

sanjala o meni,

uspomena će ga probuditi!

Mjesečino, nemoj nestati, nestati!

Tri zagonetke za srce princeze Turandot

Prijevod arije Nessun dorma:

Nek’ nitko ne spava!

I ti, careva kćeri, u hladnoj odaji gledaš zvijezde 

što trepere ljubavlju i nadom...

No svoju tajnu krijem u sebi,

nitko mi neće doznat ime!

Ne, ne, kazat ću ga na tvojim usnama, 

kad zasja svjetlo…

 

Tad će moj poljubac 

raskinut šutnju i učinit te mojom.

Nitko mi neće doznat ime…

I morat ćemo, jao, mrijeti, mrijeti!

Nestani, o noći! Zađite, zvijezde!

U zoru ću pobijedit! Pobijedit!

 

Zanosnu ariju Nessun dorma, koja će rastopiti čak i ledeno srce princeze Turandot, pjeva ljubavlju zaslijepljen tatarski princ Kalaf, razmišljajući o sretnoj budućnosti s princezom. 

Saznaj koji su događaji prethodili ariji: Nakon što je riješio tri zagonetke, koje su morali riješiti svi princezini udvarači kako bi osvojili njezinu ruku i izbjegli smrt, Kalaf postavlja zagonetku samoj princezi: ukoliko sazna njegovo ime, on će je se odreći i poći u smrt. Turandot naređuje da nitko ne smije zaspati dok se ne sazna neznančevo ime. Vojnici ulove Timura, Kalafova oca i njegovu ropkinju Liù. Muče Liù. Kako bi izbjegla Kalafovu izdaju, u kojega je zaljubljena, Liù si oduzme život. Nesebična ljubav mlade ropkinje gane Turandot i na kraju izjavljuje da je neznančevo ime Ljubav. Tim riječima Turandot prihvaća Kalafa za supruga.

Puccini je već u svojim ranijim operama, primjerice Madame Butterfly, primijenio egzotične motive i obilježja, kako bi glazba bila što dublje povezana s pričom. Također, arhaičnu atmosferu daleke Kine nastoji dočarati karakterističnom ljestvičnom građom te glazbalima. Upoznaj neke od njih.

U glazbeno tkivo opere inkorporirao je nekoliko tradicijskih kineskih pjesama, od kojih se posebno ističe Mo Li Hua (Pjesma o jasminu), u pentatonskoj ljestvici. Njena melodija postala je svojevrstan leitmotiv princeze Turandot, najavljujući njezine nastupe na sceni.

Poslušaj najprije videozapis originalne pjesme, a zatim nekoliko ulomaka iz 1. čina opere Turandot u kojima se ta melodija pojavljuje, u različitim kontekstima. 

Izvanredan majstor instrumentacije, Puccini je u orkestralnim dionicama uporabio različite udaraljke – ksilofone (za tu je operu specijalno konstruiran bas-ksilofon), zvončiće, čelestu, a naručio je i 13 gongova.

U gledanoj sceni, gong ima bitnu ulogu i u dramskoj radnji. Naime, nakon što se na balkonu palače pojavi Turandot, obasjana mjesečinom, kako bi dala znak za izvršenje smrtne kazne, Kalaf se bezglavo zaljubi u nju. Od tog trenutka za njega više ništa nije važno, osim pomisli kako Turandot pridobiti za sebe. Udara tri puta u gong, čime obznanjuje da je on novi prosac.

Orijentalizam i egzoticizam je vidljiv i u tonskoj građi na kojoj se temelji glazba opere Turandot. Zamjetan je utjecaj impresionizma, paralelizama u kretanju akorada, uporabe cjelotonske i pentatonske ljestvice, ali i moderno tretiranje disonanci i bitonaliteta (poslušaj videozapis na sljedećem slajdu, osobito početne akorde).