Kako su zvučale prve pjesme?
Promisli i istraži!
Kako je nastala glazba? Kako su zvučale prve pjesme? Koja je bila njihova funkcija? Jesu li prve pjesme bile praćene glazbalima, pokretom, riječju?
Kako možemo uopće saznati o početcima glazbe? Postoje li notni zapisi? Iz kojih izvora možeš saznati podatke o glazbi u prapovijesti?
Tko je izvodio glazbu u prapovijesti, a tko u starome vijeku? Kada se javljaju prvi profesionalni glazbenici? Kojim su se glazbalima koristili u starim civilizacijama? Kakvo su značenje narodi starih civilizacija pridavali glazbi? Poveži informacije koje si pronašao s informacijama koje si naučio na satima povijesti i likovne umjetnosti.
Zaključke prezentiraj u razredu služeći se digitalnim alatom po želji. Posluži se i sljedećim poveznicama te sam potraži slične izvore na mrežnim stranicama.
Pjesme staroga vijeka
Glazba u staroj Grčkoj imala je velik ugled. Nazvati nekoga muzikosom značilo je da ga se smatra obrazovanim čovjekom. Međutim, nije svaka glazba imala taj status.
Dualizam dobre glazbe, koja doprinosi vedrini i duhovnoj ravnoteži, te loše glazbe, koja pobuđuje uzbuđenja i strasti, očituje se u štovanju kultova boga Apolona (boga glazbe, ljepote, sunca, streličarstva, medicine) i boga Dioniza (boga vina i zabave).
Opiši i usporedi ilustracije.
S čime povezuješ apolonijsko, a s čime dionizijsko načelo? Prisjeti se primjera i skladbi iz današnjega vremena u kojima prepoznaješ navedena načela.
Debata:
Što je u državi bolja glazba, bolja će biti država.
Platon, citat iz djela Država
Na početku neka se svi izjasne za ili protiv.
Podijelite se na dvije skupine u razredu: afirmacijsku i negacijsku (princip odabira članova skupine neka ne bude osobno mišljenje o navedenome citatu). Odaberite tri nepristrana člana koji će procijeniti izlaganje i obranu teze te donijeti sud koja je skupina bolje argumentirala temu.
Svaka skupina neka napiše najmanje tri argumenta za odnosno protiv (neovisno o osobnome mišljenju članova skupine). Za to vrijeme jedan učenik neka napisano prenese u digitalni oblik (primjerice alat Lino). Odaberite jednoga člana skupine koji će pred ostatkom razreda braniti navedene afirmacijske ili negacijske teze.
Tri člana neka iznesu pojedinačno svoj sud o predstavljenim tezama i njihovoj obrani.
Na kraju ponovno iznesite osobna stajališta tako što ćete se izjasniti za ili protiv. Prokomentirajte moguću promjenu osobnoga mišljenja.
Kako su zvučale pjesme antičkoga doba?
Smještena na raskrižju Europe i Azije, Grčka je jedna od kolijevki europske civilizacije.
Glavni izvori za proučavanje antičke glazbe jesu upravo pisane rasprave filozofa i glazbenih teoretičara, ali i ostali spomenici, primjerice, oslikani predmeti, kipovi, arhitektura, koji svjedoče o glazbenoj praksi te kulture.
Ostatci glazbene prakse u staroj Grčkoj su malobrojni. Sudjelujući u sljedećim aktivnostima, upoznat ćeš vrste, oblike izvođenja i namjenu pjesama.
Promisli o sljedećim pitanjima i prokomentiraj ih s prijateljima u razredu.
Što je himna? Koja joj je namjena? U kojim se sve prilikama himna izvodi? Kako se treba ponašati za vrijeme izvođenja himne i neposredno nakon himne? Kakvo značenje za tebe ima himna? Podijeli s prijateljima u razredu primjere himni koje poznaješ, uz one predložene u sljedećemu zadatku.
Poslušaj skladbe i promisli o pitanjima. Zaključke prokomentirajte u razredu.
O liepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kôm sva blaga višnji nam Bog je dô,
uzroče istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudcki životi
ne mogu bit plata tvôj čistoj lipoti! ...
Ivan Gundulić: Himna slobodi
Putovao sam mnogim cestama i sretao sretne Rome
Putovao sam daleko, širom svijeta i sretao sretne Rome
O, romski ljudi, o, romska djeco, o, Romi, gdje god bili
Sa svojim šatorima, duž sretnih putova.
I ja sam jednom imao veliku obitelj, ali ih je crna legija umorila
Pođite sa mnom, Romi svijeta, tamo gdje su romski putovi otvoreni
Sada je vrijeme, ustanite, Romi, uspjet ćemo u našim naporima.
Žarko Jovanović: Đelem, đelem
Himna je reprezentativna pjesma koja simbolizira određenu državu, narod i sl. Izvodi se u svečanim i službenim zgodama.
Promisli! Osim himne što sve čini simbole neke države ili nekoga naroda?
Istraži! Koje su najstarije državne himne? Kada su nastale i u kojim okolnostima? Potraži dodatne informacije o okolnostima nastanka hrvatske himne. Rezultate promišljanja i istraživanja predstavi u razredu pisanim ili usmenim putom.
Himna je reprezentativna pjesma koja simbolira određenu državu, narod i sl. Izvodi se u svečanim i službenim zgodama.
Poslušaj skladbu i navedi izvođače koje prepoznaješ.
Pojam himna (grč. pjesma, hvalospjev) ima više značenja. U antičkoj Grčkoj to je svečani napjev u čast bogovima, herojima. Izvodio se kao žrtveni napjev, a bio je praćen plesom. Sačuvani su zapisi himni posvećenih Apolonu (dvije himne), Muzi, Suncu i Nemezi.
Saznaj više!
Jednoglasne himne
U daljnjemu povijesnom razvoju ovaj pojam nalazimo i u kršćanskoj glazbi. To su bili jednoglasni napjevi namijenjeni izvođenju za vrijeme liturgije ili na različitim crkvenim svečanostima, a nastali su na biblijske tekstove ili slobodne parafraze Biblije.
Višeglasne himne
Tijekom srednjega vijeka nastaju cijeli ciklusi pjesama, koje su kao osnovu uzimale koralne himne dodajući im dva ili tri nova glasa, homofona sloga.
U baroku se zborskim himnama dodaje i instrumentalna pratnja, pri čemu se uglavnom izostavljala koralna dionica. U razdoblju kasnoga baroka ove skladbe pišu se u monodijskome koncertnom stilu, na način blizak solističkim kantatama.
prijevod:
Dok živiš,
Pleši i pjevaj,
Budi radostan.
Jer život je kratak
I vrijeme odnosi svoj plijen.
Smatra se da je najstarija u cijelosti sačuvana pjesma antike Seikilov skolion. Tekst i notni zapis uklesani su u stup koji je bio nadgrobni spomenik. Pretpostavlja se da ju je Seikil napisao kao posvetu preminuloj supruzi.
U staroj Grčkoj postojali su oblici solističkoga i zborskoga pjevanja. Od solističkih oblika muziciranja ističe se kitarodija (pjevanje uz kitaru) te aulodija (pjevanje uz aulos).
Najznačajniji zborski oblici jesu sljedeći: pean (pjesma radosti posvećena Apolonu), ditiramb (->okreni karticu), tren (naricaljke) – podvrsta je elegija, skolion (napitnica). Mnoge zborske pjesme praćene su plesom i pantomimom. Najznačajnija umjetnička, književno-glazbena forma bila je starogrčka tragedija. Obnova njezine izvođačke prakse na vrhuncu renesanse dovela je do nastanka opere.
Ditiramb je pjesma u kojoj se iznosi oduševljenje prirodom i slave životne radosti, a karakterizira je zanosan ton. Nastao je u staroj Grčkoj kao zborska pjesma u slavu bogu Dionizu.
Ditirambi su se izvodili pod maskama, što su bili prvi znaci nastanka drame. To je vodilo k razvitku komedija, satirskih igara, a na kraju i tragedija.
Oda je čest lirski oblik u svim razdobljima. Zajednička je značajka, još od Pindara i Horacija pa do Schillera i suvremenih pjesnika, svečani ugođaj i posveta osobama, događajima i temama (ljubav, domovina i sl.) vrijednima poštovanja.
Značajke su ode svečani ugođaj i posveta osobama, događajima i temama (ljubav, domovina i sl.) vrijednima poštovanja.
Poslušaj videozapis.
Hijeronu iz Etne
Zlatne žice boga nam Apolona i plavokosih muza!
Plesom slave početak i svak vas sluša.
Na zvuk vam pjevači paze svi,
Kad zvuci pjesme vam prve jeknu i pjev na kolo zovnu.
Gasite samu strijelu, munju, iskru vječitu.
Zeusu gle na žezlu drijema orao, kralj svih ptica
i krivokljuna mu glava maglicom ovijena...
Sačuvane su 44 ode kojima je Pindar veličao pobjednike igara. Prema mjestu na kojemu je postignuta pobjeda dijele se na olimpijske, pitijske (primjer: 1. Pitijska oda), nemejske i istamske ode.