O junacima i povijesnim ličnostima

Prouči vremensku crtu i saznaj kojim glazbeno-stilskim razdobljima i stilovima pripadaju opere o kojima će biti riječi u ovoj nastavnoj jedinici.

Sudjelujući u sljedećim aktivnostima upoznaj nekolicinu opera posvećenih ličnostima koje su svojim djelovanjem obilježile povijest pojedinog naroda pa i čovječanstva. Oblikujući operna djela libretisti i skladatelji ih često promatraju iz osobnog kuta pa postaju životniji, ljudi od krvi i mesa, sa svojim vrlinama i manama, mudrostima i ludostima, željama i htijenjima.

Koja je povijesna ličnost tebi najintrigantnija? Zašto? Misliš li da bi životopis te osobe bio dobar predložak za scensko djelo (filmsko, balet, operu, mjuzikl i sl.)? Ili je već uprizoren? Svoja razmišljanja podijeli u paru s kolegom u razredu. Potom neka svatko u kratkom izlaganju predstavi najintrigantniju povijesnu ličnost svoga sugovornika.

Zašto ljudi od pradavnih vremena pričaju priče o junacima iznimnih sposobnosti, zaštitnicima slabih i nemoćnih, domišljatih i nepobjedivih boraca za pravdu i plemenite ljudske vrijednosti? Mnogi junaci plod su mašte ili su njihovi likovi barem djelomično nadahnuti stvarnim osobama. Koji su junaci, stvarni ili iz svijeta fantazije, tvoji osobni favoriti? Istakni vrline i osobine koje posjeduju i po kojima se ističu.

Narodni vladari i knezovi

Sadržaj opere Demeter temelji na ulomcima iz djela O upravljanju Carstvom bizantskoga cara Konstanina VII. Porfirogeneta, u kojem izlaže tematiku doseljenja i pokrštenja Hrvata te dugogodišnji rat između Hrvata pod vodstvom kneza Porina i franačke vojske pod vodstvom vođe Kocelina. Hrvati iz rata s Francima izlaze kao pobjednici i slave slobodu i neovisnost. Simbolična poruka o oslobođenju Hrvata i hrvatskih krajeva bila je u suglasju s idejama ilirskoga preporoda.

Značajnu ulogu u operi imaju zborski nastupi, kao punokrvni pokretači radnje (himna slobodi, davorija kojom narod slavi Porinovu pobjedu, zbor Hrvatica i sl.).

Opera Porin je druga opera Vatroslava Lisinskog. Prva njegova, a ujedno i prva nacionalna opera jest Ljubav i zloba. Više saznaj sudjelujući u sljedećem zadatku.

Znaš li da je prvi hrvatski dugometražni i zvučni film upravo film o jedinom značajnom skladatelju iz vremena ilirskog pokreta i skladatelju prve hrvatske opere Vatroslavu Lisinskom, u režiji Oktavijana Miletića iz 1944. godine?

Pogledaj dokumentarnu emisiju Hrvatski velikani: Vatroslav Lisinski i Ivan pl. Zajc (sadrži i prizore iz Miletićeva filma) i saznaj više o okolnostima u kojima je Lisinski dobio glazbenu naobrazbu, živio i djelovao, o nastanku prve hrvatske nacionalne opere te općenito o kulturi i glazbenom stvaralaštvu u vrijeme hrvatskog narodnog preporoda i nastojanjima pripadnika pokreta. Usustavi zaključke i napiši kratki esej.

O nacionalnom stilu saznaj više na sljedećoj stranici.

O nacionalnoj operi Nikola Šubić Zrinski Ivana pl. Zajca saznaj više ovdje.

Kratki sadržaj: U 16. stoljeću Rusijom vlada car Boris Godunov, koji je na prijestolje došao nakon što je navodno dao ubiti zakonitog nasljednika, carevića Dimitrija. Naime, nema izravnih povijesnih dokaza da je Dimitrij ubijen njegovom zapovijedi. Mlađi sin Ivana Groznog patio je od epilepsije i, prema svjedočenju očevidaca i službene istrage, umro je od nesreće dok se igrao oštrim predmetom. Verziju ugovornog ubojstva poduprla je majka princa Mary Nagaye, a to mišljenje dijeli i N.M. Karamzin, autor knjige Povijest ruske države prema kojoj je kasnije nastalo Puškinovo djelo te libreto opere.

U operi je u središtu zbivanja car Boris, proturječan u svojim djelovanjima i osjećajima, u stalnoj borbi između okrutnosti i nježne očinske ljubavi, mučen strahom i grižnjom savjesti. 

Uz Godunova važnu ulogu ima narod kao nosilac brojnih prizora i pokretač radnje.

Prolog - objašnjenje sadržaja:

U dvorištu Djevičjeg samostana ispred Moskve stražari knutama prisiljavaju narod na pjevanje i glasno zazivanje milosti (riječima: Probudite se! Jeste li se pretvorili u statue?) svojim molbama trebaju navesti Borisa Godunova da se prihvati ispražnjenoga carskog prijestolja. Narod vapi: Zašto nas napusti i ostavi nemoćne?!

Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu

Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu, riječi su borca za ljudska prava, indijskog političara i državnika Mahatme Gandija. Svojim nenasilnim djelovanjem protiv britanske kolonijalne vlasti u prvoj polovici 20. stoljeća, nadahnuo je mnoge svjetske društvene i političke pokrete u razdoblju koje je uslijedilo. Gandhijev koncept nenasilnog otpora nepravdi, Satyagraha (Pasivni otpor), nadahnuo je suvremenog skladatelja Philipa Glassa na stvaranje opere. Upravo je Satyagraha naziv Glassovog djela, koje je nastalo u sklopu tzv. portretne trilogije. Najprije je nastala opera Einstein on the Beach, a 1983. godine sklada i treću operu koja je pratila život i religijske vizije faraona Akhenatena ili Amenhotepa IV. Glass je na taj način htio prikazati ljude čije su vizije na neki način transformirale mišljenje njihova vremena ali kroz snagu ideja, ne sile.

Opis sadržaja 1. scene: Mladi odvjetnik Mahatma Gandi, odmah po dolasku u Južnu Afriku sa ženom i djecom, svjedoči rasnom uznemiravanju svojih zemljaka Indijaca te ga i sam doživljava. Razmišljajući što poduzeti u takvim okolnostima, zaključio je da bi bilo kukavički da razmišlja samo o svojoj udobnosti i vrati se u Indiju. Osjetio je jak osjećaj dužnosti prema indijskoj zajednici i zavjetovao se podučiti ih kako ne bježati od svojih protivnika.

Upravo je hipnotički sastojak indijske glazbe (Glass), u koju je skladatelja uveo indijski svirač sitara Ravi Shankar, bitno obilježje glazbenoga stila kojeg prepoznajemo i u ovoj operi - minimalizma.

Poslušaj predložene ulomke. Odaberi ulomak koji te je više zaintrigirao i poslušaj operu u cijelosti. Potraži dodatne informacije o djelu na mrežnim stranicama.

Oda zemlji

Legenda o Mili Gojsalića opjevana je u narodnoj poeziji, ali i u hrvatskoj umjetnosti: Jakova Gotovca, Ivana Meštrovića, Augusta Šenoe:

Sve Turke ponor proguta Iljinac.

Zborište pusto, nema više vijeća,

Po kneževu se stolu vije mah,

Izmijenila se zla i dobra sreća, 

A slavni barjak sad je pepô, prah:

Nu vazda rodu sveta su Poljica

I vazda slavna Mile Gojslavica.

Povjestice – Mile Gojslavica August Šenoa

O stvarnom postojanju Mile Gojsalić ne postoje materijalni dokazi, već samo narodna predaja, još od 1530. godine, kad se je njezin herojski čin i dogodio.

Oda zemlji je leitmotiv vezan uz lik Mile, uz njezine postupke i emocije. Dvije najistaknutije scene u kojima se melodija izlaže u cijelosti su kraj 1. čina, kada se Mila odlučuje žrtvovati za spas svoga naroda te u Finalu opere. Nakon Milinog herojskog čina i smrti, narod nad njenim mrtvim tijelom pjeva himu: O, zemljo naša...

Milu Gojsalić nazivaju i hrvatskom Juditom. Potraži detaljnije informacije o sadržaju opere Mile Gojsalića te ga usporedi sa sadržajem Judite. Koja je moralna pouka ove glazbene drame?

Poslušaj videozapise.

Kakve emocije pobuđuje u tebi slušanje ovog ulomka? S kojim ranije slušanim djelom možeš usporediti ovaj ulomak? Obrazloži odgovor.

Arija Mile iz opere Mila Gojsalića Jakova Gotovca

Oda zemlji

O, zemljo naša, ljubljena i draga, u teškoj borbi zavoljena žarko,

ti do slobode nemaš drugog blaga, a tvoj je ponos naše sunce jarko.

Pod svakim kamom ljuti zmajić sniva, u svakoj brazdi krvav mač se trza,

u svakom vrelu vrije voda živa, pod svakim pragom krilat konjić hrza.

Vjerujem u te, sveta zemljo moja, dubokom vjerom bregove što mrvi,

branjena ti si poplavama znoja, gol kamen čuvan bujicama krvi.

Kad tebe dušman spali, zgazi, smrvi, ti tad se vineš ispod grobnog kama,

i opet, jača snagom svoje krvi, ti ljepša sineš žarom žića tvog.

O, zemljo naša, mučenice sveta!

O, tvrda hridi, raskrsnice svijeta!

O, rodna grudo, majko puka svog!

Avaj, avaj!

O, zemljo moja, nek te čuva Bog!